Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

'Korona je dosad stajala proračun 32 milijarde kuna, no naš je najveći i trajni problem demografska kriza'

Ne smijemo izgubiti iz vida da moramo pronaći i novac za povećanje osnovice od 4% za javne i državne službenike
03. travnja 2021. u 09:42 146 komentara 11689 prikaza
Foto: Marin Tironi/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Malo tko je vjerovao da će ovo proljeće biti slično prošlogodišnjem, no problemi povezani sa širenjem koronavirusa ne smanjuju se, a samim time i danas su aktualna zatvaranja i ograničenja. Na pitanja kakva je financijska slika proračuna te što njegovi korisnici i građani mogu očekivati ove godine, u razgovoru za Obzor odgovara ministar financija Zdravko Marić.

Kako stojimo s poreznim prihodima u prvom tromjesečju? Kako je ubrzavanje zaraze utjecalo na javne financije?

Porezni prihodi i doprinosi u državnom proračunu ostvaruju se u skladu s očekivanjima. Tako su, prema prvim preliminarnim podacima, u prva tri mjeseca zabilježeni gotovo na prošlogodišnjoj razini, tj. na 97,4%. PDV je na razini od 3,2% pada, dok doprinosi za mirovinsko osiguranje imaju nešto manji pad, i to od 1,5%, ponajprije zahvaljujući potporama za očuvanje radnih mjesta, koje su znatno ublažile utjecaj krize prouzročene pandemijom koronavirusa na tržište rada.

Ovakva kretanja daju nam određeni optimizam da se cjelokupno gospodarstvo kontinuirano prilagođava novonastaloj situaciji i da se neće bitno narušiti planirani gospodarski oporavak, a time i konsolidacija javnih financija. Ipak, nastavak pandemije koronavirusa dodatno potencira neizvjesnost, posebno na rashodnoj strani proračuna. U prvom redu tu mislim na potrebu osiguranja dodatnih sredstava za očuvanje radnih mjesta te sveukupnu problematiku zdravstva. Ne smijemo izgubiti iz vida ni činjenicu da moramo pronaći i sredstva za povećanje osnovice od četiri posto za javne i državne službenike, a što je već u primjeni od početka 2021. godine na temelju sporazuma Vlade i sindikata, kao i za moguće isplate po sudskim presudama javnih službi. Nadam se da će proračunski korisnici u okviru svojih postojećih limita pronaći dostatne uštede barem za podmirenje spomenutog povećanja plaća.

Jesenas, kad ste predlagali proračun, očekivalo se da će do proljeća epidemija biti pod kontrolom te da će od travnja i obveze države za tekuće troškove vezane za epidemiju biti niže. Vidimo da se mjere pomoći produljuju, no stigla je i znatna isplata iz SURE programa. Koliko je EU u posljednjih godinu dana pomogao Hrvatskoj u sklopu svojih programa, a koliko smo morali sami podmetnuti leđa?

Ukupni financijski efekt koronakrize na proračun do sada iznosi više od 32 milijarde kuna. Od toga se oko 13 milijardi kuna odnosi na pad proračunskih prihoda, što uključuje mjere otpisa poreza i doprinosa, dok se više od 19 milijardi kuna odnosi na izravne rashode i izdatke proračuna uvjetovane pandemijom koronavirusa. Najveći dio izravnih rashoda otpada na mjere očuvanja radnih mjesta, za koje je do sada plaćeno 10 milijardi kuna, dok je za dodatne troškove u zdravstvu osigurano oko dvije milijarde kuna. Preostali iznos u najvećoj se mjeri odnosi na proračunske transfere za održavanje likvidnosti prema HZZO-u i lokalnoj samoupravi, odnosno HBOR-u i HAMAG-u za njihove kreditne linije gospodarstvu.

Činjenica je da smo iskoristili bespovratna sredstva iz programa EU od 5,9 milijardi kuna, od čega je najveći dio došao iz programa REACT-EU za mjeru očuvanja radnih mjesta. Međutim, kada se uzme u obzir spomenuti ukupni financijski efekt koronakrize, jasan je zaključak da je do sada pretežiti dio troška išao na teret državnog proračuna, odnosno zaduživanja. To je utjecalo na povećanje udjela javnog duga, koji je na kraju 2020. bio na razini 89,1% BDP-a. Kad već govorimo o programu SURE, moram istaknuti da se tu ne radi o bespovratnim sredstvima, nego o kreditu, doduše po vrlo povoljnim uvjetima, ali koji će se morati vratiti iz državnog proračuna. U dvije tranše do sada smo se zadužili iz spomenutog programa za ukupnu dodijeljenu nam alokaciju od jedne milijarde eura. Prva tranša sredstava kredita iz programa SURE povučena je u prosincu 2020., a dobro znamo da su troškovi pandemije koronavirusa prisutni još od ožujka.

