Izgleda da bi vrijeme izumiranja vrsta uskoro moglo biti iza nas. Napredak genetskog inženjeringa i sintetičke biologije učinit će oživljavanje nekada izumrlih životinja mogućim. Organizacije i tvrtke koje su se posvetile tom cilju obećavaju uspjeh - iznenađujuće brzo.
Tvrtka Colossal Biosciences, koja stoji iza planova za oživljavanje vunastog mamuta, ptice dodo i tasmanijskog tigra, u srijedu je objavila da je prikupila dodatnih 200 milijuna dolara ulaganja, s kojima sad imaju oko 435 milijuna dolara. Radi se o pozamašnom iznosu koji je narastao s početnih 15 milijuna dolara u 2021. godini, kada su poduzetnik Ben Lamm i genetičar George Church sa Sveučilišta Harvard osnovali tvrtku sa sjedištem u Dallasu, prenosi CNN.
U sljedećem desetljeću svijet bi ponovnog mogao gledati životinje poznate samo s crno-bijelih fotografija, muzejskih izložaka i fosiliziranih kostura. Zagovornici tvrde kako oživljavanje izumrlih životinja privlači nove investitore s dubokim džepovima. Znanstveni pomaci u biotehnologiji obećavaju da će omogućiti spašavanje i drugih vrsta kojima prijeti izumiranje, ali i bolji način zaštite i očuvanja današnjih ekosustava, čineći ih otpornima na klimatsku krizu.
Skeptici, s druge strane, tvrde da su ti napori nedovoljno promatrani projekti milijunaša, čiji bi se novac mogao potrošiti na nešto učinkovitije. Tvrde i da znanstvenici nikad neće moći oživjeti izumrle životinje u obliku u kojem su nekada postojale, a uzgoj i razmnožavanje takvih vrsti moglo bi ugroziti nove surogate i ekosustave u koje bi pustili uskrsle jedinke.
"Tko ne želi vidjeti Dodoa? Blagi Bože, ja želim. Mamut, mislim vau, nevjerojatno", rekla je Melanie Challenger, zamjenica supredsjedatelja Nuffieldskog vijeća za biotehniku u Ujedinjenom Kraljevstvu. Challenger je autorica knjige "Kako biti životinja: Nova povijest onoga što znači biti čovjek", te tvrdi da je de-istrebljenje u osnovi pogrešan izraz. "To nije de-istrebljenje, to je genetski inženjering novog organizma kako bi ispunio funkcije, teoretski, postojećeg (živućeg) organizma. Nećeš vratiti ništa iz mrtvih", rekla je. "I cijelim putem kroz proces, postoje različita, prilično različita etička razmatranja."
No, je li ponovno oživljavanje stvarno moguće? Znanstvenici usavršavaju tri tehnike u svojim pokušajima oživljavanja izgubljenih i rijetkih vrsta: kloniranje, genetski inženjering i tradicionalni povratni uzgoj, koji je oblik selektivnog uzgoja koji nastoji ponovno stvoriti izgubljene osobine izumrlih vrsta.
Iz ovog kompleta alata za uskrsnuće, kloniranje ima mogućnost stvaranja životinje koja je gotovo genetski identična. Ovca Dolly postala je prvi klonirani sisavac, još prije gotovo 30 godina, a znanstvenici su nedavno uspješno klonirali i crnonogog tvora. No, proces je dosta nesiguran i može uspjeti, jednako koliko i biti potpuni promašaj, zato je malo vjerojatno da će biti koristan u pokušajima oživljavanja davno nestalih životinja.
Grazelands Rewilding, tvrtka sa sjedištem u Nizozemskoj uzgaja suvremeni ekvivalent tura, izumrle vrste iz roda divljeg goveda, odnosno nešto slično biku. Divovska životinja nestala je iz divljine u 17. stoljeću. Skupina, s ciljem obnove divljih krajolika u Europi, koristi staromodne metode uzgoja, u kombinaciji s genetskim znanjem, kako bi identificirala osobine turova u živim potomcima - pripitomljenim govedima.
Sada, u sedmoj generaciji, tauros goveda, kako su ih nazvali, preko 99 posto su genetski slična izumrlim turovima, rekao je Ronald Goderie, upravni direktor projekta. Životinje pokazuju fizičke promjene, kao što je tamnija boja dlake, i promjene u ponašanju, kao što je način na koji reagiraju na predatore poput vukova.
No, Colossal stoji iza najambicioznijih projekata. Žele oživjeti vunastog mamuta, Dodoa i tasmanskog tigra, australskog tobolčara koji je izumro 1936. godine. U tvrtki planiraju ponovno stvoriti ta stvorenja uređivanjem genoma najbližeg živućeg rođaka kako bi napravili hibridnu životinju koja se vizualno ne bi razlikovala od svog izumrlog prethodnika.
