Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Pet ključnih mjera za sigurnu budućnost hrvatske poljoprivrede

Mala poljoprivredna gospodarstva prevladavaju u strukturi hrvatske poljoprivredne proizvodnje
06. travnja 2020. u 22:45 0 komentara 1435 prikaza
Radovi na poljuprivrednim površinma u Istri
Foto: Dusko Marusic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

Da bismo razumjeli učinke koronavirusa na poljoprivredni i prehrambeni sektor u Hrvatskoj, najprije je važno sagledati stanje, uzroke i posljedice nastajanja određenih trendova u ovom sektoru prije pojave koronavirusa. Nakon toga, novonastale okolnosti zbog koronavirusa i kako se nositi s njima.

Poljoprivreda TRGOVAČKI LANCI IH ODBIJAJU Povrćari: Za koga da proizvodimo kad su tržnice zatvorene

Primarna ljudska potreba za hranom određuje poljoprivredu i prehrambenu industriju kao strateške gospodarske grane u gotovo svim zemljama. Prema posljednjim raspoloživim podacima Džavnog zavoda za statistiku, udio poljoprivrede u ukupnoj proizvodnji Hrvatske u 2019. iznosio je 2,8 posto (u 2015. to je bilo 3,6 posto). Preduvjet uspješnog razvoja primarne poljoprivredne proizvodnje jest razvijena i konkurentna prehrambena industrija. U Hrvatskoj je prehrambena industrija jedna od vodećih industrijskih grana. U njoj se realizira oko 28 posto proizvodnje ukupnoga prerađivačkog sektora i zapošljava oko 20 posto zaposlenih. Ona godišnje stvara oko 6,3 milijardi kuna prihoda poljoprivrednog sektora. Uz to, utječe i na razvoj sektora čije proizvode koristi za ambalažu - kreira oko 11 posto prihoda papirne industrije i 21,5 posto prihoda proizvodnje gume i plastike.

Poljoprivreda u Hrvatskoj doživjela je u posljednjih 30-40 godina dramatične promjene, koje su najvećim dijelom inicirane prelaskom na tržišnu ekonomiju te procesima globalizacije. Mnogi subjekti nisu valjano akceptirali te promjene i novonastale okolnosti, a prije svega država. Danas smo mali igrač na velikom globalnom tržištu, na kojem se vodi bespoštedna utakmica. Zanemarivanje vlastite poljoprivredne proizvodnje izazvalo je znatan odljev stanovništva i radne snage iz ruralnih područja te pražnjenje sela.

Država stvara ambijent

Država je tu da stvori ambijent pogodan za investicije i proizvodnju. Ona može pridonijeti kvalitetnoj edukaciji poljoprivrednika i uspostavi istraživačkih centara koji će stručnim znanjima biti potpora proizvodnim procesima. Izgradnja učinkovitog sustava potpora nužni je preduvjet razvoja i opstanka domaćeg agrara.

Šibenik: Stroge mjere sigurnosti na gradskoj tržnici koja je ponovno otvorena za stanovnike PREDLAŽU OTVARANJE TRŽNICA Hrvatski suverenisti: Kriza može biti prekretnica za hrvatsku poljoprivredu

Također, država mora osigurati na tržištu poštenu utakmicu u kojoj će vrijediti jednaka pravila za sve. Uvoz da, ali uvoz po damping cijenama i proizvoda sumnjive kakvoće i standarda je nedopustiv. Kao što je nedopustiva nepoštena trgovačka praksa u kojoj su mali proizvođači često u podređenom položaju u odnosu na velike prekupce, koji svojim uvjetima mogu ugroziti opstanak i razvoj proizvodnog procesa.

