Od ZET-ovaca i baletana do pilota i rudara: Tko u Hrvatskoj uživa beneficirani staž, nekima godina vrijedi čak 18 mjeseci
Štrajk radnika Zagrebačkog holdinga i ZET-a ponovno je otvorio pitanje plaća, radnih uvjeta i prava zaposlenih u javnim službama. Među pravima o kojima se govori jest i beneficirani radni staž koji imaju vozači ZET-ovih autobusa i tramvaja.
No oni nisu jedini. Hrvatski propisi određuju čitav niz radnih mjesta i zanimanja na kojima se 12 mjeseci rada računa kao više od 12 mjeseci staža. Ovisno o poslu, godina rada može se računati kao 14, 15, 16 ili čak 18 mjeseci staža.
Za neka od tih zanimanja zakon predviđa i raniji odlazak u starosnu mirovinu. Evo tko sve ima pravo na staž s povećanim trajanjem. Napomena: pravo je vezano uz konkretno radno mjesto i uvjete propisane zakonom, pa nije dovoljno samo imati određeno zanimanje ili raditi u određenoj djelatnosti.
Vozači autobusa u gradskom prometu i vozači tramvaja imaju staž s povećanim trajanjem. Svaka godina rada računa im se kao 14 mjeseci staža. Isto vrijedi i za vozače autobusa u redovitom javnom međugradskom prijevozu te vozače teretnih vozila nosivosti najmanje 7,5 tona. Za radna mjesta na kojima se 12 mjeseci računa kao 14 mjeseci, dobna granica za starosnu mirovinu snižava se za jednu godinu za svakih šest godina rada na takvom poslu.
Beneficirani staž imaju i pojedina radna mjesta u željezničkom prometu. Strojovođama električnih i dizelskih vučnih vozila za prugu 12 mjeseci rada računa se kao 16 mjeseci staža.
Za niz drugih poslova u željezničkom prometu, poput manevrista, određenih prometnika vlakova, pomoćnika strojovođe, pregledača vagona i skretničara pod zakonom propisanim uvjetima, omjer je 12:14.
Posao šumskog sjekača također je među radnim mjestima s povećanim trajanjem staža. 12 mjeseci rada računa se kao 16 mjeseci staža. Za ovakav stupanj povećanja dobna granica za starosnu mirovinu snižava se za jednu godinu za svake četiri godine provedene na takvom poslu.
I profesionalni ribari imaju pravo na beneficirani staž. Godina rada računa im se kao 15 mjeseci staža. Isti omjer vrijedi i za neka druga posebno zahtjevna radna mjesta, primjerice za određene radnike na montaži industrijskih postrojenja te za pojedina radna mjesta u proizvodnji nafte i na gradnji i održavanju dalekovoda.
Na poslovima gradnje i održavanja dalekovoda beneficirani staž imaju visinski monteri na izgradnji i/ili održavanju dalekovoda napona 110 kV i više. Za svakih 12 mjeseci rada priznaje im se 15 mjeseci staža.
U proizvodnji nafte beneficirani staž imaju određena radna mjesta na bušenju i remontu. Klinašima i tornjašima 12 mjeseci rada računa se kao 15 mjeseci, dok se vođama smjene, njihovim pomoćnicima i motoristima na bušenju računa kao 14 mjeseci.
Među zanimanjima s najvećim povećanjem staža su ronioci, ronioci spužvi i koralja te nastavnici ronjenja. Za njih se 12 mjeseci rada kao 18 mjeseci staža. Za takva zanimanja dobna granica za starosnu mirovinu snižava se za jednu godinu za svake tri godine rada na tom poslu.
Beneficirani staž imaju i piloti aviona i piloti helikoptera. U istu skupinu ulaze, među ostalima, nastavnici motornog letenja i zrakoplovnog jedriličarstva, nastavnici padobranstva, radiotelegrafisti-letači, navigatori leta i zrakoplovni mehaničari-letači. Za njih se 12 mjeseci računa kao 18 mjeseci staža.
Iza beneficiranog staža ne stoje samo fizički teški industrijski poslovi. Plesači klasičnog baleta, plesači suvremenog plesa i baletni majstori također imaju pravo na staž s povećanim trajanjem. Njima se 12 mjeseci rada računa kao 18 mjeseci staža.