Zagreb: Brnjac i Marić dali izjave uoči početka sjednice Užeg kabineta Vlade RJEŠAVANJE DUGOVA VELEDROGERIJAMA Marić: 'Rješenje nije u povećanju doprinosa za zdravstveno osiguranje, već u rashodima'

Kakva je situacija s plaćanjem tekućih troškova poduzetnicima koji ne mogu raditi?

Osim mjera potpora za očuvanje radnih mjesta, od prosinca prošle godine uvedena je nova mjera naknade fiksnih troškova, i to poduzetnicima kojima je rad onemogućen odlukama Nacionalnog stožera. Radi se o troškovima najma, režijskih i komunalnih troškova, troškova knjigovodstvenih servisa te ostalih troškova koje poduzetnici imaju neovisno o obujmu poslovne aktivnosti.

Tu mjeru do sada je koristilo oko devet i pol tisuća poduzetnika te je do sada isplaćeno gotovo 215 milijuna kuna, a za veljaču, za koju je obrada i dalje u tijeku, do sada je isplaćeno 42,5 milijuna kuna. S mjerom nadoknade fiksnih troškova nastavljamo i dalje, iako u nešto manjem obujmu, s obzirom na činjenicu da je poduzetnicima u segmentima rekreativnog sporta i igara na sreću rad omogućen pa se na njih spomenuta mjera više ne odnosi. Ovdje moram istaknuti da je za korištenje mjera potpore, kako očuvanja radnih mjesta tako i podmirivanja fiksnih troškova, osiguran jednostavan i brz postupak bez prevelikog administriranja.

Znamo da će Europska komisija i ove godine gledati kroz prste kad su u pitanju deficit i javni dug, moguće i iduće, te je generalna preporuka nacionalnim vladama da ne dižu ručnu kočnicu prerano kad je u pitanju pomoć gospodarstvu i građanima. Mislite li još uvijek da možete zadržati deficit ispod tri posto, kao što ste planirali, jer o tome ovisi i brzina uvođenja eura?

Uvažavajući i dalje prisutne izazove vezane za koronakrizu te neizvjesnost vezanu za dinamiku gospodarskog oporavka, Europska komisija smatra da je važno nastaviti s ciljanim mjerama potpore gospodarstvu te se fiskalna pravila glede deficita i javnog duga neće primjenjivati ni u 2021. ni u 2022. godini. Svjedoci smo da se, nažalost, ne ostvaruju optimistična predviđanja o svladavanju pandemije te da smo ovih dana suočeni s rastom broja novozaraženih kako u Europi tako i u Hrvatskoj. Isto tako, zbog usporene isporuke cjepiva procijepljenost stanovništva još uvijek je na niskoj razini, što sve skupa negativno utječe na gospodarska kretanja prije svega u uslužnom sektoru. Ne smijemo zanemariti ni činjenicu da je od usvajanja državnog proračuna za 2021. godinu Hrvatsku pogodio još jedan razorni potres.

Sve to predstavlja velik rizik za ostvarivanje naših makroekonomskih i fiskalnih projekcija, uključujući i deficit za ovu godinu. Hrvatska je proteklih godina pokazala da zna i može voditi odgovornu fiskalnu politiku, što su potvrdile i rejting-agencije, najprije podižući, a potom i zadržavajući rejting na razini investicijskog, unatoč negativnim posljedicama pandemije. Proračun je stavljen u funkciju zdravlja i očuvanja radnih mjesta te smo na sve potrebe gospodarstva reagirali primjereno i pravodobno. U srpnju prošle godine, u jeku borbe protiv pandemije, Hrvatska je ušla u Europski tečajni mehanizam (ERM II). I dalje smo čvrsto opredijeljeni za pristupanje eurozoni, a što podrazumijeva odgovorno vođenje fiskalne politike, čime ćemo izbjeći proceduru prekomjernog manjka i time pridonijeti daljnjem smanjivanju makroekonomskih neravnoteža, a što nije samo preduvjet za uvođenje eura nego, još i važnije, za zdrav i održiv gospodarski oporavak i rast Hrvatske.

Zagreb: Ministar financija Zdravko Marić odrzao konferenciju za novinare KORONAKRIZA Marić: Potpuni oporavak gospodarstva ne očekujemo prije kraja 2022.

Nacionalni plan oporavka dočekuje se s velikom pažnjom jer će odrediti glavna gospodarska kretanja u idućem desetljeću, ako ne i šire. Što biste vi iz njega izdvojili kao najvažniji dio, gdje vidite moguću zamku?

