Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 3
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
ARIANE 6

Europa je bacila rukavicu Elonu Musku: Lansirana raketa na kojoj su 10 godina radili najveći svemirski inženjeri

Foto: ESA
1/6
10.07.2024.
u 11:57

Raketa je visoka više od 60 metara i teška oko 900 tona s punim teretom, što je, objašnjavaju u Agenciji, otprilike jednako težini jednog i pol putničkog zrakoplova Airbus A380. Ariane 6 trebala bi ove godine poletjeti još jedanput, a nakon toga plan je najmanje deset do dvanaest lansiranja godišnje.

Ovo je velik trenutak za Europu jer će nam raketa osigurati zajamčeni, autonomni pristup svemiru – s velikim su uzbuđenjem govorili u Europskoj svemirskoj agenciji (ESA) uoči lansiranja nove orbitalne dvostupanjske rakete nosača Ariane 6. U ESA-i se jučer prolomio glasan pljesak nakon što je lansiranje uspješno obavljeno. Velik je to, doista, trenutak za Europu jer će se Ariane 6, na kojoj se radi cijelo desetljeće, koristiti u znanstvene, ali i komercijalne svrhe, za promatranje Zemlje i prebacivanje veće količine tereta prema narudžbama klijenata. Prema prvim informacijama, ESA je dogovorila već tridesetak lansiranja. Za pokusno je izabran prijenos devet malih CubeSata koje osiguravaju europske tvrtke i znanstvene institucije.

Prvi inauguracijski let Ariane 6 bio je isplaniran u tri faze, od lansiranja sa svemirske luke Spaceport u Francuskoj Gvajani do ulaska u orbitu, leta i kontroliranog ulaska natrag u Zemljinu atmosferu i uništenja iznad južnopacifičke najudaljenije točke od kopna kako bi se spriječilo stvaranje svemirskog otpada.

Mjesto za satelite

U "prtljažniku" je osigurano mjesto za satelite, znanstvene instrumente, kamere i drugo. Raketa je osmišljena u dvije varijante, Ariane 6 2 i Ariane 6 4, s dva odnosno četiri raketna motora na prvom stupnju. Svaki od njih, pojašnjavaju u ESA-i, stvarat će 3500 kN potiska, pa će u visoku orbitu moći ponijeti do 11,5 tona tereta, a u nisku Zemljinu orbitu do 21,6 tona. Ariane 6 2, koja ima slabije performanse, ograničena je na prijevoz do 4,5 tona tereta u geostacionarnu prijenosnu orbitu ili do 10,3 tone u nisku Zemljinu orbitu. Sastoji se od tri stupnja – dva ili četiri motora "boostera", glavnog i gornjeg stupnja. Kao pogonsko gorivo prvog stupnja letjelice koristi se tekuće gorivo, vodik i kisik, tzv. hydrolox. Prvi stupanj ima nadograđeni motor Vulcain 2.1. iz Ariane 5, pogon nazvan Lower Liquid Propulsion Module (LLPM), dok je u gornjem dijelu novi raketni motor Vinci koji se može uključiti više puta tijekom leta, što letjelici omogućuje dosezanje niza orbita u jednoj misiji i isporučivanje više korisnog tereta. Vinci je posebno dizajniran za Ariane 6. Teretni prostor je modularan.

Oklop je izrađen od kompozita karbonskih vlakana i polimera, a štiti satelite od toplinskih, akustičnih i aerodinamičkih naprezanja u svemiru. Komponente rakete transportirane su morem iz Europe do Francuske Gvajane na Canopéeu. U ESA-i ističu da će Ariane 6 moći obavljati širok raspon misija. Raketa je visoka više od 60 metara i teška oko 900 tona s punim teretom, što je, pojašnjavaju u Agenciji, otprilike jednako težini jednog i pol putničkog zrakoplova Airbus A380. Ariane 6 trebala bi ove godine poletjeti još jedanput, a nakon toga plan je najmanje desetak do dvanaest lansiranja godišnje.

Projektom upravlja francuska tvrtka Arianespace u ime ESA-e. ESA je tijekom razvoja rakete surađivala sa stotinu tvrtki u više europskih zemalja, na čelu s glavnim izvođačem grupacijom ArianeGroup. Uključene su Francuska, Njemačka, Italija, Španjolska, Belgija, Austrija, Švicarska, Švedska... Talijanske zrakoplovne tvrtke osigurale su, primjerice, pogonske sustave, Belgija se uključila s telekomunikacijama i satelitskom tehnologijom, Španjolska s opremom za podršku na zemlji, švicarske tvrtke doprinijele su preciznom inženjerstvu i sustavima za navođenje i navigaciju, a francuska svemirska agencija CNES izgradila je i održava objekte za lansiranje u europskoj svemirskoj luci u Francuskoj Gvajani, koja se prostire na 170 hektara. Ta je lokacija idealna, s otvorenim morem na sjeveru i istoku, te gradom Kourouom udaljenim 17 kilometara. Kako je svemirska luka samo pet stupnjeva sjeverno od ekvatora, letovi prema istoku dobivaju gotovo maksimalno moguće povećanje brzine od Zemljine rotacije, povećavajući performanse nosivosti bilo koje rakete daleko više nego sa sjevernijih ili južnijih lokacija. – Ariane 6 imat će fleksibilnost za lansiranje teških i lakih tereta u širok raspon orbita za aplikacije kao što su promatranje Zemlje, telekomunikacije, meteorologija, znanost i navigacija – ističu u ESA-i. Usluga "višestrukog lansiranja" i dijeljenja vožnje za male satelite do 200 kilograma isplativa je, vele, i malim tvrtkama za pristup rastućoj svemirskoj industriji.

