Hrvatska se od 1. siječnja našla u društvu od samo petnaestak država svijeta koje su istodobno u NATO-u, Europskoj uniji, Schengenu i europodručju, a u tijeku su i pregovori o pristupanju Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Upravo su uvođenje eura i ulazak u schengenski prostor, uz neizvjesni ishod rata u Ukrajini i kretanje cijena plina i nafte, glavne teme koje će zaokupiti gospodarstvenike i u 2023. godini. Prema rezultatima ankete o poslovnim očekivanjima 45 vodećih tvrtki u Hrvatskoj, koju je Večernji list proveo u suradnji s 2x1 komunikacijama, cijena energenata ocijenjena je kao vrlo velik poslovni izazov u narednoj godini. Najvišom ocjenom na skali izloženost cijeni energenata označilo je čak 41,7 posto ispitanih tvrtki, dok je srednja vrijednost skale visokih 8,3 (jedan predstavlja minimalnu, a deset maksimalnu izloženost). Dostupnost sirovina također je prepoznata kao izazov. Nešto umjerenija je očekivana izloženost izazovu dostupnosti energenata.
Negativna demografska slika hrvatskog društva očituje se između ostalog i kad je riječ o izloženosti izazovu nedostupnosti radne snage. Više od 43 posto anketiranih tvrtki odlučilo se za visoku ocjenu osam na skali očekivane izloženosti, a samo njih manje od osam posto smatra da će u manjoj mjeri biti izložene izazovu očekivanja porasta plaća među radnom snagom. Srednja vrijednost očekivanosti izloženosti tom izazovu je 7,88.
– U 21. stoljeću nema uspješne kompanije bez sinergije svih dionika. Zaposlenici snažno participiraju u uspjehu i stvaranju novih vrijednosti. Osjećaj pripadnosti neraskidiv je s indikatorima uspješnosti tih kompanija. Imamo povijesno najniži postotak nezaposlenih, gotovo ih nema. Puno zanimanja nedostaje – rekao je na Večernjakovoj konferenciji "Hrvatska kakvu trebamo", na kojoj su predstavljeni rezultati ankete, predsjednik Uprave Atlantic grupe Emil Tedeschi. Što je jača ekonomija, to će, dodao je, biti lakše apsorbirati sve moguće udare. Pozvao je Vladu da rastereti cijenu rada i dodatno oporezuje osobnu imovinu te da zagrebe u bazen crne i sive ekonomije.
Porezno rasterećenje dobar je smjer, naglasio je na konferenciji Dinko Lucić, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb, koji na budućnost gleda s optimizmom jer Hrvatska, kako je rekao, ima dobre predispozicije da kroz krizu prođe sa što manje ozljeda. Pad realne kupovne moći potrošača realan je rizik u doba kontinuiranog rasta cijena, posebno cijena energenata. To se može vidjeti i po prikazu očekivanog izlaganja tom izazovu vodećih hrvatskih tvrtki jer dominiraju visoke ocjene. Znatno je manja očekivana izloženost izazovu porasta štednje kod potrošača. Srednja vrijednost je 5,26.
Porast potrošnje privatnih marki dolazi gotovo kao zakonitost u doba gospodarske recesije. Vodeće tvrtke u Hrvatskoj podijeljene su što se tiče očekivane izloženosti tom izazovu, mod je sedam, a ni jedna se tvrtka nije odlučila za ocjenu deset. Dobra je vijest da sve ispitane tvrtke planiraju iduće godine povećati plaće svojim radnicima. Povezano je to i s problemima na tržištu radne snage. Tek nešto više od četvrtine anketiranih tvrtki namjerava iduće godine usporiti s investicijskim planovima. S druge strane, 73,1 posto njih nema u planu usporavati s investicijskim planovima. Većina, 61,5 posto tvrtki, očekuje nastavak gospodarskog rasta u idućoj godini. Predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić istaknula je da je realno da će rast u idućoj godini biti manji nego u ovoj. Globalno gospodarstvo usporava, ne samo zbog problema prouzročenih ratom u Ukrajini, nego i zbog zemalja poput Kine koje bilježe usporen rast zbog COVID mjera.
