Politika Vlade Andreja Plenkovića politika je kontinuiteta koja se oslanja na uvjerenje da ekonomske krize neće biti barem do 2020. Podloge za takva očekivanja ima u ekonomskim trendovima, ali puno je izazova koji mogu stati na put tom optimističnom scenariju, a čini se da Vlada ne anticipira potencijalne udare na proračun. Iako je ministar financija Zdravko Marić u pravu kada kaže da ne može prejudicirati rezultate nekog arbitražnog postupka i unaprijed u proračun ugrađivati potencijalni iznos odštete, teško je ozbiljno analizirati proračunske planove ne uzimajući u obzir da već iduće godine mogu pasti u vodu.
Nužna reforma javne uprave
Naime, krajem ove godine ili početkom iduće godine očekuje se presuda u arbitražnom postupku MOL-a protiv države koji se vodi u Washingtonu. U slučaju da Hrvatska izgubi i tu arbitražu morat će platiti odštetu koja se procjenjuje na nekoliko milijardi kuna što nije moguće osigurati preraspodjelom postojećih stavki u proračunu, već jedino većim zahvatom poput rebalansa proračuna i potpunom promjenom procijenjenog deficita proračuna. U tom slučaju u vodu pada fiskalna konsolidacija i očekivanje pada javnog duga. Nekoliko je velikih arbitraža koje predstavljaju prijetnju državnim financijama u idućim godinama, a ministar financija može se samo nadati da će arbitri presuditi u korist Hrvatske i po pitanju “slučaja švicarac” ili pak da se neće otvoriti pitanje arbitraža u slučaju Agrokora.
Izazov za državni plan svakako su i dugovi zdravstvenog sustava koji su premašili osam milijardi kuna. U sustav je kroz rebalans proračuna 2017. proslijeđena 1,1 milijarda kuna, što je tek osmina ukupnih dugova. Proračun zdravstva povećan je za 500 milijuna kuna u idućem razdoblju, ali kako je većina tog iznosa rezervirana za plaće liječnika, medicinskih sestara i ostalih zaposlenika sustava razvidno je da će se generirati novi dugovi. To će se morati riješiti jer neke bolnice plaćaju svoje dugove tek nakon dvije godine što je neprihvatljivo u državi koja rok plaćanja zakonski smješta na 60 dana. Hoće li se problem riješiti kroz uvođenje novih trošarina ili rezanjem rashoda proračuna, nije odgovorio. Barem jedna velika reforma morala bi se pokrenuti iduće godine, a bilo bi uputno provesti barem reformu zdravstva i pročešljati troškove javne uprave.
Kamate u EU će rasti
Veći dio prihoda, a time i rashoda jer je riječ o neutralnim stavkama koje se međusobno poništavaju, ovisi o povlačenju sredstava EU. Mnogi programi koji su dogovarani u 2017. prebačeni su za iduću godinu pa u sustavu očekuju da će uspjeti povući veći dio 13,8 milijardi kuna, koliko je predviđeno proračunom. Sredstva iz fondova mogu se iskoristiti sve do 2023. godine. Država nema velike ambicije po pitanju privatizacije i prodaje imovine. Naime, očekuje se tek oko 2,6 milijardi kuna prihoda od imovine, a u tu su stavku uključene i zarade ostvarene u državnim tvrtkama te oko 700 milijuna kuna prihoda od prodaje nefinancijske imovine. Skromna su to očekivanja za državu čija se imovina procjenjuje na više od 30 milijardi eura.
U tom se području može puno više napraviti s obzirom na to da je još mnogo tvrtki na popisu za prodaju, a ne treba ni zanemariti potencijale koncesijskih prihoda. Koliko znači balansirani proračun, najbolje pokazuju brojke iz stavke o troškovima za kamate. Tijekom 2017. pali su s očekivanih 10,6 milijardi kuna na svega 9,9 milijardi kuna. Za tih 750 milijuna kuna razlike može se platiti dvogodišnje rashode nužne za nabavu borbenih aviona. Država planira tu stavku smanjiti na svega 7,5 milijardi kuna do 2020., ali će joj to biti otežano ako referentne kamate na europskim tržištima počnu jače rasti. ECB nije donio odluku, ali je u ona u srednjem roku neizbježna.
Na kamatama uštedjeli dvije rate za avione
-746 milijuna kuna manji su rashodi za kamate
Troškovi za kamate za obveznice i kredite padaju na 9,8 milijardi kuna u 2017., a razduživanjem države bit će sve manji problem. Naime, u 2020. projicirano je tek 7,5 milijardi kuna za tu stavku
1,79 milijarde kuna iz EU za tvrtke i programe razvoja
Već je rebalansom pokazano da su ugovorene tranše za poticaje poduzetnicima među kojima je i 920 milijuna kuna za kapitalna ulaganja. I poticaji za poduzetnike su veći, odnosno 70 milijuna kuna
350 milijuna kuna za borbeni avion svake godine
Ministar obrane Damir Krstičević izborio se za dodatni proračun za nabavu aviona pa je na pozicijama svog ministarstva svake godine do 2020. rezervirao od 350 do 360 milijuna kuna
