Naslovnica Vijesti Svijet

Grčka gori! 20.000 prosvjednika traži ostavku vlade

Ovakav štrajk Grčka nije zabilježila od 1974. Parlament odlučuje o mjerama kojima EU i MMF uvjetuju isplatu još 120 milijardi eura kredita. Tijekom dana počeli sukobi prosvjednika i policije
28. lipnja 2011. u 16:48 289 komentara 5 prikaza
grčka, štrajk (1)
Foto: Reuters/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/10

Grčki sindikati pokrenuli su 48-satni opći štrajk, još jednom gotovo paraliziravši zemlju. Ovaj put u jeku glasanja u parlamentu o drastičnom planu rezanja troškova, o kojem ovisi i financijska stabilnost EU. Grčka, u novijoj povijesti izrazito buntovna i revolucionarna zemlja, opći štrajk ovakvih razmjera i trajanja nije iskusila još od rušenja vojne diktature Georgiosa Papadopoulosa 1974.

Reuters, DPA i AFP javljaju da su prosvjedi, koji su u ponedjeljak počeli mirno, danas obilježeni i sukobima s policijom te bacanjem suzavca i kamenja. Pozivu glavnih sindikalnih organizacija ADEDY i GSEE odazvali su se radnici državnih tvrtki, ministarstava, zdravstveni radnici obrađuju samo hitne slučajeve, a javni promet u Ateni uglavnom je blokiran. Sindikalisti ometaju promet u lukama, štrajka se u bankama, zračni promet jedva da se odvija. Podzemna željeznica u Ateni radi, ali samo kako bi građani mogli stići na prosvjede u središtu grada.

Udar na minimalce

Još prijepodne tamo ih je čekalo 5000 interventnih policajaca od kojih nekoliko stotina štiti parlament. Okružen sa 20.000 prosvjednika, koji traže ostavku vlade i odbijanje rješavanja krize na ovakav način, parlament je mjesto u koje su uprte oči europske, pa i cijele svjetske javnosti. U njemu se dovršava rasprava planu štednje kojim PASOK-ov socijalistički premijer Georgios Papandreou do 2015. želi uštedjeti 28 milijardi eura. Riječ je o uvjetima Grčkoj kako bi joj EU i MMF isplatili još 12 milijardi eura novih zajmova.

Grčkoj je u svibnju isplaćeno 110 milijardi eura kredita, a sada bi u nekoliko obroka trebala dobiti još 120 milijardi kako ne bi pokleknula pod bremenom 341 milijarde eura duga (152% BDP-a). Mjere štednje predviđaju čak i oporezivanje minimalnih plaća, smanjenje prava radnika, a vlada predlaže i privatizaciju gotovo svega kako bi se do 2015. namaknulo još 50 milijardi eura. Riječ je o uvjetima EU, posebno Francuske i Njemačke.

Moguća svjetska kriza?

Svaki iznos koji Grčka odnekud iskopa sama znači da će joj se u tolikoj mjeri morati dodijeliti manje kredita. Prema anketama, vladin plan i takav diktat EU odbija između 70 i 80% Grka. Iz EU stižu upozorenja da se riskira raspad projekta eura i stabilnost EU te se vrši žestok pritisak i na PASOK i na oporbenu Novu demokraciju da prihvate plan i uvjete zaduženja.

No, čak i neki PASOK-ovi zastupnici najavili su da će glasovati protiv pa premijer može računati na mršavu većinu od 155 od 300 zastupnika. Kriza u Grčkoj predstavlja problem jer se strahuje da bi njen bankrot prouzročio međunarodni financijski udarac kao poslije posrnuća Lehmana Brothersa iz jeseni 2008. Euro bi u tom slučaju najgore stradao. Najveći grčki vjerovnici nalaze se u Francuskoj i Njemačkoj, ali financijski lanac uvelike seže i do banaka u Americi.

U Grčkoj u posljednje vrijeme naglo raste nezaposlenost te sada iznosi 16,2%. Nezaposlenošću su posebno pogođeni mladi. Među onima koji su u 20-im godinama života, čak četvrtina ih živi ispod razine siromaštva.

Privatizirati sve – od lutrije do

Privatizirati sve – od lutrije do državnog elektroopskrbljivača

Otkako se pokazalo da će EU u grčke financije morati usuti puste milijarde kako bi spasio sebe, iz zemalja članica pristižu prijedlozi što bi sve Atena mogla/morala prodati kako bi poplaćala dugove. U ožujku 2010. istaknuti članovi stranaka njemačke vlade CDU/CSU i FDP tražili su od Angele Merkel da zahtijeva čak i prodaju grčkih otoka. Građani Grčke to su doživjeli kao tešku uvredu govoreći da nisu oni doveli zemlju na rub kolapsa.

No, sada se i u Ateni govori o prodaji državne lutrije, koncesija na klađenje, državne pošte, vodovodnih tvrtki, proizvođača nikla, udjela u bankama, stotina kilometara cesta, aerodroma, olimpijskih terena, tvrtki za opskrbu električnom energijom i plinom, čak i dijelova grčke obale. Problem je što je od 2000. Grčka od privatizacije dobila samo 10 milijardi eura, a sad joj do 2015. treba pet puta više.

SPAR
Alternativa
Šećer i debljina: Kako staviti unos šećera pod kontrolu, a i dalje fino jesti
  • -obrisani-:

    Pero - tako su razmišljali i pisali knjige mnogi diktatori megazločinci, od Hitlera i Jusufa Šugašvilija na dalje

  • flok:

    Koliko se novca njima daje za inače neloš standard - mogla se u africi iskorjeniti i glad i boleštine dakle - ja im ne bi dao ni cent

  • kikanić:

    A gdje je sad ona Nizozemska ku..a koja bi Hrvatsku stavila pod nadzor radi vrijeđanja pedera??? Što se sad malo ne oglasi pi..a joj ma...a. Stoka nam je tu došla prodavat pamet.