Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

'Ozakonite da se radniku nedjelja plati 500% pa da vidimo trgovca kojem će se isplatiti'

Hrvatski savez za nedjelju predlaže da trgovine rade od ponedjeljka do petka od 6 do 20 sati, subotom od 6 do 18 sati, da su zatvorene blagdanima i da nedjeljom rade pet puta godišnje
28. prosinca 2019. u 18:47 71 komentara 4279 prikaza
Ljudi na blagajni
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

Uvjeren sam da svi trgovci ne žele raditi nedjeljom, samo što je u brojnim tvrtkama koje su odgovorne dioničarima i vlasnicima, pogotovo onima izvana, situacija puno složenija. No mogu reći da se na jednoj od sjednica Vijeća trgovine u HGK 90% trgovaca izjasnilo za neradnu nedjelju, a tek njih 10% protiv. Nedjelja se u našem društvu ionako tretira kao neradni dan pa imam veliko povjerenje da će naša Vlada, koja je mlada i moderna, potegnuti to pitanje i donijeti najbolje moguće rješenje – kazao nam je ovih dana čelnik križevačkog KTC-a i predsjednik udruženja trgovine HGK Ivica Katavić, koji je odlukom o neradnim nedjeljama za svoje zaposlenike ponovno otvorio Pandorinu kutiju, o kojoj je u Hrvatskoj već u dva navrata odlučivao Ustavni sud.

Ilustracija I poslodavci sve bliže odluci Neradna nedjelja u trgovinama jer više nema tko raditi

Već tri godine KTC-ove trgovine ne rade na vjerske blagdane, a promet im, ustvrdio je Katavić, svejedno raste. Od početka 2020. nijedan od njegovih 1400 radnika neće raditi ni nedjeljama, koje su zajedno s blagdanima tom domaćem trgovačkom lancu donosile oko 110 milijuna kuna godišnje. Imaju veliki ugled te lojalne kupce koji ih podržavaju pa vjeruju da će se taj prihod preusmjeriti na neke druge dane u tjednu.

– U Austriji, koja je puno jača od nas i po zimskom i po ljetnom turizmu, nitko ne postavlja pitanje zašto kruh ne može kupiti u nedjelju – ističe Katavić, uvjeren da bi u konačnici benefiti bili puno veći, pogotovo u situaciji kad Hrvatska vapi za kvalitetnim radnicima. Trgovci su trenutačno jedno od najdeficitarnijih zanimanja u nas, a kad počne turistička sezona, nije isključeno da ćemo i u trgovinama gledati sve više radnika iz Indije, Nepala, Mjanmara… koji u nas već popunjavaju pozicije mesara, pekara…

Treba li zabraniti rad nedjeljom u trgovinama u Hrvatskoj?

  • DA 77,48%
  • NE 22,52%

– Na razgovoru za posao prvo nas pitaju moraju li raditi nedjeljom – kaže čelnik NTL-a, predsjednik HUP-ove udruge trgovine Martin Evačić, potvrđujući da članice HUP-a, kao ni HGK, nemaju jedinstven stav o (ne)radnoj nedjelji. Oko 3-4% godišnjeg prometa, koliko u ukupnim prihodima trgovaca u prosjeku čini rad nedjeljom, često je jedina prevaga prema pozitivnom poslovanju pa trenutačno, zapravo, nitko nije za potpunu zabranu.

Ilustracija Milan Ivkošić Rad nedjeljom je svetogrđe i poniženje hrvatske države

– Mislim da je dovoljno ostaviti deset radnih nedjelja u godini po izboru svakog trgovca, a da ostale budu neradne. Fama je da nam turizam priječi da to uvedemo. U Austriji subotom poslije 14 sati ništa ne radi, nedjeljom baš ništa, a turistički su pet puta jači od nas. A mi smo veći pape i od pape – objasnio je, ističući da država pažljivo treba razmisliti o varijanti koju Ustavni sud neće moći rušiti. Nedjelja je, podsjetimo, do sada u Hrvatskoj u dva navrata bila neradna – 2004. i 2009., no zbog prevelikog broja izuzeća određenih vrsta trgovina Ustavni je sud ove odredbe Zakona o trgovini proglasio neustavnim.

