Objava Hameda Bangoure na društvenim mrežama izazvala je velik interes i brojne reakcije. Poznati producent i komentator društvenih pojava progovorio je o temama koje već godinama dijele hrvatsko društvo, odnosu prema prošlosti, političkim manipulacijama i nedostatku odgovornosti prema mladima i budućnosti. „Dok se političari igraju prošlošću, mladi plaćaju njihovu sadašnjost svojom budućnošću”, poručio je Bangoura u uvodu svoje objave, dodajući kako je „vrijeme da netko to kaže jasno”.
Govoreći o aktualnim napetostima u javnosti, Bangoura se osvrnuo i na događanja povezana sa Srpskim narodnim vijećem, koje tradicionalno u studenome održava kulturne manifestacije. Po njemu, u razdoblju kada se Hrvatska prisjeća žrtvi Domovinskog rata, bilo bi dovoljno pokazati malo obzira i suzdržanosti. „Jedan mjesec i nekoliko dana u godini nije previše tražiti”, poručuje, dodajući kako bi organizacije koje djeluju u Hrvatskoj, a koriste javna sredstva, trebale imati osjećaj za trenutak i poštovanje prema državi u kojoj djeluju.
No, ističe da problem ne leži samo u jednoj strani. Umjesto da se političari i predstavnici zajednica posvete obnovi sela i života građana, koji bez obzira na nacionalnost imaju iste probleme, svjedočimo ponovnom oživljavanju starih podjela. „Ponovno se podižu duhovi prošlosti s obje strane”, piše Bangoura, upozoravajući kako se to danas čini i kroz kulturu koja bi trebala spajati ljude, a ne ih razdvajati. „To nije slučajnost, nego politički projekt koji nekima itekako odgovara”, smatra on. Dodaje i da u toj priči ne profitiraju samo političke opcije iz srpske zajednice, već i one iz hrvatskog političkog spektra. „Podijeljen narod lakše je voditi i lakše zavarati”, upozorava Bangoura.
Podsjeća i da je prošlo više od stoljeća od Prvog svjetskog rata, osam desetljeća od Drugog, a više od tri desetljeća od uvođenja demokracije no rasprave i dalje traju. „Pavelić je mrtav 65 godina, Tito 45, a mi se još uvijek ponašamo kao da su sutra izbori između njih dvojice”, piše, naglašavajući da su i NDH i SFRJ stvar prošlosti i da ondje trebaju i ostati.
Upozorava da Hrvatska ima slobodu govoriti, ali i obvezu da bude iskrena prema sebi i prema drugima. Umjesto da se bira između mitova, poručuje, potrebno je graditi normalnu, sigurnu i pravednu državu koja zna tko je bila, ali još bolje zna tko želi biti. Državu u kojoj se ne zaboravljaju žrtve Domovinskog rata, ali u kojoj se ne širi mržnja ni prema kome, jer su i Srbi ginuli za Hrvatsku i to zaslužuje poštovanje.
Najviše pažnje privukao je njegov oštar apel političarima: „Ovo zaluđivanje djece ideologijama starim 106, 80 ili 35 godina nije sramota te djece, nego vas političara koji ih koristite i palite svojim retorikama za vašu sadašnjost, a na štetu njihove budućnosti.”
Objava je izazvala niz reakcija na društvenim mrežama. Mnogi su Bangouru podržali, ocijenivši da je „rekao ono što svi misle, ali šute”. Reakcije su bile razne, neki su mu čestitali na „hrabrosti i jasnoći”, dok su drugi, istaknuli da kulturne manifestacije srpske zajednice postoje već godinama i da „nikoga ne provociraju”. Neki su napomenuli da folklor i kulturne priredbe ne bi trebale biti shvaćene kao politička poruka. S druge strane, pojedini su komentatori vidjeli u svemu „osmišljenu provokaciju”, a neki su upozorili na dvostruka mjerila i preuveličavanje tema koje bi trebale biti kulturne, a ne političke.
Ipak, među brojnim reakcijama zajednički je dojam da je Bangoura otvorio temu o kojoj se dugo šutjelo zamor od ideoloških prepucavanja i potrebu da se Hrvatska konačno okrene budućnosti. Jedan od komentatora možda je to najbolje sažeo riječima: „Treba polupati sve retrovizore i gledati samo naprijed, barem radi naših unuka.”
Bangourina poruka stoga odjekuje snažno i jasno, prošlost treba poštovati, ali ne i živjeti u njoj. Hrvatska, kaže, ima priliku biti zemlja koja razumije svoje rane, ali još bolje zna gdje želi ići ako se napokon prestane dijeliti po linijama koje su već odavno izgubile smisao.
Otvori KEKS Pay
Zalosno je sto imamo puno kriminalaca i neinteligentnih, tako da kriminalci mogu žariti i paliti