Dnevno vozila nalete na divljač u prosjeku 11,6 puta, godišnje bude po 4000 naleta, a prosjek štete po štetnom događaju je 1525 eura. Točnije, radi se o štetama od nekoliko desetaka eura do nekoliko desetaka tisuća eura, a najviše takvih naleta bude u – Istarskoj županiji. Sve su to podaci koji su izneseni na okruglom stolu Večernjeg lista na temu šteta od divljači koje svake godine, prema statističkim podacima, eksponencijalno rastu.
Bez interesa osiguravatelja
Kako se šteta nadoknađuje, kakva je procedura i koji su najčešći problemi na koje se tijekom procesa nailazi raspravljali su viši savjetnik specijalist u Upravi šumarstva, lovstva i drvne industrije u Ministarstvu poljoprivrede Domagoj Križaj, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a Josip Mataija, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza Ivica Budor te sudski vještak za cestovni promet Robert Spudić. Okrugli stol moderirala je urednica posebnih projekata Večernjeg lista Petra Balija. Ministarstvo poljoprivede je to koje, naime, financira naknadu štete koje nastaju u naletima, a Hrvatski lovački savez radi "operativu", odnosno obradu šteta i isplatu novca u ime Ministarstva, no ništa se ne radi bez policijskog zapisnika odnosno obavezna je prilikom prijave štete i potvrda policije o naletu.
– Ministarstvo od 2018. financira policu osiguranja za naknadu štete od divljači i dosad smo za iznose tih polica isplatili 14,5 milijuna eura. Za ovakav model koji uključuje Hrvatski lovački savez odlučili smo se jer nismo uspjeli sklopiti novu policu. Razlog tomu je što nije bilo zainteresiranih osiguravateljskih kuća koje su se željele javiti na naš natječaj, očito naši uvjeti nisu odgovarali njihovim odlukama poslovanja – rekao je Domagoj Križaj te dodao da je u tijeku i natječaj za sufinanciranje nabavke sredstava za sprečavanje šteta, u smislu ograda i električnih pastira, koje Ministarstvo financira s 90 posto u maksimalnom iznosu do 50.000 kn po prijavi. Natječaji na koje se nije željela javiti niti jedna osiguravateljska tvrtka bili su vrijedni 40, 50 i 55 milijuna kuna, a kad su svi poništeni, HLS je od 1. lipnja lani preuzeo štete u svoje ruke, pa je od tad do 31. ožujka, dakle u deset mjeseci, prijavljeno ukupno 3546 naleta.
– U potpunosti je isplaćeno 2007 šteta, a već sad imamo minimalno pet milijuna manje troškova nego što smo imali kad je bila raspisana polica. Na ovih 3500 naleta podignuto je svega četiri sudska spora, dok je prije nego što smo mi preuzeli obradu šteta u godinu dana podignuto 170 tužbi jer su osiguravateljske tvrtke odbijale štete i sad vlasnici vozila traže novac od lovoovlaštenika, odnosno od lovačkih društava – rekao je Ivica Budor te dodao da bi kroz tjedan dana trebala proraditi aplikacija da se ubrza proces prijave. Zasad, šteta se može prijaviti putem internet-stranice Hrvatskog lovačkog saveza, gdje je objavljen obrazac prijave, a štete se isplaćuju po procjeni, i do 100 postotnog iznosa. U 2021. i 2022. godini, dodao je Mataija, bile su i po dvije smrtno stradale osobe na motociklu i osobnim automobilima, u 2022. devet osoba imalo je kao posljedicu naleta teške tjelesne ozljede te 46 lakše, dok je u 2021. 10 bilo teških, a 32 lakših ozljeda.
Svaki nalet je opasan po život osobe koja vozi i njegovih suvozača, dodao je Spudić, pogotovo ako dođe do prevrnuća ili slijetanja s kolnika, no najteže su posljedice prilikom naleta na jelensku divljač i divlje svinje zbog svoje konstitucije, građe i težine. Najviše stradavaju srne, napomenuo je Budor. – Srneća divljač u 80 posto slučajeva završi ispod kotača, potom u 10 posto divlja svinja, četiri do pet posto jelenska divljač, a u pet posto slučajeva radi se o manjim vrstama poput lisice, jazavca, dabar, fazana ili zeca – rekao je Budor. Na pitanje zašto su baš srne najbrojnije Budor objašnjava da se na hrvatske ceste protiv smrzavanja baca sol koju potom srna jede, pogotovo u zimskim mjesecima koji su najkritičniji po pitanju naleta, a i poljoprivredne površine oko velikih gradova su se zapustile pa se srneća divljač spustila do naselja i postala divljač koja živi s ljudima.