Hrvatska se pretvorila u potrošačko društvo zapostavljajući pritom vlastitu proizvodnju. Dugoročniji trendovi u baznoj poljoprivrednoj proizvodnji uistinu su poražavajući. Tako je u stočarstvu od 1990. do 2018. proizvodnja goveda smanjena s 830 tisuća na 414 tisuća grla, proizvodnja svinja s 1,57 milijuna na 1,05 milijuna, proizvodnja ovaca sa 751 tisuću na 636 tisuća, proizvodnja peradi sa 17,1 milijun na 11,4 milijuna. Kad je riječ o biljnoj proizvodnji, znakovito je da se obrađuje nešto manje od 1,5 milijuna ha površina, a procjenjuje se da je oko 750 tisuća ha površine neobrađeno i leži u korovu. Unatoč prirodnim resursima, izvrsnim agro-klimatskim uvjetima i bogatoj tradiciji u proizvodnji hrane, Hrvatska danas puno više potroši hrane nego što je proizvede. Taj je jaz visokih 6,7 milijardi kuna.

Hrvatska do ulaska u Europsku uniju nije vodila osmišljenu, konzistentnu i ekonomski opravdanu politiku sustava potpora domaćem agraru. Potpore su se mahom koncentrirale kod malog broja velikih proizvođača, što je gušilo razvoj malog poduzetništva i pridonijelo odlasku mladih ljudi iz ruralnih područja. Poražavajuća je činjenica da smo od 2004. do 2015. iz državnog proračuna i fondova EU poljoprivredi dali 36,2 milijarde kuna potpora. Istovremeno se vrijednost proizvodnje u razdoblju 2008.-2015. smanjila za 27 posto, a u EU proizvodnja je rasla 7 posto. Nedostaje analitički okvir kojim bi se pratio učinak potpora na proizvodnju, zaposlenost, produktivnost i tehnološku opremljenost. Bez analitičkog okvira i sustava kontrole nemoguće je pratiti i razvijati sustav potpora. Ulaskom Hrvatske u EU, u sustavu potpora poboljšano je planiranje i provedba, tako da se barem s te strane poboljšala transparentnost i učinkovitost. Potpore moraju biti u funkciji rasta i razvoja poljoprivredne proizvodnje te zadržavanja ljudi u ruralnim područjima, a ne suprotno, što smo svjedočili u proteklim razdobljima.

Poljoprivreda HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA Nezaposlene i ostale na novčanoj pomoći preusmjeriti na poslove u poljoprivredi

Pojava koronavirusa

Koronoavirus se prvi put pojavio u prosincu prošle godine u gradu Wuhanu u Kini. Ubrzo se počeo širiti Kinom, pri čemu je rastao broj oboljelih i umrlih. I dok se Kina hvatala u koštac s virusom uvodeći mjere zaštite, zapadni svijet, opijen materijalizmom, sebičnošću i autizmom, nije posebnu pozornost pridavao tome problemu. Tada je to bila „kineska gripa" i „problem Kine".

Zaboravilo se da virus ne pita za granice, države, nacije, boju kože... Posljedice takvog odnosa danas gledamo prije svega u Europi i u SAD-u. Raste broj oboljelih i žrtava, zatvaraju se granice. Neoliberalni i globalistički poredak stavljen je pred veliku kušnju. Države su pred novim izazovima: kako zaštititi zdravlje i život građana, očuvati zdravstveni sustav, ali i kako osigurati ekonomski život uz što manje posljedice. Život običnih ljudi promijenio se gotovo preko noći.

Prvi na udaru ekonomske krize izazvane koronavirusom u Hrvatskoj bili su turistički sektor i ugostiteljstvo, s tim povezano transport i komunikacije, trgovina trajnim potrošnim dobrima. Poslije su se pad potražnje i kriza prelili i na ostale sektore. Okolnosti koronavirusa donijele su nagli zaokret u strukturi potražnje: povećala se potražnja za dobrima nužnim za život stanovništva kao što su prehrambeni proizvodi, lijekovi, higijenske potrepštine, zaštitna oprema i sl.