– Sporiji rast svakako je realan, ali treba istaknuti da mi imamo i vlastitih aduta, a nadam se da ćemo ih iskoristiti. Jedan od najvažnijih svakako su europski fondovi, koji su golem financijski potencijal koji nam stoji na raspolaganju. Dinamika njihovih korištenja i ulaganja u investicije mogla bi ublažiti pad. I tu računamo na europska sredstva, osobito ona za modernizaciju. To nam može biti jedan od osigurača za ublažavanje pada – naglasila je M. Dalić. U anketi su se tvrtke izjašnjavale i o udjelu "održivih investicija" u ukupnom CAPEX-u, a deset posto je bila najzastupljenija vrijednost. Velik broj tvrtki iskazao je stav da svaka kapitalna potrošnja ima društvenu i okolišnu komponentu, pri čemu su naglasile smanjenje emisija ugljikova dioksida.
Na pitanje o najvažnijim inicijativama koje planiraju provesti na području održivog razvoja, za povećanje upotrebe obnovljivih izvora energije srednja vrijednost odgovora iznosila je 8,73, za povećanje udjela reciklabilne ambalaže 7,15, a za povećanje troškovne efikasnosti postojećeg operativnog ili energetskog modela 8,11. Anketirane tvrtke ocjenjivale su i Vladin paket mjera za ublažavanje posljedica energetske krize. Čak 80 posto njih pozdravlja mjere, s time da 12 posto smatra da je paket odličan i sveobuhvatan, 36 posto njih smatra da su mjere dobre, ali nedovoljne, a 32 posto da će one olakšati poslovanje. Četiri posto tvrtki smatra da su fiskalno neodržive, a 16 posto navelo je druge odgovore, na primjer da je zamrzavanje cijena nesvrsishodno i da će izazivati nered na tržištu, da je paket mjera logičan s aspekta zaštite stanovništva, ali nedostatan za gospodarske subjekte. Među odgovorima je bio i onaj da mjere trebaju obuhvatiti sve gospodarstvenike, bez obzira na veličinu, te da je važno da se mjere produlje za cijelu iduću godinu, kako bi se mogli izraditi planovi. Bilo je i prijedloga o poreznom rasterećenju dohotka, kako bi se poduzetnicima otvorio prostor za povećanje plaća radnicima. Ulazak Hrvatske u eurozonu i schengenski prostor dovest će do ubrzanja rasta vanjskotrgovinske razmjene (26,7 posto) i poticanja investicija (23,3 posto). Treći najučestaliji odgovor sa 16,7 posto bio je da će se povećati konkurentnost proizvoda i usluga, dok 13,3 posto tvrtki izdvaja olakšan pristup kapitalu. Samo 3,3 posto anketiranih tvrtki ne očekuje znatniji učinak od uvođenja eura i ulaska u Schengen. Pavao Vujnovac, predsjednik Uprave ENNA grupe, rekao je da je da nas u budućnosti čeka previše nepoznatih faktora, pa se ne treba opustiti i prestati s planiranjima.
– Tu u prvom redu govorim o Vladi koju čekaju broji izazovi, između ostalog i plin, vezano za kućanstva, pa smo vidjeli da je više opskrbljivača došlo u probleme. Od 1. travnja cijena plina za kućanstva trebala bi porasti, zbog sigurnosti opskrbljivača i dobavljača. Plin je posao koji se dugoročnije planira od drugih energenata. Sve se dogovara na jako duge rokove. I opskrbljivači i mi kao dobavljači moramo dobiti okvir koji će nam definirati buduće razdoblje. Energetska industrija sad je u posebno velikim problemima, banke nisu toliko elastične. Ne treba se opuštati, treba planirati i uz štednju i oprez dočekati iduću godinu – kazao je P. Vujnovac. U Cemexu kažu da, kad je riječ o poslovnim rezultatima, u sljedećoj godini očekuju prihode na razini poput ovogodišnje.
– S jedne strane, oni su pozitivno potaknuti ulaganjima u turističke kapacitete te infrastrukturu sufinanciranjem iz fondova Europske unije, no s druge, potiskuju ih inflatorni pritisci, usporavanje gospodarskog rasta te pad realnog standarda. Inflacija će ostati najveći problem poslovanja u sljedećoj godini, s obzirom na to da se očekuje da će ostati visoka, premda postoje naznake smanjenja u odnosu na 2022. Drugi važan problem "vučemo" još s početka pandemije, a to je otpornost opskrbnih lanaca i s njima povezanih rizika u dobavi važnih sirovina. Pomoć gospodarstvu prije svega bi trebala osigurati porezna politika usmjerena na ravnomjerno raspoređivanje poreznog opterećenja na sve oblike prihoda, ali i porezno rasterećenje rada – kaže Alen Voloder, predsjednik Uprave Cemexa Hrvatska. Đuro Horvat, direktor tvrtke Tehnix iz Donjeg Kraljevca, izdvojio je deset točaka o najvećim izazovima u 2023. Na prvo je mjesto stavio izazov kako povećati standard i plaće zaposlenih u kompaniji.