Beneficirani staž imaju i određeni zaposlenici u zračnom prometu. Voditelju kabinske posade i članu kabinske posade zrakoplova 12 mjeseci rada računa se kao 15 mjeseci staža.
I dimnjačari imaju beneficirani staž, ali omjer ovisi o poslu koji obavljaju. Dimnjačar koji čisti štednjake, dimnjake i ložišta centralnog grijanja ima omjer 12:14. Za dimnjačare i dimnjačare-majstore koji čiste visoke tvorničke dimnjake, omjer je 12:16.
U skupinu poslova s omjerom 12:14 ulaze brojna radna mjesta u teškoj industriji. Primjerice, zakon navodi talioničare i ljevače u čeličanama, kao i niz radnih mjesta u ljevaonicama – od radnika koji čiste odljevke i izrađuju kalupe do onih koji rade na taljenju, lijevanju i drugim poslovima.
Beneficirani staž imaju i brojni radnici u pomorskoj brodogradnji. Među njima su brodomonteri, brodoskelari, elektrozavarivači, plinski rezači, brodocjevari, brodokotlaci, brodoizolateri, brodoličioci, brodobravari i strojomonteri na brodu, pod zakonom propisanim uvjetima. 12 mjeseci rada računa im se kao 14 mjeseci staža.
I određeni radnici na izgradnji tunela imaju beneficirani staž. Zakon posebno navodi bušače, minera-palitelje mina, utovarivače i pomoćne radnike koji na poslovima u tunelu provedu najmanje 80 posto stvarnog radnog vremena tijekom godine. Omjer je 12:14.
U kamenolomima se beneficirani staž priznaje, među ostalima, bušačima, kamenorescima, klesarima, vezačima, pomoćnim radnicima i rukovateljima utovarivača. Za godinu rada priznaje se 14 mjeseci staža.
Beneficirani staž nije rezerviran samo za zanimanja koja se obično povezuju s teškim fizičkim radom. U tekstilnoj industriji pravo imaju, među ostalima, tkalci na tkalačkim strojevima i poslužitelji strojeva za vlačenje vlakana. Za 12 mjeseci rada priznaje se 14 mjeseci staža.
I u proizvodnji stakla postoje različiti stupnjevi povećanja staža. Staklopuhačima na ručnom oblikovanju staklenih proizvoda 12 mjeseci rada računa se kao 16 mjeseci. Za neke druge poslove u proizvodnji stakla omjer je 12:15 ili 12:14, ovisno o radnom mjestu.
Zakon obuhvaća i niz drugih specifičnih radnih mjesta. Beneficirani staž imaju, primjerice, određeni radnici na montaži industrijskih postrojenja. Bravari i zavarivači na izgradnji industrijskih postrojenja te visinski elektrozavarivači, plinski zavarivači i visinski bravari-montažeri imaju omjer 12:15.
Zakon posebno propisuje povećani staž za određene osiguranike – osobe s invaliditetom. Njima se 12 mjeseci staža računa kao 15 mjeseci, uz ispunjavanje zakonskih uvjeta.
Među njima su, uz zakonom propisane uvjete, osobe s određenim mišićnim i neuromišićnim bolestima, paraplegijom, cerebralnom i dječjom paralizom, multiplom sklerozom, slijepe, gluhe i gluhoslijepe osobe te osobe s određenim sustavnim upalnim bolestima zglobova i vezivnog tkiva, osobe koje se ne mogu samostalno kretati bez invalidskih kolica i osobe s Downovim sindromom.
A vozači Hitne? Upravo je to jedna od zanimljivijih usporedbi koja se pojavila uz štrajk ZET-a. Vozači Hitne medicinske službe nisu među radnim mjestima navedenima u Zakonu o stažu osiguranja s povećanim trajanjem.
Zakon izrijekom navodi vozače tramvaja i autobusa u gradskom prometu, kao i vozače autobusa u redovitom međugradskom prijevozu, ali ne i vozače hitne medicinske službe. To znači da se kod njih, prema tom propisu, godina rada ne pretvara automatski u 14 mjeseci staža kao kod vozača ZET-a.