Nažalost, brojke ne jenjavaju, ali još nije izgubljena svaka nada da će korona na koncu, dopustiti i nešto zimskih putovanja. Nitko ne očekuje brojnost kakvoj smo svjedočili tijekom ljetnih mjeseci, od velikog skijaškog vala iz Hrvatske put austrijskih i talijanskih skijališta svakako ništa.
Uostalom, strani gosti u ova dva popularna odredišta europskih skijaša dobrodošli su tek u siječnju. Austrija, doduše, otvara svoje ski-staze već 24. prosinca, ali ne i hotele i restorane, a stranci nakon ulaska u zemlju najprije moraju o desetodnevnu samoizolaciju tako da su dolasci iz inozemstva do daljnjeg destimulirani. U Italiji, na čija bi skijališta, da je normalna situacija, za koji tjedan također krenuli deseci tisuća hrvatskih građana, vlada je nedavno donijela nove restrikcije, pa će od 21. prosinca do 6. siječnja biti zabranjeno putovati čak i između talijanskih regija, a skijališta bi trebala biti otvorena dan poslije 7. siječnja. Tako su barem stvari stajale na dan pisanja ovog teksta.
No, s koronom se nikad ne zna, pa ni najnovije odluke austrijske i talijanske vlade možda nisu i posljednje što se tiče skijaške sezone u tim zemljama. Ostane li, međutim, ovako, naši bi građani i mogli uhvatiti nešto skijanja na europskim zimovalištima. Naime, školski su praznici kod nas produljeni za tjedan dana, do 18. siječnja, a na skijanje se i kreće masovno kad škole ne rade. Koliko će ih i iskoristiti tu priliku, nitko ne može znati. Proteklih godina ih je na zimovanje u Europu odlazilo stotinjak tisuća. Trenutačno je u domaćim putničkim agencijama rezervirano svega nekoliko postotaka ski-aranžmana u odnosu na brojke iz lanjskog prosinca.
I to za prvi tjedan siječnja, jer je tih nešto malo rezervacija kapnulo prije najnovijih mjera u Austriji i Italiji i prije nego što su naše vlasti produljile zimske praznike do 18. siječnja. Oni koji nisu odustali, zasad razgovaraju u agencijama da svoj odmor prebace na tjedan kasnije. Puno brige nema jer svi koji su uplatili u slučaju opravdanog otkaza povrat novca mogu dobiti praktički do dan uoči putovanja. Kako god, atmosfera je daleko od normalne i razumljivo je da je trenutačno za putovanje u inozemstvo ozbiljno zagrijano jako malo ljudi. A lani u ovo vrijeme vikendima su tjednima puni autobusi odlazili na advent u europske metropole. Istina, tim su povodom Europljani u velikim brojkama i dolazili u Hrvatsku, ponajprije u Zagreb i Opatiju, koji su posljednjih godina dvije najjače domaće adventske destinacije.
Većina gradova, pa i ova dva spomenuta, u svečanom su blagdanskom ruhu i sada, izostaju fritule i kuhano vino, kao i koncerti te drugi programi, ali ima otvorenih hotela, pa i nešto turista. Proteklih dana sustav eVisitor bilježi dnevno oko 10.000 turista u našoj zemlji. Vikendom brojke i malo narastu, a podjednako je i domaćih i stranaca od kojih neki kod nas provedu zimu. Ljepše im je na Jadranu nego u nekom neboderu u Beču, reći će jedan istarski hotelijer, a potvrditi i u već spomenutoj Opatiji, gdje je otvoreno deset hotela i zadnjih dana boravi po dvjestotinjak gostiju. Vikendima se broj udvostruči.
– Većinom su to domaći gosti, a od stranaca uglavnom Austrijanci i Slovenci. Neki su nam došli prije lockdowna u njihovim zemljama i ostaju do daljnjeg – otkriva Željka Stašić iz opatijske Turističke zajednice, gdje su se pobrinuli da u opatijskom adventu uživaju gosti i uživo, ali i oni koji ovog prosinca fizički neće posjetiti taj kvarnerski biser. Prva dama hrvatskog turizma hvali se čarolijom najljepšeg adventa uz more. U blagdanskom duhu uređeno je 19 gradskih lokacija, a na web stranicama Turističke zajednice grada Opatije čeka virtualna šetnja 360, koja posjetitelje odvodi u idilične zimske scene adventa na moru.
– Opatija je organizirala advent unatoč ovoj situaciji, jer želimo odaslati poruku nade i optimizma, a kako je na čak 19 lokacija, posjetitelji bez problema mogu držati fizičku distancu. Nismo željeli zanemariti ni one koji Opatiju vole, a ove zime ne mogu doći, a ova virtualna šetnja je i svojevrsna blagdanska čestitka. Samo u 15 dana kampanje putem digitalnih kanala dospjela je do više od 1,5 milijuna korisnika interneta diljem svijeta – zadovoljna je naša sugovornica.