– Izazov je i kako povećati ukupni prihod najmanje u visini inflacije 10 – 15 posto. Treba što prije uskladiti i usvojiti Zakon o radu s direktivama Europske unije i pronaći rješenje kako uvjeriti javni i privatni sektor da kupuju hrvatsko. Nadalje, treba više stimulirati izvoz, ulagati u razvoj hrvatske industrije, više ulagati u zaštitu okoliša, posebno u reciklažnu industriju, ravnomjernije ulagati u razvoj sjevera Hrvatske jer jako zaostaje, treba sačuvati domaću kapitalnu industriju i hrvatsko blago – zemlju i vode. Nacionalni ponos mora se izražavati i poštovati prema osobnim i kolektivnim rezultatima – nabraja Đ. Horvat i dodaje da u javnom sektoru treba stimulirati rezultate, birati sposobne i poštene ljude. Dario Klemar, prokurist i voditelj resora Informatike, financija, računovodstva i kontrolinga u tvrtki dm, ističe da je najvažnija promjena koja nas očekuje u 2023. godini zasigurno uvođenje eura.
– U tom procesu ključno će biti zadržavanje povjerenja kupaca. Kako bismo to postigli, s uvođenjem dvojnog iskazivanja cijena dm je započeo odmah nakon definiranja fiksnog tečaja konverzije, a pristupanjem Etičkom kodeksu još smo jednom potvrdili da je temelj našeg poslovanja prilagodba potrebama kupaca. Očekujemo da će uvođenje eura ublažiti inflatorne pritiske, a kako bismo doprinijeli ublažavanju utjecaja inflacije na kupce, osigurat ćemo im što povoljnije cijene proizvoda i pogodnosti pri kupnji. U sklopu koncepta "Dobre cijene u svako vrijeme" i dalje ćemo jamčiti da se povoljne cijene proizvoda u prodavaonicama dm-a i dm online shopu neće mijenjati tijekom najmanje četiri mjeseca, a dodatne mogućnosti uštede osigurat ćemo programom pogodnosti dm active beauty – zaključuje. Ivan Ergović, predsjednik Uprave tvrtke Nexe d.d., kaže da su zahvaljujući pozitivnim efektima obnove projektima sufinanciranim EU sredstvima projekcije gospodarskih trendova za 2023. godinu zasad stabilne.
– Vjerujem u nastavak pozitivnih trendova u našem poslovanju. Godinu za nama pamtit ćemo kao godinu izazova u obliku upravljanja troškovima, realizaciji projekata, ali i iskorištavanju prilika. Najveće opterećenje za Nexe Grupu predstavljali su kontinuirani pritisci na rast cijene energije i emisijskih jedinica ugljikova dioksida koji trenutačno čine čak 35 posto naših ukupnih troškova i upravo zato smo izuzetno fokusirani na realizaciju projekata s ciljem smanjenja ugljičnog otiska, povećanja energetske učinkovitosti, povećanja udjela korištenja alternativnih goriva i sirovina, odnosno projekata koji pridonose održivom upravljanju resursima. Dodatno, fokusirani smo za razvoj novih proizvodnih rješenja, poput niskougljičnih cemenata. Kako bismo uspjeli u tome, ne samo mi nego i svi ostali koji su posvećeni energetskoj i zelenoj tranziciji, nužno je da i država, odnosno zakonski uvjeti i prostorno-planski dokumenti prate realizaciju ovih projekata tako da ubrzaju gradnju postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora te time direktno pridonesu povećanju stupnja energetske neovisnosti RH. Za isto se zalaže i Europska komisija, a drago nam je vidjeti da je Vlada najavila izmjene zakonskog okvira i olakšavanja procedura kako bi se svi takvi projekti ubrzali. Što se tiče razdoblja pred nama, početkom listopada 2022. usvojili smo Strategiju Nexe Grupe za razdoblje 2022. – 2030., definiravši četiri strateška stupa kroz koja ćemo stvarati dodanu vrijednost – tržišnu orijentiranost, implementaciju novih tehnologija, operativnu izvrsnost i razvoj ljudi i organizacije – ističe I. Ergović.