Hrvatska je uspjela osigurati znatna sredstva EU za nadolazeće razdoblje, od čega se velik dio odnosi na Mehanizam za oporavak i otpornost, iz kojeg je 6,3 milijardi eura bespovratnih sredstava, uz dodatnu mogućnost korištenja povoljnih zajmova, po potrebi, u iznosu od oko 3,6 milijardi eura. Preduvjet za korištenje sredstava je izrada Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, na kojem se intenzivno radi na razini Vlade i koji se istodobno usklađuje s Europskom komisijom kako bi se zadovoljili svi propisani kriteriji pravnog okvira, a čiji je sažetak predstavljen socijalnim partnerima i nakon toga i cjelokupnoj hrvatskoj javnosti.

Naime, svrha je Mehanizma osigurati djelotvornu i znatnu financijsku potporu za ubrzavanje provedbe održivih reformi i povezanih javnih ulaganja u državama članicama, u cilju jačanja oporavka gospodarstva od pandemije koronavirusa, a kako bi ono u konačnici postalo otpornije na buduće krize. Cijeli Mehanizam dogovoren je na europskoj razini tako da se ponajprije definiraju reforme, nakon toga javna ulaganja koja su povezana s tim reformama, a onda i privatna ulaganja koja se provode bilo bespovratnim sredstvima, bilo financijskim instrumentima. U našem programu komponenta gospodarstvo čini najvažniju tematsku cjelinu. Reforme i ulaganja u okviru ove komponente usmjerene su većim dijelom na povećanje konkurentnosti gospodarstva i zelene i digitalne transformacije, zajedno s jačanjem energetike i zaštite okoliša.

Najveći dio sredstava usmjeren je na bespovratna sredstva i financijske instrumente s ciljem modernizacije poslovanja, a time i jačanja konkurentnosti privatnog sektora. Osim toga, Vlada će nastaviti podržavati HBOR, koji u sklopu svojih programa može izvoznicima omogućiti lakše dostupna i povoljnija financijska sredstva za izvozni iskorak. Mi smo svjesni potreba poduzetnika i u svim našim pregovorima zagovarali smo maksimalni iznos sredstava koji bi završio izravno u privatnom sektoru, što samo potvrđuje činjenicu da Hrvatska, prema našim saznanjima, od svih 27 država članica traži najviše sredstava za privatni sektor. Uz gospodarstvo, svakako bih posebno izdvojio i obrazovanje, znanost i istraživanje. Smatram da je taj dio vrlo kvalitetno pripremljen u dokumentu, no ono što je još važnije jest sama činjenica da je upravo kvalitetan obrazovni sustav i njegova još bolja povezanost s potrebama tržišta rada osnovni preduvjet održivog gospodarskog rasta. Najveći rizik zapravo predstavlja provođenje zacrtanih reformi, jer moramo biti svjesni da je učinkovitost provođenja reformi uvjet za korištenje ovih sredstava.

 | Autor : Marin Tironi/PIXSELL Foto: Marin Tironi/PIXSELL

Istodobno s programom oporavka od Vlade se očekuju i konkretnije reformske mjere. Naš reformski kapacitet nije bio visok ni u normalnijim okolnostima, što bi sada moglo biti na stolu?

Već pri izbijanju koronakrize i sagledavajući njene posljedice na gospodarstvo i na ukupni život u Hrvatskoj isticao sam kako je ova kriza ujedno i prilika za restrukturiranje hrvatskog gospodarstva te za reformu javnog i državnog sektora. Dio hrvatskog gospodarstva, kao što je IT sektor i neki segmenti industrije, poglavito oni koji do jučer i nisu imali neki veći udio u Hrvatskoj, poput automobilske industrije, kao što su Rimac Automobili, tijekom ove krize dinamizirali su ostvarivanje svojih projekata te su ostvarili vidljive i prepoznatljive rezultate i na svjetskoj razini. Uvjeren sam da će biti još takvih pozitivnih iskoraka koji će pridonijeti jačanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.

Takvi transformacijski iskoraci uživat će potporu i u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Usprkos pandemiji nastavili smo izgrađivati povoljnije poslovno okruženje daljnjim poreznim, parafiskalnim i administrativnim rasterećenjem. Samo da podsjetim da smo krajem prošle godine, među ostalim, donijeli izmjene Zakona o porezu na dohodak i izmjene Zakona o porezu na dobit, kojima smo smanjili stopu poreza na dohodak s 24% na 20% te s 36% na 30% te stopu poreza na dobit s 12% na 10%, što se odnosi na tvrtke čiji je godišnji prihod do 7,5 milijuna kuna, a takvih je oko 90%. Sve navedeno primjenjuje se od početka ove godine.