Ilustracija KRIZNA SJEDNICA HPK: Proizvodnja i plasman domaće hrane moraju imati prioritet kod ovakvih kriza

Kriza izazvana koronavirusom donosi nove izazove za hrvatsku poljoprivredu i prehrambenu industriju. Ako ništa drugo, prisiljava nas da pogledamo istini u oči. A istina je u odgovorima na nekoliko ključnih pitanja: jesmo li samodostatni u proizvodnji hrane, tj. imamo li osiguranu prehrambenu sigurnost i neovisnost? Ako nismo, koji su uzroci toga stanja u hrvatskom agraru? Kako pokrenuti resurse u razdoblju koje je pred nama? Važno je istaknuti kako je poljoprivredno-prehrambeni sektor, primarno zbog neelastičnosti potražnje, relativno otporan u uvjetima krize. I to nam daje novu šansu za oživljavanje ovoga sektora.

Kad nastupi kriza, tada slabosti postaju vidljivije, a očituju se prije svega u nedostatku vizije i strategije razvoja domaće poljoprivrede te u nedovoljnom prepoznavanju njezine važnosti u gospodarstvu i očuvanju prehrambene sigurnosti. Na dugogodišnje vapaje poljoprivrednika mnoge su se politike oglušile, što je rezultiralo napuštanjem dijela proizvodnje i pražnjenjem ruralnih područja. U svim slabostima - od neučinkovitosti sustava potpora do otežanih uvjeta financiranja i problema plasmana zbog nepoštene tržišne utakmice - ključni problem u pokretanju snažnije poljoprivredne proizvodnje danas je nedostatak ljudskih resursa.

Kao što čovjek nije pusti otok, tako nije ni ekonomija, a ni poljoprivredno-prehrambeni sektor. Kako je Hrvatska relativno mala ekonomija, ona je po svom karakteru znatno upućena na međunarodna tržišta i međunarodnu trgovinu. I uvelike ovisi o kretanjima na međunarodnim tržištima. Zato je važno osigurati dovoljnu fleksibilnost ekonomskog sustava kako bismo se što lakše i bezbolnije mogli prilagoditi novonastalim okolnostima.

MARIJA VUČKOVIĆ: 'Bez digitalizacije nema povećanja konkurentnosti i produktivnosti hrvatske poljoprivrede'

Do pojave koronavirusa u poljoprivredno-prehrambenom sektoru događao se rast izvozne orijentiranosti, što znači da smo sve veći dio proizvodnje usmjeravali na inozemna tržišta. Razloga je mnogo, a najvažniji su relativno malo domaće tržište, oslabljena kupovna moć i sve veći konkurencijski pritisak na domaćem tržištu.

Istovremeno, sve nam je bio lakši pristup inozemnim tržištima, poglavito tržištu EU. Za naše prehrambene proizvođače najvažnija izvozna tržišta jesu zemlje CEFTA-e, Italija, Slovenija, Austrija i Njemačka. U uvjetima koronavirusa, potpunog ili djelomičnog zatvaranja granica, otežan je izvoz, što će zasigurno ugroziti dio domaće proizvodnje namijenjen inozemnim tržištima. Zatvaranje ugostiteljskih objekata vidno će se odraziti na pad potražnje za industrijom pića. Nadalje, težnja je odvijek bila spojiti „zelenu" i „plavu" Hrvatsku, tj. naš poljoprivredno-prehrambeni sektor i turizam. U realizaciji toga, uvijek smo samo dijelom bili zadovoljni, težeći za tim da što više domaćih prehrambenih proizvoda plasiramo preko turizma. Turizam je ostvario oko 2,4 milijarde kuna godišnjih prihoda poljoprivredno-prehrambenog sektora. Stoga će pad ovogodišnje turističke sezone polučiti negativne učinke i na poljoprivredu i prehrambenu industriju.