– Jedno od rješenja je i to da se ozakoni da se nedjelja radniku plati 500% pa da se vidi kojem bi se trgovcu taj rad isplatio – sugerira čelnik NTL-a Evačić.

Balans privatnog i poslovnog

Direktorica Sektora trgovine HGK Tomislava Ravlić objašnjava kako danas, primjerice, uz Hrvatsku, trgovine nedjeljom rade u Sloveniji, BiH i Mađarskoj, u Italiji nema ravnomjernog radnog vremena, dok u Njemačkoj i Austriji nedjeljom ne rade.

Ilustracija DZS Broj zaposlenih u industriji pao 2,8 posto na godišnjoj razini

– Kad bi se u našoj zemlji nedjelja ponovno uvela kao neradni dan, trgovci bi uskladili svoje radno vrijeme, no zbog potrošačkih navika postoji mogućnost da kupci odlaze u susjedne zemlje u kupnju te bi posljedično moglo doći do odljeva sredstava u druge zemlje – tvrdi ona.

Iz Tommyja načelno podržavaju inicijativu za ograničavanje/reguliranje rada nedjeljom, „ali isključivo ako se ograničenje provodi bezuvjetno, bez ikakvih iznimki i pogodovanja bilo kojem tržišnom segmentu ili subjektu“.

Josip Aladrović | Autor : Robert Anic/PIXSELL Foto: Robert Anic/PIXSELL

– Potrebno je sagledati sve relevantne aspekte koji determiniraju ovu problematiku, kao i moguće efekte eventualnog ograničavanja rada nedjeljom, i pozitivne i negativne, kako bi konačno zakonsko rješenje bilo primjenjivo i održivo, u skladu s potrebama gospodarstva i društva ukupno – istaknuo je Dario Mamić iz Tommyja.

I iz Grupe Pivac podržali bi inicijativu neradne nedjelje „pod uvjetom da se provede bez iznimki, ravnopravno za sve i na način koji će biti prihvatljiv Ustavnom sudu“.

– Naša je praksa izbjegavati rad nedjeljom koliko je to moguće i oko 35% naših maloprodajnih trgovina trenutačno ne radi nedjeljom. Smatramo da bi se ukidanjem radne nedjelje postigla veća motiviranost i zadovoljstvo radnika te bismo mogli jednostavnije regulirati radno vrijeme i dan odmora na koji radnici imaju pravo, a sve bez većih utjecaja na promet s obzirom na to da bi se potrošnja rasporedila na ostale dane u tjednu. Zabrana rada nedjeljom već je na snazi u pojedinim zapadnoeuropskim zemljama i nema razloga da i Hrvatska ne prati takvu praksu, provedbom zakona koji bi bio pisan po uzoru na zakone onih zemalja koje su takvu regulativu uspješno implementirale – poručili su iz Pivca.

Josip Aladrović NOVI UMIROVLJENICI Iz drugog stupa uzeli 40.000 kuna odmah, ostatak im ide kroz mirovinu

– Kako bismo svojim zaposlenicima omogućili ravnotežu između poslovnog i privatnog života, još smo prije više od tri godine uveli petodnevni radni tjedan, omogućivši im više slobodnog vremena za obitelj i hobije, neovisno o danu u tjednu – odgovaraju iz Kauflanda. Dragan Munjiza, glavni izvršni direktor Lonije, kaže da tom društvu odgovara i scenarij totalne liberalizacije rada nedjeljom, no djelatnici tada ne bi bili zadovoljni i još bi lakše birali odlazak iz zemlje ili rad u nekom drugom sektoru. Lonia zato zbog zadovoljstva radnika i troškova rada, ali i zbog zadovoljenja i očuvanja navika stalnih kupaca u često jedinoj trgovini u selu, nedjeljom i blagdanima radi što je moguće kraće u odnosu na konkurenciju.

– Nedjelja Loniji donosi 10-11% ukupnog tjednog prometa i, kada nitko ne bi radio nedjeljom, osim eventualno benzinskih postaja s ograničenim asortimanom hrane, taj bi se promet disperzirao na ponedjeljke, subote, većinom i petke bez dugoročnog gubitka ukupnog prometa. Ali tek nakon što se promijene kupovne navike za što treba oko godinu dana – objašnjava on, uvjeren da je neradna nedjelja bliska budućnost Hrvatske.

