Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Svijet

Sir David Attenborough: Otac dokumentarnih filmova o prirodi

Vjeruje se da je Sir David prošao najviše svijeta od svih ljudi koji su ikada koračali Zemljom
08. veljače 2019. u 21:38 2 komentara 725 prikaza
David Attenborough
Foto: David Parry/Press Association/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Rodio se iste godine kad i Marilyn Monroe, Fidel Castro, Chuck Berry i kraljica Elizabeta II. Dakle, prije gotovo jednoga stoljeća. Još kao mali uživao je skupljati kamenčiće i ptičja jaja te promatrati životinje. Danas je, pak, znan kao neustrašivi istraživač i kao jedan od najvećih zaljubljenika u naš planet koji milijunima i milijunima ljudi diljem svijeta već više od pola stoljeća otkriva njegove najdublje tajne, netaknute dijelove, kao i biljne i životinjske vrste za koje nismo ni znali da postoje.

Lavazza kalenda 'dobri prema zemlji' Priroda je umjetnost, uči ljude da na Zemlji postoji dobro

S njim su odrastale generacije i generacije, a mnogi ga smatraju i omiljenim nastavnikom biologije, geografije, pa i etike. Riječ je, dakako, o ocu dokumentarnih filmova o prirodi Sir Davidu Attenboroughu, osobi koja je proputovala, vjeruje se, najviše svijeta od svih ljudi koji su ikada hodali Zemljom. Njegovi dokumentarni serijali „Život na Zemlji“, „Planet Zemlja“, „Plavi planet“, „Ledeni planet“, „Afrika“, „Prirodni svijet“ i deseci drugih imaju ulogu svojevrsne terapije, što zbog snimaka naše Zemlje koji djeluju gotovo nestvarno, što zbog Attenboroughova glasa koji sam za sebe stoji u kategoriji kultnoga.

Ni danas, u svojoj 92. godini, nije ništa manje agilan i gotovo poput Kiplingova Mowglija djetinje je znatiželjan kada je riječ o upuštanju u istraživačke avanture (pokazuje to i njegova ekspedicija na Sjeverni pol 2009. tijekom koje je službeno postao najstariji čovjek na svijetu koji se uputio na taj put). Doduše, nekoć je primarni cilj njegovih serijala bio gledatelje uvjeriti u tezu da je Zemlja, zapravo, jedan veliki Edenski vrt, dok je danas njegov rad više aktivistički izričaj kojim prikazuje i posljedice višedesetljetnoga nepoštivanja našega raja i kojim poziva ljude da se probude iz ekoletargije koja čovječanstvo strmoglavljuje u propast.

Donio kolor-TV i s njim Montyja Pythona

Iako je danas teško zamisliti povijest BBC-a bez Davida Attenborougha, put do njegova rada pred kamerama nije bio med i mlijeko. Naime, početkom pedesetih BBC gotovo da nije imao program posvećen prirodi, a sve i da jest, tadašnji Attenboroughov šef je smatrao kako su mu zubi preveliki da bi ih kamera podnijela. Međutim, malo-pomalo, ipak se probio s druge strane snimateljskoga tima, i to kao voditelj kviza „Animal, Vegetable, Mineral?“ da bi nedugo nakon toga postao i suvoditelj Sir Julianu Huxleyju u emisiji „The Patterns of Animals“. Međutim, nije bio zadovoljan takvim formatom i činjenicom da se životinje izvlače iz svojih prirodnih staništa kako bi bile predstavljene u studiju, u potpuno im neprirodnoj atmosferi i okruženju.

U žrvnju nezadovoljstva i potrebe za drukčijim načinom izražavanja, lansira svoj prvi samostalni uradak – „Zoo Quest“ (1954.). U tom se serijalu, koji je odmah postao hit, a prerastao u evergreen, prvi put u povijesti uputio u divljinu kako bi metodom skrivene kamere svijetu (barem onima koji su u ono vrijeme imali TV) u domove donio način na koji žive čimpanze, pitoni ili rajske ptice i sve one životinje koje su trebale postati budući stanovnici londonskoga zoološkoga vrta. Iako je emisija započela kao svojevrstan lov, prvenstveno je gledateljima prikazivala raznolikosti kojima su tada teško dostupne egzotične zemlje obilovale. Iako je serijal uživao veliku popularnost, Attenborough je početkom šezdesetih napustio BBC kako bi upisao studij antropologije. Međutim, gotovo da se nije ni okrenuo, a već su ga zvali natrag.

jedva čekamo Tek će nas osvojiti: Zbog ovih ćemo filmova čekati u redu na kino blagajnama

Dogodilo se to 1965. kada je pokrenut BBC Two, drugi kanal kuće, a Attenborough se našao u ulozi urednika tog programa. Pokazalo se to odličnim potezom zbog kojega mu i danas možemo biti zahvalni. Naime, dok su televizori u boji postojali samo u SAD-u i Japanu, Attenborough se osjećao pozvanim da baš on bude ta osoba koja će posljednji krik tehnologije donijeti Europljanima. U svega devet mjeseci svog povratničkoga rada, uspio je, kako je rekao u jednom od intervjua, „u mrtvoj utrci s Njemačkom“ odnijeti pobjedu u donošenju prvoga kolorca na kontinent. Osim toga, zaslužan je i za popularizaciju snookera budući da je dao zeleno svijetlo drugom programu BBC-a da se taj nacionalni engleski sport snima i redovito emitira.

Međutim, ono zbog čega su mu brojni gledatelji itekako zahvalni, posebice ljubitelji britkoga humora, jest činjenica da je odigrao ključnu ulogu pri dolasku na svijet jedne od najboljih britanskih serija svih vremena. Pod njegovom uredničkom palicom tako je započelo emitiranje famoznoga “Letećega cirkusa Montyja Pythona”, što ni ne čudi budući da je suptilni humor jedna od glavnih karakteristika koja krasi njegove serijale. Upravo je u taj humor utkana i nevjerojatna doza napetosti koju svaka njegova snimljena epizoda donosi, a koja je gotovo nezamisliva za dokumentarni žanr.

Kada bi se ujedinili, recimo, David Fincher i Stephen King, ne bi uspjeli unijeti toliku napetost i gotovo nepodnošljivu atmosferu trilera koju s lakoćom donosi Attenborough dok komentira neizvjesne borbe između žirafa i lavova ili pak jato ždralova koje pokušava u nekoliko navrata preletjeti Himalaju. Britanci ga smatraju svojim nacionalnim blagom, a o obolu koji je dao prirodoslovnim znanostima, osim što je odlikovan titulom viteza 1985. godine, govori i desetak novootkrivenih biljnih i životinjskih vrsta koje su nazvane upravo po njemu (gušter Attenborosaurus Conybeari, riba Masterpiscis Attenboroughi i sl.).

posjetitelji oduševljeni U 5 država održana 5. Noć hrvatskog filma i novih medija s više od 100 filmova

Pored svih postignuća koja krase njegovu 60-godišnju karijeru, Attenborough se može pohvaliti i s 32 počasne diplome. Osim toga, kada je riječ o njegovu filmaškome radu, riječ je o jedinoj osobi na ovom svijetu koja je dobila nagradu BAFTA i za crno-bijeli uradak, i za onaj u boji, kao i za film snimljen u 3D tehnologiji. Jednostavno, kojeg god formata se dotakne, ovaj simpatični prirodoslovac stvara čuda.

Edenski vrt više ne postoji

Bilo bi divno kada bi postigao čuda i svojim govorima u kojima upozorava čovječanstvo kako će nas nebriga za planet doći glave. Koliko je alarmantna današnja nebriga za jedini nam dom, Sir Attenborough je govorio i na nedavnom Svjetskom ekonomskom forumu, gdje je za neizmjeran doprinos u očuvanju okoliša nagrađen i Kristalnom nagradom.

– Pedesetih godina, kada sam započinjao s ovim poslom, nitko od gledatelja nije vidio neke tehničke pogreške koje su se eventualno potkrale. Mi smo donosili nove vrste, neopisive ljepote Zemlje na što bi svatko ostao oduševljen. Jer za divljinu nije potreban jezik. Njoj se naprosto svi dive – rekao je Sir Attenborough u intervjuu na Svjetskom ekonomskom forumu koji se održao prošloga tjedna u Davosu u Švicarskoj.

Dotaknuo se i promjena kojima on, kao jedan od najkompetentnijih insajdera, može svjedočiti. Naime, istaknuo je kako se on rodio u posve drugom geološkom razdoblju od onoga u kojem danas živimo. Rodio se u holocenu, razdoblju koje prati kontinuitet od dvanaest tisuća godina i koje je omogućilo stvaranje civilizacije. Danas, pak, sudeći prema Attenboroughovim teorijama, živimo u tzv. antropocenu, odnosno eri ljudi zbog koje, kako je rekao, Edenski vrt više ne postoji. Pomalo se nostalgično prisjetio i početaka karijere kada je snimao filmove kako bi se gledatelji diljem svijeta divili. Danas je pak znatno drugačije.

– Tijekom 1950-ih bilo je gotovo nezamislivo da će se toliko vrsta naći u opasnosti od izumiranja zbog čovjekova djelovanja. Tada smo snimali isključivo kako bismo ljudima pokazivali ljepotu planeta, a danas radimo ovaj posao kako bismo ljude uvjerili da nije bitna samo njegova ljepota, nego i zdravlje. Jer zdravlje Zemlje preduvjet je za zdravlje čovječanstva – rekao je Sir Attenborough u intervjuu na Svjetskom ekonomskom forumu.

