Domaće tehnološke tvrtke svakako su one koje su ponajviše obilježile proteklo i ovo desetljeće, a među njima najveći je Infobip, prvi hrvatski jednorog, koji danas posluje na svim kontinentima, s više od 70 ureda u svijetu, s kojim rade globalni giganti poput Microsofta, Mete ili Googlea. Posebno je važno što je Infobip, unatoč tome što danas ima i institucionalne ulagače, nastao praktično u cijelosti generički, na vlastitom rastu. O Infobipu, njegovu nastanku, sadašnjosti i budućnosti razgovarali smo s Izabelom Jelenićem koji je Infobip osnovao sa Silviom i Robertom Kutićem, a danas je i glavni tehnički direktor kompanije.
Infobip je danas velika tvrtka s velikim prihodima. No, znali ste kao osnivači govoriti kako profit nije bila osnovna motivacija kada ste krenuli. Što je onda bila ideja na kojoj je nastao Infobip?
Profit nikako nije bio u fokusu. Od početka smo htjeli nešto veliko napraviti. Meni je osobno, s obzirom na to da dolazim iz tehničkog dijela priče i da sam za njega odgovoran, uvijek bilo interesantno kreirati ne- što potpuno novo. Tada, 2003. kad sam upoznao Silvija i kad je ova priča krenula, nije bilo Googlea ni Facebooka, odnosno, bili su u povojima. Bila mi je interesantna ideja da, radeći na računalu i programirajući, stvaramo novu vrijednost. Bilo nam je bitno što bolje isprogramirati rješenja kako bismo dobili što bolji feedback i rezultate. To je jako odudaralo od onoga što smo prije toga radili, a to je bilo knjigovodstvo, nabava ili pak podrška proizvodnji u Uljaniku. Misao nam je bila spojiti naše priče, Silvijevu i moju, zajedno s onime što želimo napraviti u IT-ju. Silvio je zaista vizionar, imao je ideju i vidio prostor u kojemu leži prilika tako da je to skupa jako dobro rezoniralo. I onda smo krenuli raditi priču iz Vodnjana, napraviti nešto svjetski, ali korak po korak. To nas je nekako pratilo u tim počecima. Sjećam se perioda kad smo krenuli geografski rasti i razvijati se. Jedna ekipa iz Istre odjednom surađuje sa svjetskim kompanijama i radi na velikim projektima. To je omogućavalo da naši kolege putuju, dobiju priliku pokazati svoje znanje i tehnologiju.
Infobip se bavi tehnologijom za koju mnogi smatraju kako je zapravo zastarjela, no na njoj ostvarujete kontinuirani rast. Zašto ste mislili da ste u pravu?
Ljudi i dan-danas pitaju kako je moguće da je SMS i dalje interesantan. A zapravo SMS i dalje raste, ali nije to onaj koji je čovjek šalje čovjeku. Danas to više nema smisla, jer je praktički sve na WhatsAppu, Viberu i sličnome. Mi smo našli nišu u kojoj omogućavamo tvrtkama da komuniciraju s krajnjim korisnicima. To je takozvani A2P, odnosno application to person SMS. Danas ljudi imaju niz aplikacija. Međutim, jednom klasičnom biznisu, jednoj banci ili nekoj drugoj kompaniji, jako je teško razumjeti koji je kanal najbolji za krajnjeg korisnika i kako da komunikacija bude najefikasnija. Prednosti SMS-a su brojne, ali najvažnija je da je on uvijek podržan na mobitelima – uvijek se dostavlja na svaki broj telefona, neovisno koje su aplikacije instalirane na uređaju. Svjetsko tržište je jako fragmentirano, jako je puno mobilnih operatera, sa svima se treba povezati, i komercijalno i tehnički, da bi SMS stigao do pretplatnika. S aplikacijama dolazi nova razina kompleksnosti jer treba znati kako kroz njih dostaviti poruku. Mi tu kompleksnost možemo maknuti s klijenata.
VEZANI ČLANCI
Koje su onda tehnologije razmjene poruka koje osiguravaju i dalji rast Infobipa?
Ova je industrija dinamična i SMS-a više nema toliko puno što se tiče peer-to-peer tehnologija, ali SMS je i dalje odličan izbor kada kompanija želi doći do šire javnosti. Iz dana u dan vidimo promjene na tržištu. WhatsApp kao native proizvod strašno raste. Google se fokusirao na RCS, i u suradnji s nama i u suradnji s operaterima. RCS je prije nekih 5-10 godina imao faze u kojima je pokušavao rasti, i Google je pokušavao nešto raditi. Priključit će se ovdje i Apple koji pokušava ući u business messaging i chat. Područje je jako dinamično, ima puno igrača, kompleksnije je nego prije. Ali sva ta kompleksnost, i poslovna i tehnička, nešto je na što smo naviknuti od početka.
Mnoge tvrtke kada ovako narastu razmišljaju i o diversifikaciji poslovanja pa i u druge poslovne sfere. Jeste li i u Infobipu o tome razmišljali?