– Gdje ima volje, ima i načina pa, ako konzultiramo (prepišemo) zakon iz Slovenije ili Austrije, koja je po apsolutnom iznosu koji u BDP-u zauzima turizam “jača” od RH, nema šanse da zakon padne na bilo kojoj instanci. Trgovački lanci koji su u kapitalno stranom vlasništvu posluju i u tim zemljama i nemaju nikakvih problema. Müller, dm, Eurospin, Spar, Kaufland, Lidl, Bipa, Tedi… svi oni potječu iz zemalja u kojima postoji nekakvo ograničenje rada nedjeljom – tvrdi naš sugovornik. Dodaje da je nedjelja, zbog navike, najvažniji dan trgovačkim centrima poput Westgatea ili City Centera one.

CENTAR ZA OBRAZOVANJE Indijci žele učiti od Hrvata: Svoje radnike mogli bi obučavati u u Hrvatskoj

– Međutim, ako subotom na Mariahilfe Strasse nakon 17 sati dućani ne rade, a ne radi ni najveći trgovački centar Parndorf pokraj Beča, tada je jasno da se i trgovački centri mogu u dogledno vrijeme organizirati da budu profitabilni i bez rada nedjeljom (prvu godinu sigurno ne!). BDP Hrvatske neće pasti zbog toga ni za jedan cent – kazao je.

Slobodan Školnik, predsjednik uprave Emmezete, uvjeren je da oni koji guraju neradnu nedjelju ne rade ni nedjeljom ni subotom.

– Radnici u maloprodaji gotovo nikada nemaju slobodne vikende i u tome ja vidim veliki problem. Smatram da bi puno bolje od zabrana rada bilo regulirati radno vrijeme tako da se radnicima omogući jedan ili čak dva slobodna vikenda u mjesecu. Na taj bi način društvo pokazalo da se brine o radnicima – ističe Školnik te objašnjava kako je neradna nedjelja u slabašnom gospodarstvu poput hrvatskoga, koje se sporo razvija i zaostaje za drugim članicama EU te ovisi o turizmu i trgovini direktan udar na gospodarsku aktivnost.

Da obitelji budu zajedno

– Emmezeti je nedjelja drugi najvažniji dan u tjednu po prihodima. Od prošle godine uveli smo šest slobodnih vikenda godišnje i smatramo da je pored svega što inače radimo za radnike to pravi način brige o njima – istaknuo je Školnik.

No zbog malih plaća, radne nedjelje, katastrofalnih demografskih trendova i gospodarski uvjetovanog iseljavanja iz Hrvatske, radnika u trgovini sve je manje pa iz Sindikata trgovine Hrvatske pozivaju mjerodavne da se uključe u rješavanje tog problema, inače će doći do kolapsa.

– U maloprodaji radi 71% žena, što je još jedan diskriminacijski čimbenik. Te žene ne mogu planirati obiteljski ni privatni život, a nedjelja je u Hrvatskoj i prema ugovoru sa Svetom Stolicom neradni dan – ističe predsjednica STH Zlatica Štulić.

Ilustracija NAJBLIŽI AUSTRIJSKOM MODELU U pripremi zakon o radu nedjeljom: Radilo bi se samo na dio nedjelja?

Istraživanje bivše zastupnice u EP-u Marijane Petir, na čiju je inicijativu Sabor dva puta usvajao odredbe Zakona o trgovini o neradnoj nedjelji, ali su zbog prevelikog broja izuzeća određenih vrsta trgovina padale na Ustavnom sudu, pokazalo je kako četiri petine građana, odnosno njih 82% (87% žena i 77% muškaraca) podržava uvođenje slobodne nedjelje u svim trgovinama u Hrvatskoj. S druge strane više od dvije trećine građana (68%) kupuje nedjeljom, od čega njih 18% svaku nedjelju, a kupnja je usmjerena na prehrambene proizvode (75%).

 | Autor : Igor Šoban/PIXSELL Foto: Igor Šoban/PIXSELL

– Obiteljima nedjeljom treba omogućiti da budu zajedno, a kako trgovcima manjka radne snage, sve su bliže kompromisu kojim će se zaštititi prava radnika i osigurati im tjedni odmor, koji je u našoj kršćanskoj tradiciji – uvjerena je Petir. U okruženju je puno zemalja s različitim rješenjima koja su prihvatljiva za Hrvatsku. Potreban je samo dijalog iz kojeg će se iznjedriti najbolje rješenje za radnike i poslodavce.

