Naslovnica Vijesti Hrvatska

Arbitraže mogu rušiti proračun

Ministar financija Zdravko Marić ne može prejudicirati ishod postupka, ali ni isplatiti odštetu bez rebalansa proračuna i promjene planiranog deficita
04. studenoga 2017. u 20:15 14 komentara 678 prikaza
Zdravko Marić
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Politika Vlade Andreja Plenkovića politika je kontinuiteta koja se oslanja na uvjerenje da ekonomske krize neće biti barem do 2020. Podloge za takva očekivanja ima u ekonomskim trendovima, ali puno je izazova koji mogu stati na put tom optimističnom scenariju, a čini se da Vlada ne anticipira potencijalne udare na proračun. Iako je ministar financija Zdravko Marić u pravu kada kaže da ne može prejudicirati rezultate nekog arbitražnog postupka i unaprijed u proračun ugrađivati potencijalni iznos odštete, teško je ozbiljno analizirati proračunske planove ne uzimajući u obzir da već iduće godine mogu pasti u vodu.

Zdravko Marić Ljubica 
Gatarić Smanji li Marić viškom od poreza javni dug, manevar će uspjeti

Nužna reforma javne uprave

Naime, krajem ove godine ili početkom iduće godine očekuje se presuda u arbitražnom postupku MOL-a protiv države koji se vodi u Washingtonu. U slučaju da Hrvatska izgubi i tu arbitražu morat će platiti odštetu koja se procjenjuje na nekoliko milijardi kuna što nije moguće osigurati preraspodjelom postojećih stavki u proračunu, već jedino većim zahvatom poput rebalansa proračuna i potpunom promjenom procijenjenog deficita proračuna. U tom slučaju u vodu pada fiskalna konsolidacija i očekivanje pada javnog duga. Nekoliko je velikih arbitraža koje predstavljaju prijetnju državnim financijama u idućim godinama, a ministar financija može se samo nadati da će arbitri presuditi u korist Hrvatske i po pitanju “slučaja švicarac” ili pak da se neće otvoriti pitanje arbitraža u slučaju Agrokora.

Zdravko Marić
1 / 15

Izazov za državni plan svakako su i dugovi zdravstvenog sustava koji su premašili osam milijardi kuna. U sustav je kroz rebalans proračuna 2017. proslijeđena 1,1 milijarda kuna, što je tek osmina ukupnih dugova. Proračun zdravstva povećan je za 500 milijuna kuna u idućem razdoblju, ali kako je većina tog iznosa rezervirana za plaće liječnika, medicinskih sestara i ostalih zaposlenika sustava razvidno je da će se generirati novi dugovi. To će se morati riješiti jer neke bolnice plaćaju svoje dugove tek nakon dvije godine što je neprihvatljivo u državi koja rok plaćanja zakonski smješta na 60 dana. Hoće li se problem riješiti kroz uvođenje novih trošarina ili rezanjem rashoda proračuna, nije odgovorio. Barem jedna velika reforma morala bi se pokrenuti iduće godine, a bilo bi uputno provesti barem reformu zdravstva i pročešljati troškove javne uprave.

Zagreb: Ministar Marić na sjednici Vlade predstavio proračun za 2018. Proračun za 2018. Nema reformi ni rezova, Plenković je izabrao status quo

Kamate u EU će rasti

Veći dio prihoda, a time i rashoda jer je riječ o neutralnim stavkama koje se međusobno poništavaju, ovisi o povlačenju sredstava EU. Mnogi programi koji su dogovarani u 2017. prebačeni su za iduću godinu pa u sustavu očekuju da će uspjeti povući veći dio 13,8 milijardi kuna, koliko je predviđeno proračunom. Sredstva iz fondova mogu se iskoristiti sve do 2023. godine. Država nema velike ambicije po pitanju privatizacije i prodaje imovine. Naime, očekuje se tek oko 2,6 milijardi kuna prihoda od imovine, a u tu su stavku uključene i zarade ostvarene u državnim tvrtkama te oko 700 milijuna kuna prihoda od prodaje nefinancijske imovine. Skromna su to očekivanja za državu čija se imovina procjenjuje na više od 30 milijardi eura.