Malobrojni adventski gosti
Za malobrojne adventske goste potrudili su se, dakako, duž obale, kao i u našem glavnom gradu te drugim gradovima pa i manjim mjestima na kontinentu. Nigdje se ne očekuje veći turistički posjet, ali je prepoznato koliko je važno u ova pandemijska vremena sačuvati blagdansko ozračje i ne klonuti duhom. Za mrvicu zimske radosti i skijaškog entuzijazma će se, bude li sve po planu, pobrinuti i domaćini na domaćim skijalištima. Nema ih puno i nisu velika, ali za domaće skijaše bi ove zime mogla biti kakva-takva zamjena za velika, moderna, super opremljena austrijska, talijanska, francuska i slovenska skijališta. Platak i Sljeme su naši najveći ski-centri, ali tu je i Mukinje u sastavu Nacionalnog parka Plitvička jezera s tri staze duge kilometar na kojima snijeg ‘podebljavaju’ i snježni topovi. Skijalište Velebno, 12 kilometara od mora, ima dvije staze, od 500 i 800 metara, a nedaleko od Delnica krije se skijalište Petehovac sa stazom dugom tristotinjak metara.
Tu je i skijalište Begovo Razdolje na Bjelolasici, a sve skijaške staze u Hrvatskoj zajedno ne prelaze nekoliko desetaka kilometara. Većina ne može bez prirodnog snijega, a da ga napada dovoljno svugdje se čeka. Platak se, recimo, zabijelio, snijega je pet centimetara, ali nije zaredalo dovoljno dana s niskim temperatura da krene i umjetno zasnježivanje. Na tom skijalištu sa sedam staza dužine šest kilometara, tri žičare i pokretne trake, lani je, inače, nabavljen moderni sustav za umjetni snijeg vrijedan 23 milijuna kuna koji uključuje 14 topova za snijeg, akumulacijsko jezero s 50.000 kubnih metara vode, strojarnicu i rashladne tornjeve. Investicija je trogodišnja pa će i ove sezone na Platku biti novosti i poboljšica za skijaše. Dnevna karta tijekom tjedna za odrasle je 130, a vikendom 150.
– Snijeg planiramo raditi čim dopusti vrijeme, trebamo najmanje četiri dana u kontinuitetu temperature od barem minus dva – kaže direktor Goranskog sportskog centra Platak Alen Udovič.
– Pripremamo skijalište, ali najveća briga su nam, naravno, korona i mjere Stožera civilne zaštite. Brojčana očekivanja nemamo, ali s obzirom na to da su putovanja u inozemstvo otežana, a dio europskih skijališta zbog troškova se neće ni otvarati, mogli bismo imati dobru ski-sezonu ako nas vrijeme posluži. Možda i malo bolju od dobre – priželjkuje Udovič. Ugostiteljski dio nije u pogonu, ali na našim skijalištima ili u okolici ima se gdje spavati. U idili Platka, recimo, u komfornim kućama, gdje sedmodnevni boravak za osam ljudi stoji 1295 eura, ili u planinarskom domu gdje sedam punih pansiona stoji 1575 kuna.
– Trenutačno smo zatvoreni, ali otvaramo čim padne snijeg – kaže direktor Velikog doma na Platku Antonio Malatestinić. – Budući da u restoranu ne možemo primati goste izvana, a Riječani traže baš ugostiteljsku ponudu, dok ne počne skijanje, nema previše smisla ni otvarati. Sada sređujemo, dotjerujemo dom, a nadamo se da bi sezona na kraju mogla biti dosta dobra – veli Malatestinić i dodaje da su u normalnim godinama vikendom puni uglavnom zahvaljujući Istrijanima i Zagrepčanima, dok su Riječani najčešći jednodnevni posjetitelji.
Last minute odluka
Posljednju zimu s puno snijega imali su 2017. – 2018., kad se i bez modernog sustava za zasnježivanje skijalo čak sto dana. I na Sljemenu, dakako, sve ovisi o snijegu i temperaturama, ali i na tom omiljenom zagrebačkom izletištu pripreme su za skijaše u punom jeku. Pretprodaja sezonskih ski-karata počeka je još u studenom, za odrasle stoji tisuću kuna, a za djecu, branitelje, seniore 700 kuna. Dnevna karta vikendom je sto, a u tjednu 70 kuna. Popularni Tomislavov dom nije u funkciji, rezerviran je za oboljele od COVID-a, ali apartmanska kuća Snježna kraljica otvorena je za goste Sljemena.
Cijena noćenja po osobi u apartmanu za četvero je oko 200 kuna, a zimi dominiraju Zagrepčani, samo je dvadesetak posto gostiju iz drugih krajeva zemlje ili iz inozemstva. Na sljemenskom skijalištu nam kažu kako se i oni nadaju da bi moglo biti više gostiju nego lani, ali s otvaranjem za građane čekaju da vide kakva će pravila postaviti Nacionalni stožer Civilne zaštite koji, međutim, temu skijanja na domaćim zimovalištima zasad zaobilazi. Za razliku, u susjednoj Bosni i Hercegovini, čija bi skijališta Hrvatima mogla bi zanimljiva budući da nema ograničenja oko dolaska, sve se manje više zna.
Ozbiljno se pripremaju za skijaše, a, recimo, na Jahorini, gdje je uz pomoć umjetnog snijega sezona skijanja već otvorena, kažu da trenutačno imaju i više rezervacija nego lani. Dnevna ski-karta na tom skijalištu za odrasle je, inače, oko 200 kuna, a tjedna 900. Na Bjelašnici i Igmanu karte su jeftinije, 160 kuna dnevna i 860 kuna tjedna, a posvuda vrijede iste mjere; ograničen broj skijaša u gondolama i sjedežnicama, razmak u redovima i maske svuda osim na stazama. Dakle, kao što rekosmo i na početku, zimovanje još ne treba prekrižiti. Ali bit će to, kao i s ljetovanjima, last minute odluka.