Kratkoročne mjere

Kratkoročne mjere koje je nužno odmah poduzeti u očuvanju poljoprivredne i prehrambene proizvodnje moraju biti ponajprije usmjerene na osiguranje tekuće likvidnosti domaćih proizvođača kako bi prebrodili ovaj ekonomski šok. Prvi likvidnosni udar treba preuzeti država, a poljoprivrednim i prehrambenim proizvođačima ostaviti prostor za plaće i ostale troškove kako se ne bi ugrozili ili potpuno zaustavili proizvodni procesi.

Poljoprivreda HRVATSKA POLJOPRIVREDNA KOMORA Ne treba stvarati paniku oko koronavirusa – ali treba poraditi na samodostatnosti

Smanjiti parafiskalne namete svim proizvođačima hrane za vrijeme trajanja pandemije koronavirusa, a gdje god je to opravdano i moguće, potpuno ih ukinuti.

Za sva obiteljska poljoprivredna gospodarstva, zadruge, obrte registrirane za obavljanje poljoprivredne djelatnosti koji su u sustavu PDV-a, uvesti plaćanje PDV-a po naplati.

Osigurati interventni otkup viškova poljoprivrednih proizvoda gdje je to potrebno, i gdje je to moguće. Svim poljoprivrednim proizvođačima potrebno je osigurati lance opskrbe i dostave kako bi imali nesmetanu dostupnost sirovinama, zaštitnim sredstvima, repromaterijalima i sjemenju za nadolazeću sjetvu i poljoprivredne radove.

U uvjetima otežanog transporta poticati kratke lance dostave i opskrbe, tj. u opskrbi bolnica, vojske, policije i drugih javnih institucija prehrambenim proizvodima dati prednost lokalnim proizvođačima hrane.

Osigurati učinkovit i transparentan sustav potpora.

Pogon za sušenje pršuta NEMA ODAZIVA EK nudi 200 mil. €, hrvatski proizvođači nezainteresirani

Staviti državno poljoprivredno zemljište koje nije u funkciji proizvodnje, gdje god je to moguće, u funkciju poljoprivrednih proizvođača i proizvodnje.

Kako osigurati samodostatnost:

  1. Uspostaviti istraživačke centre koji će stručnim znanjima biti potpora poljoprivrednim proizvođačima i proizvodnim procesima.
  2. Suzbiti nepoštenu trgovačku praksu kako bi se izbjeglo dovođenje domaćih poljoprivrednih proizvođača u neravnopravan položaj u odnosu na velike prekupce.
  3. Suzbiti uvoz poljoprivrednih proizvoda s damping cijenama i proizvoda sumnjive i loše kakvoće.
  4. S obzirom na stratešku važnost poljoprivredno-prehrambenog sektora za Hrvatsku, potrebno je poduprijeti njegov razvoj učinkovitim i transparentnim sustavom potpora.
  5. U strukturi hrvatske poljoprivredne proizvodnje prevladavaju mala poljoprivredna gospodarstva, koja ne mogu zadovoljiti potrebe velikih kupaca (maloprodajni lanci, prerađivači). Stoga se nameće potreba njihova boljeg informiranja, organiziranja, povezivanja te zajedničkih nastupa na tržištu.
Marija Vučković BURNA SJEDNICA Zakon o poljoprivrednom zemljištu nije zaživio

Dugoročno nam je potrebna strategija i vizija razvoja sektora s jasno definiranim ciljevima uvažavajući prostornu i regionalnu heterogenost Hrvatske. Ti ciljevi svakako moraju biti na tragu rasta proizvodnje, rasta dodane vrijednosti, povećanja tehnološke opremljenosti i povećanja produktivnosti.

ogorčena glumica
Marijana Mikulić: Moj sin ne govori, ne gleda u oči i ne odaziva se na svoje ime, a terapija počinje tek za 6- 9 mjeseci
TIDAL
Glazba i zabava
Jeste li ikada čuli za TIDAL? Istražili smo sve što morate o njemu znati
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.