Čile je na predsjedničkim izborima izabrao Joséa Antonija Kasta, kandidata tvrde desnice, čime je zemlja napravila najoštriji politički zaokret udesno još od povratka demokracije 1990. godine. Kast je s više od 58 posto glasova uvjerljivo porazio kandidatkinju vladajuće ljevice Jeannette Jaru, kojoj birači očito nisu oprostili probleme s kojima se zemlja suočava posljednjih godina. Izborna kampanja bila je obilježena temama sigurnosti, ilegalne migracije i kriminala, a upravo je na tim pitanjima Kast izgradio pobjedničku strategiju. U govoru nakon objave rezultata poručio je da će Čile ponovno biti zemlja bez straha i bez kriminala te najavio oštar obračun s počiniteljima kaznenih djela,prenosi BBC.
„Kriminalcima će se život promijeniti. Pronaći ćemo ih, suditi im i zatvoriti ih“, rekao je Kast pred oduševljenim pristašama u Santiagu. Iako se Čile i dalje smatra jednom od najsigurnijih i najstabilnijih zemalja Južne Amerike, porast organiziranog kriminala i snažan val migracija, osobito iz Venezuele, promijenili su percepciju dijela javnosti. Kast je tijekom kampanje često upozoravao da zemlja klizi u kaos te je obećao vraćanje reda, jaču kontrolu granica i masovne deportacije ilegalnih migranata.
Njegovi pristaše ističu da su upravo sigurnost i osjećaj nesigurnosti presudili izbore. „Prije si mogao mirno hodati ulicama, danas više ne“, poručivali su birači okupljeni na slavlju pobjede, mnogi s čileanskim zastavama i kapama s porukom „Make Chile Great Again“. Kritičari, s druge strane, tvrde da Kast pretjeruje i da se problem kriminala koristi u političke svrhe. Podsjećaju kako stopa ubojstava u Čileu trenutačno pada te da istraživanja pokazuju kako migranti u prosjeku ne čine više kaznenih djela od domaćeg stanovništva.
Kastova pobjeda izazvala je snažne reakcije i zbog njegove povezanosti s čileanskom prošlošću. Otvoreno je izražavao poštovanje prema bivšem diktatoru Augustu Pinochetu, a njegov brat bio je ministar u Pinochetovoj vladi. To kod dijela javnosti budi strah od povratka autoritarnih politika i zanemarivanja ljudskih prava. Sam Kast tvrdi da ne zagovara diktaturu, već red, zakon i snažnu državu koja štiti svoje građane. Uz sigurnosne mjere, najavio je rezanje javne potrošnje, deregulaciju gospodarstva i slobodno tržište, što je već naišlo na pozitivan odjek kod investitora.
Dosadašnji lijevi predsjednik hrvatskih korijena Gabriel Boric zbog ustavnih ograničenja nije se mogao ponovno kandidirati, a niska popularnost njegove vlade očito je skupo stajala njegovu nasljednicu. Jara je u očima mnogih birača predstavljala nastavak postojećih politika, što je u trenutku općeg nezadovoljstva bilo teško prodati. Nakon poraza Jara je priznala rezultate i poručila da je demokracija rekla svoje, poželjevši Kastu uspjeh za dobrobit zemlje. Ipak, njezini pristaše strahuju da Čile ulazi u razdoblje dubokih političkih podjela.
Kastova pobjeda uklapa se u širi trend jačanja desnice u Latinskoj Americi, nakon sličnih ishoda izbora u Argentini, Ekvadoru, El Salvadoru i drugim državama. Sve više birača okreće se kandidatima koji obećavaju čvrstu ruku, sigurnost i ekonomski liberalizam. Novoizabrani predsjednik bit će inauguriran 11. ožujka 2026. godine. Do tada ostaje vidjeti hoće li svoja oštra predizborna obećanja uspjeti pretvoriti u stvarnu politiku ili će se suočiti s ograničenjima sustava i otporom dijela društva. Jedno je sigurno: Čile ulazi u novo, politički znatno drukčije razdoblje.
Otvori KEKS Pay