Osnivač Hrvatskog saveza za nedjelju fra Bože Vuleta još je u travnju ove godine Ministarstvu gospodarstva uputio prijedlog za rješenje problematike (ne)rada nedjeljom. Savez predlaže da trgovine budu otvorene od ponedjeljka do petka od 6 do 20 sati, a subotom od 6 do 18 sati; da trgovine obvezno budu zatvorene blagdanima i neradnim danima te da nedjeljom rade pet puta godišnje po izboru samih poslodavaca. Kao iznimke od zabrane predlažu se trgovine na kolodvorima, u zračnim i trajektnim lukama, nacionalnim parkovima, benzinskim postajama i odmorištima na autocestama te predlaže novčano kažnjavanje za nepoštivanje radnog vremena i zatvaranje trgovina pri trećem prekršaju.

Ali tko će raditi?

– Nismo dobili službeni odgovor Ministarstva gospodarstva, no rekli su nam da rade na prijedlogu zakona na tu temu koji bi, kako sam razumio, nakon što određene mjere dogovore sa svim relevantnim partnerima, uskoro trebao biti pušten u proceduru – kaže fra Vuleta. Sva istraživanja pokazuju da trgovci ostvaruju najmanje prometa nedjeljom i blagdanom. To nam je potvrdila i Porezna uprava. No bez obzira na to koliko je gospodarski opravdana, činjenica je, tvrdi fra Vuleta, da je radna nedjelja nezdrava, nepotrebna i društveno štetna.

NISU U POTPUNOSTI ZADOVOLJNI Za Divjak najveći uspjeh kurikularna reforma, Aladrović najavljuje rješavanje sustava plaća i rada nedjeljom

– Uporno ponavljamo da nijedan dan u tjednu ne može zamijeniti nedjelju i, ako to treba dokazivati, onda imamo problem. Ako ljudi stalno rade i prema njima se ponaša kao prema strojevima, naravno da su nezadovoljni i da odlaze, a s druge strane mladi ljudi koji cijeli tjedan rade često nisu u situaciji ni da planiraju brak i obiteljski život, nisu slobodni odabrati ni hoće li imati djece, a kamoli da planiraju više njih. Tako pilimo granu na kojoj sjedimo i društvo nam se dugoročno urušava. Možemo imati kapital, ali tko će raditi – pita on. Demograf Marin Strmota smatra da se o neradnoj nedjelji već dugo raspravlja površno i interesno.

– Naravno da neradna nedjelja sama po sebi neće demografski revitalizirati Hrvatsku. No atipični oblici radnog vremena svakako su povezani s uvjetima života i rada, a posljedično i s demografskim komponentama razvoja jedne zemlje – objašnjava on. Jedna od osnovnih društveno-gospodarskih odrednica fertiliteta je društveno-ekonomski položaj žene u društvu, što je usko povezano s položajem žene na tržištu rada. Središnji problem europske politike prema ženama upravo je usklađivanje zaposlenosti i obiteljskoga života kao preduvjeta svih promjena vezanih za društveni položaj žena.

– Ustanove koje pokrivaju razne oblike usluga u skrbi o djeci ni kapacitetom ni radnim vremenom ne prate potrebe zaposlenih žena kako bi se uskladile njihove radne obveze i obiteljski život. U RH ne postoji dječji vrtić koji obavlja djelatnost organiziranog oblika odgojno-obrazovnog rada s djecom predškolske dobi nedjeljom s obzirom na to da je pedagoški standardna praksa petodnevnog radnog tjedna predškolskih odgojno-obrazovnih institucija – objašnjava Strmota. Istraživanje Esping-Andersena (2002. godine) pokazalo je da zapošljavanje na određeno vrijeme i nesigurnost posla destimulativno djeluju na fertilitet. S druge strane preferencije o trenutačnim i željenim uvjetima rada (rad na puno ili skraćeno radno vrijeme) ovise ponajprije o zahtjevima obiteljskoga života, i istraživanja pokazuju kako mogućnost rada s nepunim radnim vremenom s dobrim radnim uvjetima u smislu zaštite zaposlenja i socijalnih naknada ima pozitivne efekte na fertilitet.