Od početka nam je komunikacija u srži. Pojavom umjetne inteligencije, više nego ikad prije, obujam i kvaliteta komunikacije su se promijenili, i dalje se mijenjaju. Kao i naše tržište. Ne razmišljamo da se maknemo od toga, već kako da smo još prisutniji. Pokušavali smo se diversificirati u prošlosti, ali se pokazalo da onda ne stignemo pratiti promjene. Prošlo je dvadesetak godina, mijenjaju se i tehnologije i pristup tržištu i sve to treba popratiti. Negdje smo mi bili generator promjene, negdje smo bili onaj koji prati tu promjenu, ovisno o tehnologiji i tržištu. Ali sve je to toliko dinamično da nam trenutačno diversifikacija nije interesantna. Ima puno zanimljivih stvari koje se događaju baš ovdje kod nas.
Kada se o umjetnoj inteligenciji radi, već surađujete s najboljima u tom polju, no hoće li ona ozbiljno promijeniti vaše poslovanje pa tako i način na koji digitalno komuniciramo?
Imali smo nekoliko godina pripreme kada je umjetna inteligencija bila u nastanku, ali s puno nejasno- ća. Nakon strojnog učenja i još nekih tehnologija dogodio se taj veliki skok s generativnom umjetnom inteligencijom. To je nešto što jako mijenja stvari svima u IT-ju, pa i puno šire. Jednostavno, to je novi alat koji moraju svi koristiti. Ako se ne prilagodimo, doći će netko tko hoće jer AI donosi veću efikasnost. Nama je umjetna inteligencija jako zanimljiva, unutar tvrtke imamo već nekoliko dohodovnih kanala koji se njome bave. Jedno je primjena na naše interne procese, a drugo je korištenje umjetne inteligencije u alatima. Tu AI omogućava da naši chatbotovi govore ugodno, tonom koji je željen za korisnika, smanjuju opterećenje kontakt-centrima i omogućavaju našim biznisima da imaju jako fluidnu komunikaciju bez dizanja troškova koji bi nastali dodatnim zapošljavanjem. Jako puno radimo s Microsoftom i surađujemo s Open AI-jem, a naša je pozicija takva da možemo surađivati s više različitih lidera u generativnoj umjetnoj inteligenciji, što i želimo.
Primijetili smo u pripremi za ovaj intervju da postoje zemlje gdje je Infobip postao uobičajeno ime kada se o tehnologiji radi. Koja su tržišta gdje ste to postigli, koliko ste daleko od takvog statusa u SAD-u gdje bi tako nešto imalo osobitu vrijednost?
U Americi radimo dosta ozbiljno na našoj prepoznatljivosti. Krenuli smo od početka kao business to business što znači da nismo nešto što krajnji korisnik percipira ili doživljava jer nismo prisutni marketinški, u prvom planu prema krajnjim korisnicima. Mi smo stup komunikacije i onaj koji je u pozadini omogućava, ali smo krajnjem korisniku nevidljivi. Kada mu dođe poruka preko WhatsAppa ili nekog drugog alata, on i ne treba znati da je stigla preko nas jer to mu je poslala njegova banka ili netko drugi. Ali vidjeli smo da je, pogotovo u ovom razdoblju startupa, velikih ekspanzija IT-ja, jako bitno da omogućimo svakom IT-jevcu u svakoj djelatnosti da može doći do nas, prepozna kvalitetu naše komunikacijske platforme, registrirati se, testirati naše usluge i, na kraju, surađivati s nama. Zbog toga smo i krenuli s konferencijama, s akvizicijom Shifta. Rekao bih da imamo još dosta prostora za rast. Jesmo li negdje već jedan od sinonima za tehnologije koje radimo? Da, u nekoliko zemalja, ali to je zbog naše prednosti u odnosu na konkurenciju jer smo lokalno prisutni u više od 75 ureda po svijetu i gradili smo ih oko ljudi u tim uredima. Kada bi to bilo u Americi, bilo bi fantastično, radimo na tome i nadamo se da će se to uskoro dogoditi.
Ima onih koji tvrde da pametni telefon, koji je i hardverska platforma za vaša rješenja, čeka temeljita preobrazba, da će postati jeftin, čak jednodnevni polimerni komad opreme, a ne više skupi komad vrhunske tehnologije?
Takve su prognoze dosta nezahvalne. Ne vjerujem da će se komuniciranje na taj način promijeniti jer mobiteli imaju sve više funkcija i procesorska moć im je sve jača. Sada se rade jezikovni modeli, a koji su podloga za generativnu umjetnu inteligenciju, koji se mogu pokretati na mobilnim uređajima upravo zbog zahtjeva privatnosti podataka. Zbog toga je procesorska snaga potrebna i ne vidim da će se mobilni telefoni pojednostavljivati. Ima razloga zašto se to radi. Jedno je privatnost, ljudi su sve svjesniji da je to bitno. Nije GDPR jedini, slične se stvari uvode u mnogim državama, pogotovo u velikim zemljama. Podaci su jako važni, a s time i što manje dijeljenja tih podataka. Čini mi se da se ide prema tome da se privatnost zaštiti na način da se mobilni telefon smatra izvorom podataka i da korisnik mora omogućiti tko će što koristiti. A onda su tu i sve te nove funkcionalnosti. Primjerice, u samoj komunikaciji još nismo niti zagrebali u virtualnu ili poboljšanu stvarnost, a prostor je ogroman. Tu će se isto puno toga događati, pogotovo u vezi s našom nišom i pogotovo kroz razvoj umjetne inteligencije. Tako da ćete trebati sve moćniji uređaj u rukama da bi se sve to moglo koristiti. Ne čini mi se da će razvoj pametnih uređaja stati ili se znatno promijeniti.
