Parkovi, šume, rijeke, sva ta silna prirodna bogatstva Zagrebačke županije, svakako su jedan od razloga zbog kojeg turisti žele posjetiti zagrebačku okolicu. Bilo da su zaljubljenici u prirodu ili da jedan dan žele provesti daleko od gradske vreve, nadomak Zagrebu pruža im se mogućnost nesmetanog uživanja u prirodnim ljepotama. O njima se brine Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije u koji ulazi i svima poznato područje Žumberka i Samoborskog gorja koje je zaštićeno još 1999. godine u kategoriji parka prirode. Riječ je o zelenoj oazi dugoj oko četrdeset kilometra s ukupnom površinom od 33.300 hektara. Površina parka prirode koja se nalazi na području Zagrebačke županije iznosi, pak, 26.031,33 hektara.
Žumberačko-samoborsko gorje vrlo je vrijedan i još uvijek, s gledišta zaštite prirode, očuvan prostor prostranih brdskih livada koje se izmjenjuju sa šumskim kompleksima i poljodjelskim površinama. Znatan broj rijetkog i zaštićenog bilja našao je također utočište u ovim gorama, posebno u široj okolici Samobora: blagajev likovac, crveni likovac, lovorasti likovac, kranjski ljiljan, planinski božur, tisa, božikovina, endemična samoborska gromotulja – objasnit će vam u JU Zeleni prsten i podsjetiti da biste, šetajući se tim krajolikom, mogli susresti i zanimljive “stanovnike”. U parku prirode slobodno se šeću srne i divlje svinje. Povremeno se pojavljuju ris i divlja mačka, a tu su i kune bjelica i zlatica koje najviše ima u najstarijim šumama, zatim su tu i puhovi i vjeverice te mnoge vrste sitnih i mišolikih glodavaca. U potocima žive potočne pastrve, a čuveni su tereni za sportski ribolov Bregana i Slapnica.
I susjedni Park prirode Medvednica, koji seže od Podsuseda do Kašinskog sedla u duljini od oko 24 kilometra oduševit će vas svojim adutima; hrastom kitnjakom i kestenom, bukvom i smrekom te jelom. Medvednica je, zapravo, odlično izletničko-rekreativno i edukativno mjesto gdje maleni i veliki mogu puno toga naučiti o prirodi, a neki od njih i prvi put vidjeti i neke od zanimljivih životinja poput gnjurca čubastog, sive čaplje, čaplje dangube, zatim raznih pataka, njorka, crne liske, šljuke kokošice ili čigre.
Ornitološki rezervati
Tu su i nepregledna područja posebnih botaničkih rezervata, među kojima je najzanimljivije pogledati cvijet creta u Dubravici ili malu sapuniku u Smerovišću. Od ornitoloških rezervata zanimljiva je Crna Mlaka kod Jastrebarskog. U središtu rezervata-ribnjaka Crne Mlake nalazi se i dvorac nekadašnjeg vlasnika ribnjaka Zwillinga, koji je okružen prostranim parkom. Hodanje Japetićem do planinarskog doma nadaleko je poznata stvar, posebno primamljiva svakome tko uživa u bogatoj šumskoj vegetaciji. Ta je staza relativno laka i često je mjesto okupljanja planinara i rekreativaca.
Ono što ovaj Zeleni prsten čini iznimno zanimljivim i privlačnim idealan je spoj prirodne i kulturne baštine koji obiluje lokacijama s nizom spomenika parkovne arhitekture poput parka oko dvorca u Božjakovini ili u blizini dvorca u Jastrebarskom, Lugu. Samobor obiluje nizom parkova u Bistracu, Mojmiru, a zanimljiv je i park u Langovoj ulici. Spomenik prirode Gegosova spilja kod Samobora posebno je atraktivna lokacija, a školske ekskurzije često dođu vidjeti i hrast lužnjak u dvorištu škole Rakitovec ili stablo tise u Šupljaku. Kada su u pitanju važni krajobrazi, svakako valja posjetiti Turopoljski lug ili prošetati se vlažnim livadama uz rijeku Odru, ili, pak, planinarite po Zelinskoj glavi, dijelu Medvednice s kojeg grad Sveti Ivan Zelina vidite kao na dlanu.
No, taj je kraj, osim po očuvanoj prirodi, turistima i izletnicima zanimljiv i zbog bogate povijesti, tradicije, kulture, gastronomske ponude ali i niza priča i legendi koji stvaraju jednu posebnu turističku priču. Naime, kako taj kraj danas fascinira nas, tako je bio zanimljiv i našim precima koji su nam ostavili niz dvoraca, kurija i drugih dokaza svojeg postojanja u nasljeđe. Sva su ta mjesta danas dio turističke ponude toga kraja. Poput pretpovijesnog nalazišta u Budinjaku koje je jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta u Hrvatskoj. Zajedno s onim iz rimskoga vremena u obližnjim Brateljima, dio je Arheološkoga parka kroz koji se najbolje prošetati slijedeći takozvanu Stazu kneževa.
Vrijedni su arheološki nalazi i u Ščitarjevu, gdje se od 1. st. nalazila Andautonija, sjedište ilirskog plemena Andautonijaca i rimski municipij Gornje Panonije.
Brdoviti reljef i stoljetni granični položaj županije rezultirali su gradnjom brojnih utvrđenih gradova – kaštela, da bi kasnijih stoljeća, prestankom sukoba, počela gradnja reprezentativnih dvoraca kojima obiluje taj kraj i koji će svakom putniku biti zanimljivi.
Podsjetnik na slavne dane
Bajkovite krajolike, naročito zapadnoga dijela županije, krasi niz dvoraca koji ponosno stoje kao podsjetnici na slavne dane povijesti. Tu su i Novi dvori Jelačićevi, koji su jedinstveni primjer do danas očuvanog cjelovitog vlastelinsko-gospodarskog kompleksa.
Crkve i kapele, sa svojim visokim zvonicima, uzdignute na uzvisinama iznad naselja imaju posebno simboličko značenje. Svojom izdvojenošću pružaju mogućnost upoznavanja autohtone kulturno-povijesne gradnje. Istodobno, njihove unutrašnjosti mjesta su mira i bogatoga sakralnog blaga. Pažnju svojom ljepotom plijene brojni oltari, freske, slike, statue i vitraji, a posebno mjesto svojom vrijednošću zauzimaju orgulje, središnji instrument religijskoga života.
Zaljubljenike u drveno graditeljstvo zasigurno će privući “drvene turopoljske ljepotice”, jedinstveni primjerci sakralne gradnje, od kojih se ponajviše ističe kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki te lijepi primjer autohtone svjetovne arhitekture, kurija Modić-Bedeković.
Stoga, želite li krenuti na putovanje kroz kulturološki prostor i vrijeme, uključite ova mjesta u jednu od budućih šetnji ili obilazaka Zagrebačke županije.
U svim tim mjestima, putovanje možete završiti u nekom od brojnih restorana koji će vam ponuditi domaća jela – obećavaju u TZ-u Zagrebačke županije.