VEZANI ČLANCI: 

Odluka o početku razvoja projekta Ariane 6 donesena je na sastanku Vijeća ESA-e na ministarskoj razini u prosincu 2014., a glavni je motiv bio zadržati europsko vodstvo na tržištu usluga komercijalnog lansiranja koje se vrlo brzo mijenja. Konkurencija, posebno SpaceX Elona Muska, puše im za vratom. Ime Ariane dolazi od francuskog načina pisanja mitološkog lika Ariadne, kćeri kretskoga kralja Minosa i kraljice Pasifaje, koja je pomogla Tezeju pronaći put iz labirinta. Talijanski, francuski i njemački ministri sastali su se 2014. kako bi isplanirali strategiju i procijenili mogućnost dogovora o financiranju nasljednika Ariane 5. ESA je odabrala dizajne Ariane 6 2 i Ariane 6 4 za razvoj i financiranje. Za manje od godinu dana predstavljen je novi dizajn. Prvo lansiranje Ariane 6 bilo je planirano za 2020. godinu, no projekt je kasnio, pa je prvi pokušaj lansiranja nekoliko puta odgađan, a za novi je datum određen 9. srpnja 2024., dakle jučer.

Za nekoliko odgoda lansiranja javnost nije doznala razlog, no utjecaj na to svakako je imala i pandemija, a potom i ruska agresija na Ukrajinu. Raketa je dizajnirana tako da prepolovi troškove lansiranja i poveća godišnji kapacitet sa sedam na deset do dvanaest misija u usporedbi s prethodnim modelom rakete Ariane 5. Val kritika izazvala je cijena lansiranja i nemogućnost ponovne upotrebe, no europski dužnosnici brane program, navodeći, uz ostalo, i geopolitičku situaciju u kojoj su Europi onemogućeni pristupi ruskoj raketi Sojuz.

– Svaka raketa koja se neće moći ponovno koristiti neće uspjeti – rekao je Elon Musk na konferenciji Viva Tech u Parizu, objašnjavajući (ne)isplativost proizvodnje. Financiranje razvoja Ariane 6 provodi se u javno-privatnom partnerstvu. Vijeće ESA-e odobrilo je projekt početkom studenoga 2016. U siječnju 2020. dvije institucije EU, Europska investicijska banka i Europska komisija, odobrile su Arianespaceu kredit od 100 milijuna eura iz korporativnih investicijskih programa. Predviđeno je da će razvoj rakete koštati do četiri milijarde eura, a cijena jednog lansiranja procijenjena je na oko 75 do 115 milijuna dolara, što je, pisalo se, skuplje od nekih od konkurenata, poput Icona 9 i kineskog Long Marcha 3B. U listopadu 2020. ESA je službeno zatražila dodatnih 230 milijuna eura financiranja od zemalja sponzora projekta kako bi dovršila razvoj rakete. Prema drugim objavljenim informacijama, preko ESA-e za projekt je osigurano 2,8 milijardi eura, dok se još 400 milijuna eura spominje kao udio industrije. Kada je ESA prvotno odobrila projekt, raketa je bila zamišljena kao modernizirana verzija Ariane 5, uz optimiziranu cijenu jer su konkurenti poput SpaceX-a pritiskali sa smanjenim troškovima lansiranja.

Tijekom više od desetljeća razvoja Ariane 6 projekt je bio odgođen i premašio je proračun, a SpaceX nastavio je istovremeno s razvojem svoje rakete Falcon 9, gotovo udvostručivši njen kapacitet nosivosti i usavršavajući tehnologiju koja bi omogućila ponovnu upotrebu. Države članice ESA-e pristale su subvencionirati raketu do 340 milijuna eura godišnje od njezina 16. do 42. leta, koji se očekuje 2031., u zamjenu za 11 posto popusta na lansiranja. Arianespace je u međuvremenu na tržištu prodavao letove rakete nosača i sklapao ugovore. Prvi ugovor o lansiranju Ariane 6 potpisan je još sredinom 2015. za tri lansiranja za konstelaciju satelita OneWeb, no ugovor je poslije izmijenjen nakon bankrota OneWeba 2020. godine. U rujnu 2018. Arianespace je objavio da je dobio narudžbu od Eutelsata za pet komercijalnih komunikacijskih satelita tijekom nekoliko godina. Narudžbe su se redale, samo se čekalo lansiranje. Važan dio testiranja obavljen je i prošle godine.