Infobip danas ima i institucionalne ulagače, no tehnološki je sektor vrlo živ i konkurentan, s čestim korekcijama tržišta. Hoće li biti moguće održati takav interes ulagača?
Mi smo dio cijelog globalno tehnološkog sektora gdje su svi u jako sličnoj situaciji. Trenutačno imate pet ili šest tvrtki koje stvarno rastu i onda, ako gledate cijeli tehnološki sektor, izgleda kao da sve i dalje raste, pogotovo na valu umjetne inteligencije. Prvenstveno mislim na Metu i Microsoft koji je opet usko povezan s Nvidijom pa dalje. Takve kompanije drže sektor, no ostali su još u fazi nakon pandemije. Mnogo faktora utječe na tržište, geopolitička situacija u svijetu također. Mislim da će stvari vratiti na prijašnju razinu, no ne na onu koja je bila za vrijeme pandemije koja je ipak bila malo napuhana. Do oporavka će sigurno doći, ali hoće li to biti za godinu ili dvije, jako je teško procijeniti i ovisi o jako puno faktora.
VEZANI ČLANCI
Umjetna inteligencija kao i druge tehnologije mijenjaju i tržište rada. Kako će to izgledati u Infobipu, hoćete li trebati više prodavača, a manje programera ili će to izgledati nekako drugačije?
Bila je ogromna potreba u IT-ju i svi su pokušavali naći ljude. Sada se ta situacija malo okreće s obzirom na umjetnu inteligenciju kao alat koji nam u svakodnevnom radu stvarno može puno pomoći. Sigurno neće u potpunosti nestati potreba ni za programerima ni prodavačima, ali sigurno trebamo osvijestiti ljude da testiraju i probaju tu tehnologiju, da budu u toku, ne budu skeptični, jer su tehnologije tu da ostanu i pomažu. AI može jako puno pomoći u radnjama koje je prije bilo nemoguće automatizirati. Naša prodaja već sada velikim jezikovnim modelima generira e-mailove koji idu prema potencijalnim kupcima, čak imamo i jedan alat za to. Umjetna inteligencija povlači s interneta podatke o tvrtki, odabire alate koje imamo i od toga sastavlja dopis koji onda naša prodaja može poslati. Tu je puno nečega što je prije trajalo danima i tjednima. Sada se to jako ubrzava i to moramo svi koristiti.
Bili ste među prvima koji ste se vratili izravnoj komunikaciji, djelatnike vratili u kampuse. Zašto ste tako odlučili, hoće li takav pristup ostati najboljim za najbolje rezultate?
Bili smo među prvima koji su slali ljude raditi od doma i to smo, mislim, dosta dobro procijenili. Naša je infrastruktura sve dobro podnijela, nije bilo nikakvih tehničkih izazova. I to je dobro funkcioniralo prvih šest mjeseci, no nakon toga došlo je do pada produktivnosti, a promijenila se i komunikacija. Tad smo zaključili da je vrijeme za povratak. Imali smo i prije iskustva s radom od kuće, moglo se raditi remote pet dana u mjesecu. Danas se jako puno stvari mijenja i zbog umjetne inteligencije i zbog novih igrača koji dolaze, mijenja se ekosustav u kojem živimo i tu je bitno da ljudi međusobno pričaju, dijele iskustva, znanje. Potrebno je puno više eksperimentirati, dobiti reakciju tržišta i na osnovi toga te ideje implementirati. Nije sve pravocrtno, čovjek mora biti i kreativan i razmišljati i biti inspiriran i motiviran. Mora postojati osobni kontakt, odmaknut od tehnologije Zooma ili Teamsa.
Tempo u kojem radite već je godinama intenzivan. Kako izgleda vaš privatni život, za što vam ostaje vremena, imate li kakve hobije?
Meni je posao jako važan, u Infobipu stvarno volimo to što radimo i posvećeni smo poslu. No, smatram da je u životu važna ravnoteža. Ponekad je teško prepoznati jesi li u toj ravnoteži ili ne, jer te posao jednostavno odnese. To je onda onaj sindrom kuhane žabe, valjda. Pokušavam se malo baviti sportom, biti doma sa ženom i djecom koliko mogu, saslušati ih, što se događa u školi, osigurati da je sačuvan balans i da su odnosi zdravi. Vjerujem da postoje i ljudi koji funkcioniraju radeći sedam dana u tjednu, no ja nisam taj tip. Jako je bitna obitelj, dom, fizička aktivnost. Sportovi su poput ispušnog ventila. Sport mi pomaže nositi se sa psihičkim pritiskom koji posao nosi.