Amazonov logistički centar u Njemačkoj AMAZON Kupci naručuju sve: od navijačkog šala do pelena, pseće hrane ili pjene za brijanje

– Visoko vrednovanje vremena provedenog u podizanju djece važna je pretpostavka u usklađivanju obiteljskog i poslovnog života. Povodeći se time, raspored rada koji je inkompatibilan s obiteljskim životom (rad vikendom, prekovremeni rad, rad u večernjim satima) jače je povezan sa stresom vezanim za usklađivanje posla i obitelji – objašnjava. A kako se na tu temu dominantno misli na djelatnost trgovine, potrebno je naglasiti da je u sektoru trgovine zaposlen najveći broj žena na tržištu rada. Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, 17,8% svih zaposlenih žena, ili 115 tisuća žena radi u djelatnosti trgovine. Također, ako uzmemo i prosjek plaća u toj djelatnosti, koji je među najnižima na tržištu rada, tada je logika negativne veze uvjeta i fertiliteta više nego opravdana, dodaje on. Tvrdi i da je zanimljivo i ekonomski nelogično objašnjenje trgovačkih lanaca da u Hrvatskoj nedjeljom moraju raditi kako bi opstali, dok u matičnim zemljama ne rade.

Primjer dviju brzina

– Da bi se dokazala takva teza, dovoljno je potražiti radno vrijeme najvećih trgovačkih lanaca u Njemačkoj, Austriji, Francuskoj, Belgiji, Švicarskoj i vidjeti kako to da u tim zemljama nedjeljom ne rade (a to su uglavnom i zemlje iz kojih potječu isti trgovački lanci). Je li riječ o nekom obliku diskriminacije? Je li i ovo primjer dvobrzinske Europe? – pita on.

Do zaključenja ovoga broja Obzora nismo dobili odgovor iz Ministarstva gospodarstva. Iz Ministarstva rada i mirovinskoga sustava kažu pak da su upoznati s inicijativom Saveza za neradnu nedjelju, koja se zalaže da se u dane blagdana, na neradne dane i nedjeljom u trgovinama ne radi. No razmatranje ovog prijedloga i donošenje odgovarajućih zakonskih rješenja u slučaju rada u trgovini u djelokrugu su Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, kao i Zakona o trgovini, kojim je uređeno radno vrijeme trgovina, prava i obveze trgovaca te prekršaji vezani za obavljanje djelatnosti trgovine, dok Zakon o radu, ističu, uređuje samo radno vrijeme radnika

Bavarian border control
MLADIĆ OSTAO BEZ AUTA
Njemačka policija Hrvatu oduzela Audi vrijedan 30.000 eura, do Münchena morao javnim prijevozom
Financijska pismenost
NOVA PARADIGMA
Financijska pismenost sve prepoznatija kao ključna životna vještina današnjice
  • lajh1985:

    A zasto bi samo ovo vrijedilo za trgovce?zasto se nebi zastitare,ugostitelje,vozace i sve koji moraju radit nedjeljom?

  • Neutralac:

    Pazi ovamo... drzava nema sto o tome odlucivati osim zakonom utvrditi visu satnicu za nedjelju. Sve drugo je privatna stvar trgovackih drustava i kompanija... i tocka.... Tako je to u vecini naprednih drzava.... ... prikaži još! naprednih drzava....

  • lukarak:

    A kaj je s radnicima u kinima, muzejima, kaficima, restoranima, planinarskim domovima, kaj je s radnicima u firmama koje rade u 3 smjene 7 dana u tjednu, 365 dana u godini? Kaj je sa svim drugim profesijama koje rade i ... prikaži još! nedjeljom i nocu? Zakaj je trgovina neka sveta krava? I sad da jos popustamo domacim trgovcima koji gledaju kako da se obrane od strane konkurencije jer ne nude dobre uvjete pa nemaju radnika.