U tom se području može puno više napraviti s obzirom na to da je još mnogo tvrtki na popisu za prodaju, a ne treba ni zanemariti potencijale koncesijskih prihoda. Koliko znači balansirani proračun, najbolje pokazuju brojke iz stavke o troškovima za kamate. Tijekom 2017. pali su s očekivanih 10,6 milijardi kuna na svega 9,9 milijardi kuna. Za tih 750 milijuna kuna razlike može se platiti dvogodišnje rashode nužne za nabavu borbenih aviona. Država planira tu stavku smanjiti na svega 7,5 milijardi kuna do 2020., ali će joj to biti otežano ako referentne kamate na europskim tržištima počnu jače rasti. ECB nije donio odluku, ali je u ona u srednjem roku neizbježna.

Vlada Plaće i mirovine Liječnici, službenici i učitelji dobili koliko i umirovljenici: po 1,5 milijardi kuna Zagreb-financijsko središte Marić najavio odgovorno upravljanje financijama ZNATNI IZNOSI Ovo su najveći dobitnici i gubitnici proračuna za iduću godinu

Na kamatama uštedjeli dvije rate za avione

-746 milijuna kuna manji su rashodi za kamate

Troškovi za kamate za obveznice i kredite padaju na 9,8 milijardi kuna u 2017., a razduživanjem države bit će sve manji problem. Naime, u 2020. projicirano je tek 7,5 milijardi kuna za tu stavku

1,79 milijarde kuna iz EU za tvrtke i programe razvoja 

Već je rebalansom pokazano da su ugovorene tranše za poticaje poduzetnicima među kojima je i 920 milijuna kuna za kapitalna ulaganja. I poticaji za poduzetnike su veći, odnosno 70 milijuna kuna

350 milijuna kuna za borbeni avion svake godine

Ministar obrane Damir Krstičević izborio se za dodatni proračun za nabavu aviona pa je na pozicijama svog ministarstva svake godine do 2020. rezervirao od 350 do 360 milijuna kuna

Baby Beef
Baby Beef
Udruga uzgajivača junadi Baby Beef osnovana je 2000., s ciljem promocije i ponude kvalitetnog junećeg mesa

A1 izdvaja za Vas

  • bolnaistina:

    Da je političarima u interesu hrvatska, borili bi se da se hrvatska što prije podigne, a ovako samo misle na sebe i svoj đep. Ionako će velika većina njih preko grane, a vi mali hrvati umrite od dugova i gladi.

  • Kumek iz (HR.Zagorja):

    Gdje je tu logika! Zaduživali zbog EU trošimo za NATO 2%od PDV-a. Trošimo za Standarde NATO -a. Vlada stvara Arbitraže zbog neznanja koje moramo plaćati zbog neznanja Vlade jedne i druge vlade. Uzimanje bezbroj kredita koje treba plaćati sa velikim ... prikaži još!im kamatama. Povrh sveg toga plaće u samoru su velike koje nisu u sklopu mogucnosti sa Hrvatskim proračunom a zašto to ????! Samo zato dok se god nebude počelo kažnjavati za te propuste i davat otkaze svima koji griješe zbog neznanja a primili su se posla. Dali je jasno svima u Vladi i saboru da se proračun sprovodi sa dobitkom a ne sa gubitkom da bi Hrvatska živjela bez duga i trošila bi onoliko koliko ima a ne onoliko koliko nama. Mi stalno slušamo jednu stvar koja nas vodi u propast a ne onu stvar koja nas uzdiže u bolju buducnost. Ušli smo u društvo koje nas stalno gura u dug sa svojom politikom da bi ti koji nas stalno guraju u dug živjeli na teret naseg duga ili bolje rečeno na temelju naših kredita koje dižemo da bi udovoljili birokraciju EU i NATO.

  • Netko92:

    Necete jos dugo lopine