I u budućnosti možete očekivati odgovorno upravljanje javnim financijama – poručio je okupljenima na konferenciji Poslovnog dnevnika “Zagreb-financijsko središte“ ministar financija Zdravko Marić.
Prvi čovjek hrvatske riznice istaknuo je kako je domaći financijski sustav uspio preživjeti recesiju jer je bio zdrav, a sada je duboko involviran u globalni financijski sustav, posebno nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. No, ulazak u EU donio je novi regulatorni okvir.
– Ministarstvo financija podnijelo je velik teret u tom pogledu u razdoblju prije i nakon pristupanja. Naime, najveći broj zakonskih prijedloga koji ulaze u saborsku proceduru tiču se financijskog sustava – naglasio je ministar financija Marić.
Naglasak na zaštiti potrošača
U protekle su dvije godine učinjena brojna usklađenja kako bi se unaprijedio financijski sustav i podigla razina transparentnosti, uz naglasak na zaštiti potrošača. Od novih zakonskih rješenja koja će uskoro proći saborsku proceduru, Marić je izdvojio obvezu usklađivanja platnog prometa, zatim iznimno važan novi Zakon o tržištu kapitala koji će implementirati čak pet europskih direktiva i proteže se na više od osam stotina članaka, a u pripremi je i zakon o osiguranjima.
Iako se ponegdje kasni u donošenju propisa, ministar Marić uvjeren je kako će sve biti spremno u rokovima. Što se tiče rebalansa proračuna, ministar tvrdi kako resorno ministarstvo već drugu godinu donosi konzervativne proračunske projekcije, a koje se ostvaruju bolje od plana.
– Hrvatska ulazi u razdoblje trošenja koliko može i smije – istaknuo je Marić. Ministar je naglasio i kako je takva proračunska politika rezultirala značajnim smanjenjem rashoda za kamate koji je lani bio 762 milijuna kuna manji. Do kraja godine bit će riješeno i restrukturiranje Hrvatskih autocesta. Zahvalio je financijskoj zajednici na podršci i izdavanju domaćih i međunarodnih obveznica, posebno istaknuvši izdavanje obveznice dosad najduže ročnosti od 15 godina.
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić rekao je da se još ne zna hoće li euro biti uveden 2022. ili 2023. godine?
– To ne ovisi samo o nama već i o našim partnerima i o onome što ćemo raditi idućih godina. Predstoji nam dosta posla. Od 2005. nijedna zemlja nije ušla u tečajni mehanizam, kriteriji ne postoje tako da ćemo morati s europskim partnerima vidjeti što točno trebamo učiniti. Nakon ulaska u mehanizam potrebno je zadovoljiti Maastriške kriterije koje smo lani sve ispunili. Prilično sam uvjeren da ćemo biti spremni ispuniti te kriterije –poručio je guverner Vujčić.
Nedavno je regionalna čelnica Svjetske banke za Poslovni dnevnik rekla da problem ulaska u eurozonu nije toliko s financijske strane koliko nespremnosti institucije. Jesmo li dovoljno spremni predvidjeti potrese, poput grčkog, pitali smo guvernera?
Rast BDP-a od 3,3 posto
– Prva stvar koja se spominje u razgovorima s Svjetskom bankom je kvaliteta institucija. To podržavam, ali treba znati i da ne postoje mjerila koja govore kakva je kvaliteta institucija potrebna. Ja bih rekao i da zemlje koje su ušle prije Hrvatske u monetarnu uniju u trenutku ulaska u tečajni mehanizam nisu baš imale jako dobre pokazatelje kvalitete institucija. Mislim da je za Hrvatsku dobro da korak u smjeru ulaska u eurozonu bude isto tako poticaj da provedemo neke stvari za koje bi bez toga manjkalo volje – mišljenja je Vujčić
Guverner trenutno prognozira rast BDP-a od 3,3%.
– Rekao bih da Hrvatska ima mogućnost povećati potencijalnu stopu rasta BDP-a. Ne treba zaboraviti da ćemo u idućim godinama povećavati apsorpciju europskih fondova. Ovo vrijeme trebamo iskoristiti za reforme, prije svega pravosuđa i zdravstva. Ako ćemo ići u tom smjeru, onda ćemo ovaj dio ciklusa iskoristiti da ne dođe do pada stope BDP-a u kasnijoj fazi – zaključuje guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.
Dakle pogledajte kako izgleda Agrokor nakon Marica i zaključite kako će izgledati Hrvatska nakon Marica