Daljnje porezno rasterećenje trebalo bi imati pozitivan učinak na razvoj gospodarstva, a stvaranjem takvog okruženja ostvarujemo i preduvjete za zaustavljanje negativnih demografskih trendova, ali i, što je vjerojatno i najvažnije, na ostanak Hrvata u Hrvatskoj te na povratak onih koji su otišli u inozemstvo posljednjih nekoliko godina. Nažalost, ne smijemo nikad izgubiti iz vida da su ove krize koje smo do sada iskusili, uključujući i financijsku krizu iz 2008. godine, ali i ovu koronakrizu, krize prolaznog karaktera. Naš je najveći i trajni problem kojemu se moramo posvetiti sa svim svojim kapacitetima demografska kriza.

Postojeća negativna demografska slika rezultat je niza negativnih čimbenika, od povijesnih, kulturoloških do socioekonomskih. Ublažavanje negativnih demografskih trendova i, ono što je iznimno važno, zaustavljanje i okretanje tih trendova mora biti rezultat sinergijskog djelovanja mjera iz cijelog niza javnih politika, od populacijske, stambene, obrazovne do regionalne te fiskalne i porezne politike. U tom dijelu, jedna od takvih mjera koja je donesena, čiji će se učinak vidjeti sljedeći mjesec, mjera je umanjenja porezne obveze za sto posto mladima koji imaju do 25 godina i umanjenja za 50 posto mladima koji imaju od 26 do 30 godina, jer će oko 240 tisuća mladih ljudi dobiti povrat poreza na dohodak. Osim navedenoga, uvjeren sam da je sazrelo vrijeme za temeljite i sveobuhvatne reforme pravosuđa i javne uprave te zdravstva.

Zdravko Marić u mladim danima IZ ARHIVE HRT iznenadio gledatelje: Objavili snimku ministra Marića u mladim danima na Dolcu

Kakva je situacija s COVID dodatkom za umirovljenike, imate li precizniju informaciju vezano za isplatu?

Pandemija koronavirusa ne samo da ugrožava zdravlje i život ljudi, posebice onih slabijeg zdravstvenog stanja i poznije životne dobi, nego izaziva i znatne socioekonomske, pa i psihološke posljedice u svim slojevima društva. Kao što sam već u odgovoru na vaša prethodna pitanja rekao, pandemija je imala izuzetan negativni učinak i na državni proračun. Međutim, usprkos pojačanim izdacima državnog proračuna te padu proračunskih prihoda, pa i prihoda doprinosa za mirovinsko osiguranje, ni u jednom trenutku nije bila, a neće ni biti upitna redovita isplata mirovina, kao ni druga prava iz mirovinskog osiguranja, pa tako ni redovno usklađivanje mirovina.

Činjenica je da su prosječne mirovine niske i da ne osiguravaju neki naročit životni standard umirovljenicima, ali isto tako činjenica je i da su mirovine pojedinačno najveća stavka državnog proračuna. Prema našim podacima, u prošloj godini od doprinosa za mirovinsko osiguranje uprihodovano je ukupno 22,7 milijardi kuna, dok su ukupni rashodi za tu svrhu bili na razini od 42,2 milijarde kuna. To znači da je iz ostalih proračunskih prihoda, prije svega iz poreznih prihoda, trebalo osigurati gotovo 20 milijardi kuna za redovitu isplatu mirovina. U kontekstu svega spomenutoga i u kontekstu, nažalost, aktualnog ponovnog razbuktavanja epidemije te s tim u vezi neminovnog povećanja izdataka zdravstvenog sustava i izdataka za potpore gospodarstvu, treba promatrati i eventualni COVID dodatak za umirovljenike.

Samobor: Predsjednik HGK Luka Burilović posjetio tvrtku Nord Product
SVE POZNATIJI HRVATSKI PROIZVOĐAČ
Hrvatske mobilne kuće izdrže na -25°C, a izvoze ih i u Skandinaviju: 'Sve je domaći proizvod'
Pevex
BICIKL U PROMETU
Infrastruktura i edukacija kao preduvjet za razvoj biciklističke kulture u Hrvatskoj
  • Avatar S.kim.si.Takav.si.
    S.kim.si.Takav.si.:

    Naš naj veći problem je korupcija i nesposobna vlada , hrpa uhljeba , organizirani kriminal i nepotizam, a o pravosuđu bolje i ne pričati , u konačnici - nula bodova.

  • Deleted user:

    Oni što su odselili su na vrijeme shvatili da je naš najveći problem stranka od 220 000 parazita koja je bacila šapu na sve proračune i sve novčane tokove i za koju netko treba raditi.

  • volim.hrvatsku65:

    Mr Kamocemo , sumadinac .... Al se napalio .....