Posljednjih nekoliko dana Dalmatincima dobro poznate plaže izgledaju nešto drukčije. Krivac za to je velika oseka koja je pogodila cijelu obalu, od Istre do Dubrovnika. Razmjeri štete još nisu utvrđeni, no stručnjaci uvjeravaju da se radi o uobičajenim fenomenima koji ne ukazuju na buduće potrese ili slične katastrofe.
"Oseke su uvijek velike kada su visoki tlakovi, a već danima su tlakovi ovdje kod nas iznad 1030 hekto paskala" rekao je za Antenu Zadar meteorolog Duško Kraljev. Dodaje kako su ove velike oseke uobičajenije u siječnju, no ove je godine Europu jaka anticiklona zahvatila tek u veljači. Osigurao je građane da se radi o normalnoj pojavi koja će trajati nekoliko dana, dok tlak ne počne padati. "Čim tlak počne padati, razina mora će rasti" ustvrdio je, dodajući kako je vrijeme trajanja oseke savršeno za uređenje plaža i obala.
Branko Šuljić za Novi list piše kako ga je ova pojava podsjetila na djetinjstvo, kada bi u veljači djeca nakon nastave trčala na plažu s raznim posudicama u koje bi skupljali ogrce i priljepke. "Za dva sata puna je bila velika zdjela, s time što smo ostavljali one male i manje. Nije dugo trajalo to razdoblje velikih oseka, četiri, pet dana, možda jedan tjedan. Trebalo je iskoristiti ono što je ponuđeno" prisjetio se.
U današnje doba, oseka u Istri otkrila je brojne plemenite periske, zaštićene stanovnike hrvatskog pomorja. No na žalost, one koje za vrijeme oseke možemo vidjeti kod Fažana odavno su uginule, no i dalje su poprilično impresivne.
A zanimljivo je i japansko istraživanje povezanosti potresa i mjesečevih mijena koje je objavljeno u časopisu Nature Geoscience, a prenosi ga Dubrovački dnevnik. Istraživači su ustanovili da se razorni potresi često događaju u vrijeme punog Mjeseca, ili pak u vrijeme mlađaka. To su ujedino i dvije lunarne faze u kojima su plima i oseka najizraženije. Japanski znanstvenici i prije su pretpostavljali da bi točka lunarnog ciklusa u kojoj su Sunce, Mjesec i Zemlja poravnani, a gravitacijska sila Mjeseca na Zemlju najintenzivnija, mogla utjecati na pojavu potresa, za što sada imaju statističke podatke.
Uz to, zamjetili su i da su snažni potresi brojniji onda kada su amplitude plime i oseke veće. Tvrde da su se neki od najrazornijih potresa u proteklih 20 godina dogodili upravo u vrijeme plime, dakle dok je Mjesec bio uštap ili mlađak. Ipak, drugo istraživanje koje su proveli američki znanstvenici pokazalo je da nema povezanosti između mjesečevih mijena i manjih potresa.
Predviđanje potresa jedan je od glavnih ciljeva seizmologije od njenih početaka i san većine seizmologa. Istina je da su zabilježene razne pojave koje su u povijesti prethodile potresima. Međutim, kako navode iz Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu, ne dogode se sve pojave prije svih potresa, već se u različitim seizmički aktivnim područjima javljaju različite prethodne pojave. A one se i ne dogode uvijek! Postoje potresi bez ikakvih „najava“. Također, različite pojave ne opažaju se samo prije potresa nego i potpuno nevezano uz potrese, što može dovesti do lažnih upozorenja.