Među istaknutim ulagačima nalaze se Paris Hilton, Tom Brady, redatelj Peter Jackson, tvrtke Breyer Capital i TWG Global, u vlasništvu Marka Waltera. S novim priljevom novca, Lamm tvrdi da bi Colossal mogao dodati još jednu izumrlu životinju na svoj popis zadataka. Nedavno su uspjeli stvoriti prve inducirane pluripotentne matične stanice (iPSC) za azijske slonove. Ova posebna vrsta stanice može se projektirati u laboratoriju da izraste u bilo koju vrstu slonove stanice, a to je važan alat jer istraživači modeliraju, testiraju i pročišćavaju rezultate genetskih promjena koje trebaju napraviti kako bi azijski slon dobio osobine mamuta potrebne za preživljavanje u hladnoj klimi.
Lamm je optimističan i oko tasmanijskog tigra, te tvrdi da je tempo brži od očekivanog. Znanstvenici su uspjeli napraviti 300 genetskih izmjena u staničnoj liniji debelorepog dunnarta, tobolčara koji je odabran kao surogat.
Dodo predstavlja najveći izazov. Colossal je uzeo golubove Nicobar kao najbliže rođake izumrle ptice, koji će djelovati kao donori za primordijalne zametne stanice koje će biti genetski uređene kako bi imale karakteristike Dodoa.
Mnoga dostignuća u dosadašnjem radu nisu objavljena u znanstvenim časopisima, kao što je to inače trend, što znači da ih ostali znanstvenici ne mogu proučiti. Podaci neće postati javno dostupni za dobrobit istraživačke zajednice.
Lamm kaže kako Colossalova misija nije objavljivanje znanstvenih radova, što je proces koji traje mjesecima. Međutim, kaže da je rad na stvaranju iPSC za slonove u recenziji. Akademski partneri tvrtke planiraju s vremenom prijaviti svoj rad u časopise, uključujući i genome, tvrdi Lamm.
Colossal je angažirao ugledne znanstvenike visokog profila, a mnogi drugi stručnjaci djeluju u savjetodavnim ulogama, uključujući neke koji su u početku bili skeptični prema nekim od ciljeva tvrtke. Oni uključuju molekularnu paleobiologinju Beth Shapiro, Colossalovu glavnu znanstvenu voditeljicu, koja je trenutno na dopustu zbog svoje uloge profesorice ekologije i evolucijske biologije na Sveučilištu California Santa Cruz.
Shapiro je jasno da uklanjanje izumiranja nije rješenje za krizu izumiranja vrsta, ali vjeruje da se biotehnološki alati koje ona i njezini timovi usput razvijaju mogu primijeniti šire za zaštitu i obnovu ugroženih vrsta i ekosustava. "Da budemo jasni, nije moguće nabaviti nešto što je 100% identično ponašanju, fiziološki, genetski mamutu", rekla je za CNN u listopadu. "Kad se neka vrsta izgubi, nestala je i zato moramo ulagati u to da stvari ne izumru."
Colossal sve više koristi svoje duboke džepove za financiranje napora za očuvanje, uključujući rad na spašavanju najugroženije vrste nosoroga na svijetu: sjevernog bijelog nosoroga. Tvrtka također surađuje na razvoju cjepiva za bolest sličnu herpesu koja može ubiti slonove. A Colossal je ušao u partnerstvo s organizacijom za zaštitu prirode Re:wild kako bi koristio biotehnologiju u svojim projektima.
Cilj Colossala je da njihov mamut pomogne u očuvanju arktičkog permafrosta, sabijajući snijeg i travu koja izolira tlom usporavajući otapanje leda i oslobađanje ugljika sadržanog u tom ekosustavu. “Apsurdno je” zamisliti da krda slonova prilagođenih hladnoći značajno utječu na regiju koja se zagrijava brže nego bilo gdje drugdje u svijetu u vremenskom okviru potrebnom da se napravi razlika u klimatskoj krizi, rekao je Christopher Preston, profesor okoliša filozofije na Sveučilištu Montana.
Unatoč tome, vraćanje izgubljenih vrsta u krhke ekosustave ima zasluge kao koncept, dodao je Preston, koji je također autor knjige “Tenacious Beasts: Wildlife Recoveries That Change How We Think About Animals”. Rekao je da ga se dojmio tauros projekt Grazelands Rewildinga, koji je posjetio tijekom svog rada. Navike ispaše stotina tauros goveda, čija stada sada također žive u dijelovima Španjolske, Češke, Hrvatske i Rumunjske, igraju ulogu u ponovnom stvaranju otvorenog krajolika u kojem druge vrste mogu napredovati.
Međutim, Clare Palmer, profesorica filozofije na teksaškom sveučilištu A&M koja se specijalizirala za etiku životinja i okoliša, primijetila je da se ekosustavi brzo mijenjaju. Rekla je da vraćanje životinja možda neće uspjeti ako krajolik više nije isti. "Također nemamo dovoljno znanja o potrebama pripadnika izumrlih vrsta, a potomstvo, na primjer, roditelji ne bi naučili kako loviti, ili tražiti hranu, ili se odnositi prema drugim pripadnicima vrsta", rekao je Palmer.
GALERIJA Prastara tajna ispod Splita: Pogledajte što su arheolozi iskopali u 'gradu pod Marjanom'
A da klonirate vodu i vatrogasce pa ugasite pozare ?Toj Paris je izgorila kuca , mislim da oni ulazu novac jer zele zivjet vjecno , to je opsesija svakog pokvarenog milijunasa , boli njih za mamuta , mos mislit Dodo