– Mi govorimo o šteti koju u naletu divljač prouzroči na vozilima, no nitko ne spominje štetu na divljači. Za prvih sedam mjeseci 2022. godine od 2317 naleta, u kojima je šteta, prema cjeniku koje je izdalo Ministarstvo, oko 25 milijuna kuna, a šteta na divljači je gotovo 10-ak milijuna kuna, dakle milijun i pol eura. Tu štetu ne nadoknađuje nitko, već ju lovoovlaštenici, odnosno lovačka društva, trpe sami, a zbog toga je manja odstrelna kvota te, ukoliko je stradala ženka, gubi se i pomladak, dakle tu lovoovlaštenici gube tri puta – objašnjava Budor.
Brzina najčešći uzrok
Zbog brzine kretanja vozila, a brzina je u 44 posto slučajeva najčešći uzrok smrtnosti kod nesreća općenito, najčešće se događaju i naleti na divljač, rekao je sudski vještak Spudić, a upravo je zbog toga najopasnija cesta za nalete – autocesta. – Jedan od razloga zašto je ta vrsta cesta najopasnija i taj što vozač ne očekuje da će mu se tamo naći divljač. Nije dovoljno da zakonodavac samo stavi znak za divljač na cesti, trebalo bi odraditi gdje su najčešći prijelazi i postaviti dodatan znak na udaljenosti koja je dovoljna za zaustavni put vozila. Postoje i makete divljači, koja bi po noći trebala biti reflektirajuća. Slična je maketa postavljena na cesti D1 kod Tušilovića i na bjelovarskoj obilaznici – rekao je Spudić. Opisao je slikovito i koje su posljedice vožnje kada vozimo prebrzo.
– Kad se krećete brzinom 50 km/h, put zaustavljanja je 23 metra, a u sekundi prijeđemo 13,8 metara. Da vas nešto omete – zvoni mobitel, pogledaš lijevo ili desno i prođe jedna sekunda. Mi, dakle, tih 13,8 metara vozimo naslijepo. Pri brzini od 100 km/h naslijepo ćemo voziti 27,8 metara, a na 130 km/h čak 36 metara. Reagirati možemo samo na brzini do 50 km/h, već iznad 60 km/h ne možemo pravilno reagirati – rekao je Spudić. Kako bi pojačali svijest vozača Hrvatski lovački savez i Ministarstvo unutarnjih poslova pokrenut će i kampanju te postaviti, među ostalim, i jumbo plakate uz prometnice, na stanice za tehnički pregled... uz poruku koja stoji uz srne na cesti: "Smanjite brzinu, jer i mi sudjelujemo u prometu".
Najveća vjerojatnost da će divljač izletjeti na prometnicu, rekao je Križaj, i najopasniji dio dana su zora i sumrak, kada je divljač najaktivnija. Uvjerljivo najveći broj naleta bilježi se, rekao je Mataija, u Istarskoj županiji, a visoke su brojke i u Primorsko-goranskoj, osječko-baranjskoj i Zagrebačkoj županiji. – Najčešći su naleti kod Motovunske šume, u koju na tisuće ljudi odlazi u potragu za tartufima sa psima. Još je dodatan problem što Istarska županija s 200 do 250 tisuća stanovnika ljeti "naraste" na 400 do 500 tisuća ljudi po nekim procjenama – dodao je Budor te rekao da od svih prijavljenih šteta gotovo da to ne čine stranci, osim nešto stanovnika Bosne i Hercegovine. U inozemnim državama taj je problem riješen tako da je odgovoran vlasnik vozila ukoliko nije platio policu osiguranja za nalete na divljač. A tko je odgovoran u Hrvatskoj?
– Kod nas nitko za ništa ne odgovara pa tako ne odgovara niti za nalete na divljač, ali netko mora biti odgovoran – govori Spudić, dok Križaj dodaje da Zakon o cestama propisuje da se odgovara na temelju krivnje, a ako ne postoji krivnja ne bi trebala postojati niti odgovornost. Ispada, istaknuo je Budor, da je kriva – divljač, i to u većini slučajeva od 2018. – Problem je što još uvijek u cijelom procesu nisu jasno određene obveze institucija, poljoprivrednika i lovoovlaštenika – rekao je, a ovo privremeno rješenje koje je odabrano jer se osiguravateljske kuće nisu htjele uhvatiti posla za novac i uvjete koji je odredilo Ministarstvo poljoprivrede, zaključio je Križaj, možda i nije najbolje, ali je to rješenje koje je zaživjelo. – Nekad je to jedino rješenje koje imate – rekao je Križaj.