VEZANI ČLANCI: 

– Ova prekretnica probe dolazi nakon godina dizajniranja, planiranja, priprema, izgradnje i napornog rada nekih od najboljih svemirskih inženjera u Europi. Vratili smo se na pravi put prema ponovnom osiguranju europskog autonomnog pristupa svemiru. Bravo za sve uključene! – rekao je oduševljeno Josef Aschbacher, glavni direktor Europske svemirske agencije (ESA), lani nakon uspješnog testiranja.

– Projekt je razvijen od ArianeGroup, matične tvrtke Arianespacea, i njegovih europskih industrijskih partnera, Ariane 6 pružit će povećane performanse nosivosti, plus poboljšanu fleksibilnost za pokretanje širokog spektra misija s istom visokom pouzdanošću koja se demonstrira kroz cijeli program Ariane. Lansirna raketa sljedeće generacije izrađena je u dvije verzije, Ariane 6 2 savršeno je prilagođena institucionalnim misijama, a Ariane 6 4 prije svega će služiti komercijalnom tržištu – kažu u francuskoj tvrtki Arianespace, osnovanoj 1980., koja se reklamira sa sloganom "Bilo koja masa, bilo koja orbita, bilo kada". Tvrtka je s Ariane 5, prethodnicom Ariane 6, obavila 113 lansiranja nekoliko stotina satelita u orbitu od 2003. do kraja 2017. godine. Svoju posljednju misiju imala je prije točno godinu dana. U Arianaspacesu su se pohvalili da su od osnutka lansirali 1144 satelita, više od polovine svih telekomunikacijskih satelita koji su trenutačno u uporabi.

Ponosni su i na Ariane 6, čiji jezgreni stupanj s čvrstim raketnim pojačivačima tjera raketu u prvih deset minuta leta do 200 kilometara. Posljednjih dana u ESA-i je vladalo izvanredno stanje jer je trebalo poduzeti sve da misija uspije. Mnogo toga, upozoravali su stručnjaci, može poći po zlu prilikom lansiranja. Prva Ariane 5 je 1996. eksplodirala nakon 40 sekundi. Takva pokusna lansiranja imaju visoku stopu neuspjeha. – Statistički gledano, postoji 47 posto šanse da prvi let ne uspije ili da se dogodi točno kako je planirano – rekao je u svibnju šef ESA-e Aschbacher. Jedno je od pitanja može li Ariane 6 imati posadu u svemirskim letovima? To zasad nije cilj, kazao je Toni Tolker-Nielsen, direktor ESA-e za svemirski transport, no ako se donese takva odluka, moglo bi se, uz određene preinake, i to učiniti.

>>> FOTO Ovo je američki Ghostrider, smrtonosna letjelica koja nosi najveći američki top na nebu

1/12
Ključne riječi

Komentara 8

MM
Mirko_Motika
12:19 10.07.2024.

ima jedna "sitna" razlika da Falcon 9 od SpaceX-a sam slijeće i višekratno je uporabljiv i time je 10x jeftiniji. ovo će koristiti samo oni koji će morati bez obzira na cijenu

EJ
ejStef
12:49 10.07.2024.

Ma dajte... SpaceX je puno jeftiniji, ima veću nosivost, raketa se ponovo može koristiti i mjesečno ih se može ispaliti koliko Ariana godišnje. Smiješno. Ovo sada izgleda kao da je EU ponovo otkrila parnu lokomotivu... Ništa, lupit će se carine i porezi, a države će morati koristiti Ariane. Čista birokratska prisila, nema druge. A EU će se vratiti onome što jedino zna - izmislit će nove propise, nove birokrate i nove poreze na svemirske programe. Kao što su napravili na digitalne i zelene tehnologije... Zadnjih više desetljeća EU nije uspjela iznjedriti niti jednog jedinog globalnog tehnološkog lidera, nema primat u apsolutno ničemu, osim porezima i birokraciji... A od Amerikanaca, umjesto da preuzmu efikasnost, jednostavnost i sl. preuzimaju one gluposti s rodnim komesarima, zelenim apostolima i slično. Evo po novom prijedlogu zakona koji je ušao u hitnu proceduru u saboru i naša poduzeća čeka ista sudbina. Do 2028. svako poduzeće morat će imati komesare za jednakost, uključivost, raznolikost, morat će raditi na samoodrživosti i ekološkoj osviještenosti, morat će pisati izvještaje, popunjavati formulare, zapošljavati pogodne itd... A tu se nešto hvale podatkom koji samo otkriva koliko EU zaostaje za Amerikom i Azijom, puno, puno više nego što se itko usudi javno govoriti... Jad i bijeda.

YO
yopi
12:32 10.07.2024.

Elon Musk ajmo reci svakog cetvrtka salje raketu u svemir, a naslov sugerira da jedna raketa nakon 6 godina baca rukavicu. Pa dobro onda, evo bas sam ponosan na EU da smo i mi uspjeli nesto poslat gore

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije