Što hakeri namjeravaju s mojim podacima koje su ukrali? Pitanje je koje, kako su u srijedu izvijestili gotovo svi austrijski mediji, muči 6.000 Bečana, čiji su podaci u kibernetičkom napadu na Grad Beč ukradeni. Ukradeno ih je ukupno 26.000. Sve je počelo 9. rujna, kada je austrijski tim za hitne računalne intervencije upozorio nadležne u Gradu Beču da su postali žrtva kibernetičkog napada. A tek danas je to saznala i austrijska javnost. Krađom podataka pogođeno je oko 2.000 gradskih zaposlenika, oko 2.900 građana Beča i više od 800 gradskih izvođača radova, izvijestila je austrijska radiotelevizija ORF. Ukraden su imena i e-mail adrese, a u nekim slučajevima navodno su kopirani i osjetljivi podaci, poput bolovanja ili IBAN brojeva za bankovne doznake. To je bilo moguće samo zato jer je u gradskom sigurnosnom sustavu navodno postojala "rupa", s kojom je prodana u jednom online formatu.
Austrijska Direkcija za zaštitu države i obavještajne službe u međuvremenu je zatvorila tu "rupu". Međutim, sada se strahuje da bi hakirani podaci mogli završiti na "dark webu" (kriptirani internet), na hrvatskom "crni internet". Bečki "gradski oci" u međuvremenu umiruju Bečane. Oglasio se je i glavni direktor za informatiku (CIO) Beča Klemens Himpele s porukom: "Prema trenutnim informacijama, ukradeni podaci nisu objavljeni". Himpele je također naglasio da Grad Beč nije bio izložen ucjeni, kao što je to bio slučaj s hakerskim napadom u kolovozu na Grad Berlin. Budući da tada tražena dva milijuna eura nisu plaćena, više od mjesec dana kasnije, podaci su završili na Internetu. Prema mišljenju austrijskih stručnjaka, to bi se moglo dogoditi i s podacima ukradenim u Beču.
"Nitko ne zna jesu li podaci na dark webu, i da li će tamo biti prodani", poručio je Joe Pichlmayr, iz tvrtke za kibernetičku sigurnost "Ikarus". Uz opasku, kako postoje brojne mogućnosti, što sve kriminalci mogu učiniti s ukradenim podacima. Financijska prijevara je samo jedna od mogućnosti, gdje se, primjerice, otvaraju računi ili sklapaju ugovori korištenjem podataka žrtava kibernetičkog napada. U bečkom slučaju, kako piše list "Kurier", ukradeni podaci o bolovanjima, mogli bi hakerima donijeti mnogo novaca. I navodi primjer: "Napadači se, na primjer, predstavljaju kao tvrtke zdravstvenog osiguranja i traže od žrtava da unesu svoje bankovne podatke, za izračun dana bolovanja. To kriminalcima otvara pristup prema bankovnom računu". Grad Beč uvjerava Bečane da su sve pogođene osobe već obaviještene o kibernetičkom napadu i krađi podataka.
Stručnjaci su analizom utvrdili da je počinitelj ili počinitelji kibernetičkog napada ostvario (i) pristup internoj platformi za dokumentaciju. Sumnja se da je korištena specijalizirana umjetna inteligencija za skeniranje podataka. Kao mogućnost se navodi da su kopirane i informacije koje se odnose na tečajeve obrazovanja i projektnu dokumentaciju. Nadležni u Gradu Beču su "Kurieru" izjavili da "nisu pogođeni nikakvi podaci o kritičnoj infrastrukturi". U očekivanju daljnjeg razvoja situacije, glavni direktor za informatiku Grada Beča Himpele je rekao: "Nije pitanje hoće li se napadi dogoditi. Oni se događaju svaki dan. Ključni je čimbenik koliko smo dobro pripremljeni da ih prepoznamo, obranimo se od njih i ostanemo sposobni djelovati u hitnim slučajevima".
Iz svega navedenog, više nego jasno je, da umjetna inteligencija postaje problem i da njenim daljnjim razvojem "mic po mic" ugrožava čovječanstvo. Unatoč svih prednosti koje ima na brojnim područjima. Jer, umjetna inteligencija, kako navode austrijski mediji, može gotovo potpuno samostalno planirati i izvoditi kibernetičke napade. "Danas je za izvođenje hakerskog napada potrebna samo kriminalna namjera, a ne posebno znanje", istaknuo je kibernetički stručnjak Pichlmayr. Nimalo, utješno!
Otvori KEKS Pay