Zagreb - Medvednica ADRIANA PRLIĆ Kao da ljudi više uopće ne primjećuju da postoji i priroda

Već dugi niz godina Attenborough upozorava na klimatske promjene koje se prebrzo događaju. Globalno zatopljenje prvi je svjetski problem, ističe prirodoslovac, kojemu bi se sve države trebale više posvetiti. Da stanje više nije “normalno”, pokazuju i posljednji meteorološki podaci prema kojima je južna hemisfera u paklenim vrućinama (u australskom Adelaideu prošloga je tjedna izmjerena temperatura od 46,6 stupnjeva Celzijevih) dok je sjeverna hemisfera “napadnuta” nepodnošljivo ledenim minusima (u Chicagu je zbog snažnih vjetrova osjet temperature i do -50 stupnjeva Celzijevih). U nešto konkretniju borbu protiv rapidnoga širenja posljedica globalnoga zatopljenja ušlo se još 2015. godine kada je postignut Pariški sporazum o klimatskim promjenama. Lani je u prosincu održana i UN-ova klimatska konferencija kao nastavak Pariškoga sporazuma na kojoj je Attenborough govorio kao predstavnik stanovnika svijeta.

– Klimatske promjene najveća su opasnost za Zemlju, a mogle bi izazvati propast civilizacije i istrebljenje prirodnog svijeta. Suočavamo se s katastrofom globalnih razmjera koju je izazvao čovjek. Ovdje sam kako bih dao glas svjetskom stanovništvu, izrazio našu zabrinutost i sugestije. Naša je poruka jasna: vrijeme nam istječe – poručio je.

Dok je zbilja malo onih koji omiljenoga Attenborougha neće shvatiti ozbiljno, u grupi “nevjernika” i poklonika teorija zavjere našao se Donald Trump. Osim što podrugljivim tweetovima (“Ako se Zemlja grije, zašto je onda vani tako hladno?”; “U New Yorku je ledeno! Gdje je to globalno zatopljenje?!” i sl.) bocka u ovu itekako delikatnu temu, njegovi stavovi ostavili su dalekosežnije posljedice. Naime, SAD je napustio Pariški sporazum čime je jedan od najvećih zagađivača planeta javno potvrdio da neće sudjelovati u očuvanju okoliša. U svom pacifističkom duhu Attenborough je izjavio kako se samo može nadati da će se stvari u SAD-u, zbog dobrobiti cijeloga svijeta, promijeniti (pritom je, jasno, aludirao na Trumpov odlazak). Međutim, što zapravo misli o Trumpu, moglo se čuti u jednom od njegovih intervjua s Elizabetom II. na čiju se pošalicu nasmijao. Dok su šetali vrtom Buckinghamske palače, u razgovoru im je zasmetao helikopter koji je prozujao iznad njih na što je kraljica izjavila: “Zašto uvijek lete kad pokušavate razgovarati?! Zvuči kao Trump!”

JELENA RUŽIĆ Kad se zbog filmova čeka u redovima ili uzima godišnji odmor, znači da ih želimo još

Suradnja s Netflixom

Borbi Davida Attenborougha za zdraviji planet, na sreću cijeloga čovječanstva, ne nazire se kraj. Tako u pripremi ima i novi dokumentarni serijal snimljen u suradnji s WWF-om. Riječ je o seriji od osam nastavaka “Naš planet” čija se premijera očekuje 5. travnja, i to na Netflixu. Neće u njemu biti toliko zbog ljepote nevjerojatnih prizora. Otapat će se glečeri, događat će se poplave, sjeći će se šume... Nakon toliko godina rada s BBC-jem Attenborough se okrenuo, po tko zna koji put, posljednjim tehnološkim trendovima, a sve kako bi do što većega broja ljudi doprla njegova poruka.

– Serijal smo odlučili snimiti sada zato što pitanje zaštite planeta nikad nije bilo važnije. To smo odlučili učiniti upravo na Netflixu samo zato što će doslovno preko noći biti dostupan milijunima i milijunima gledatelja diljem svijeta. A poruka koju “Naš planet” nosi svi moraju čuti – poručio je David Attenborough.

>>Pogledajte video: Filmska emisija

Božićna zabava
SAVRŠEN BOŽIĆNI PARTY ZAČINJEN KREATIVNIM JELIMA
Božićna zabava za pamćenje ili noćna mora? Organizacija božićnog partija ne mora predstavljati dodatni stres
  • Avatar Asterix
    Asterix:

    Istinska legenda.

  • Dusan:

    Od cijelog članka niti jednog spomena da je gospodin David snimao emisiju Attenborough Ark upravo u Hrvatskoj i to o našem prekrasnom krškom fenomenu, čovječjoj ribici. Odabrao je ovu vrstu među 10 vrsta na svijetu koje bi stavio na svoju ... prikaži još!u imaginarnu arku, kako bi ih spasio.