Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci Tehnologija

Ovo je doba genetičke oluje: Zauvijek ćemo se riješiti teških bolesti

Intervju s jednim od vodećih stručnjaka u području nelinearne dinamike te autorom više od 800 znanstvenih radova i 100 znanstvenopopularnih članaka i knjiga izdanih u Rusiji i SAD-u
09. kolovoza 2019. u 13:16 0 komentara 527 prikaza
roboti
Foto: Reuters/PIXSELL

Georgij Malinecki, voditelj odjela za matematičko modeliranje procesa pri Institutu primijenjene matematike “M.V. Keldiš”, te doktor fizike i matematike, autor je teorije difuznog kaosa, modela sustava obrazovanja, projekta stvaranja matematičke povijesti i Nacionalnog sustava znanstvenog monitoringa opasnih procesa u prirodi, tehnologiji i društvu. Jedan je od vodećih stručnjaka u području nelinearne dinamike, autor više od 800 znanstvenih radova i 100 znanstvenopopularnih članaka i knjiga izdanih u Rusiji i SAD-u.

Nikola Tesla Nikola Tesla Doživio živčani slom pa prosvjetljenje: Štapom u pijesku nacrtao izum života koji će promijeniti svijet

On je danas moćda i najpopularniji znanstvenik u Rusiji. Kada gospodarstvo stoji u mjestu, a politička kriza jača i svijet ulazi u vrijeme nestabilnosti, političari počinju govoriti o “nužnom napretku”, dok znanstvenici napominju da će napredak koji nose nove tehnologije rezultirati i promjenama ekonomskog sustava u cjelini i nestankom određenih zanimanja i radnih mjesta. “Završne tehnologije” o kojima će u ovom intevjuu biti riječi pojam su koji do sada nismo sreli u hrvatskom jeziku, pa ćemo ukratko objasniti o čemu je riječ. To je skup novih tehnologija, čija će pojava na tržištu uzrokuje prestanak razvoja određenih sektora industrije, gospodarstva, znanosti (kao kad su se svojevremeno pojavila računala, koja su “ubila” proizvodnju pisaćih strojeva). Takve tehnologije mogu potpuno izmijeniti globalni raspored moći ili pomoći u preživljavanju gospodarske krize.

Koji su prioriteti danas u u svijetu?

Konkretno, biologija. Danas svaki treći istraživački rad u fundamentalnoj znanosti odnosi se na biologiju i medicinu. Kada sam se ja školovao, smatralo se da je matematika velika grana znanosti. Danas je indeks citiranja u biologiji 50, kemiji i fizici 8, informatici i matematici 1,5. To znači da će se većina napora usmjeravati u ta područja i jedna od nagrada u tehnološkoj utrci bit će godine zdravog i aktivnog života.

Južna Koreja donijela je nacionalni plan prema kojemu će 5 posto rođenih u 2019. godini doživjeti 120 godina. Slične planove ima i Europa.

U biologiji danas imate revoluciju, ono što biolozi nazivaju “genetičkom olujom”. Zahvaljujući tehnologiji CRISP/CAS9, postalo je moguće doslovno ukloniti loše gene iz genoma i izbjeći rađanje djece s defektima. U Kini je prošle godine objavljen jedan takav slučaj gdje su rođeni blizanci zauvijek zaštićeni od HIV-a.

Nikola Tesla Pokušao zaraditi na kartama Tesla je upao u pakao ovisnosti: Pušio je, lumpao, pa nije završio studij

Zašto je to “završna tehnologija”?

Ta tehnologija zatvara desetak industrija unutar područja medicine, koje su se specijalizirale za održavanje na životu ljudi koji su oboljeli od teških bolesti. Zahvaljujući genetičkim inženjeringu, čovječanstvo će zauvijek prekrižiti takve bolesti. Pogledamo li 50 godina unatrag, zamijetit ćemo da polovica rođene djece nije preživjela, a prosječan životni vijek muškaraca u Rusiji 1913. iznosio je oko 30 godina. Amerikanci bilježe “epidemiju autizma”. Niz stručnjaka smatra da se situacija može stabilizirati putem modifikacije genoma kako bi se djeca u startu rađala zdrava. Ako to uspije, to će biti prava znanstvena revolucija, mnogo bitnija od atoma i svemira.

Znači završne tehnologije pokretačka su snaga za razvoj čovječanstva?

I da i ne. Npr. robotika. S jedne strane oslobođa ljude teškog fizičkog rada. S druge strane prevelika robotizacija dovodi to opće nezaposlenosti. Otac robotike, Norbert Wiener predvidio je to još 1950. godine. Prema njegovu mišljenju, u takvoj novoj stvarnosti bit će potrebno sasvim novo društveno uređenje. Npr. razvoj pametnih telefona, tableta; s jedne strane nam omogućuje da imamo sve knjižnice svijeta u našem džepu. S druge strane, čini nas lijenima i nezainteresiranima. Prema mom mišljenju, jedan od najgorih projekata suvremenog društva digitalno je školstvo, u kojem nisu potrebni ni predavači, ni čitanje lekcija, ni seminari. Digitalna je škola završna tehnologija u doslovnom i prenesenom smislu te riječi. Ako ona bude uvedena, trećina sveučilišta u našoj zemlji može se zatvoriti, a profesori mogu ići na burzu. Još jedna od opasnosti završnih tehnologija jest činjenica da ih ljudi ne koriste u dobre svrhe. Ja smatram da je učitelj – profesija idućeg stoljeća. Roditelji igraju veliku ulogu, ali su diletanti. Učitelj mora naučiti dijete svojim profesionalizmom i svojim primjerom živjeti svoj život, biti sretan.

GENETSKO TESTIRANJE Genokozmetika čuva mladost analizom gena

Znači, završne tehnologije mogu biti loše za ljude?

Ni slučajno! Što je zlo u čarobnom štapiću koji vam je pao u ruke? Problem nije u čarobnom štapiću, koji može pretvoriti maštu u stvarnost, nego u zloj namjeri osobe u čijim se rukama nalazi. Sve na ovom svijetu može biti dobro, ali i ne mora. Što je nuklearna tehnologija? S jedne strane, nakon izgradnje nuklearnog oružja, čovječanstvo već 70 godina nije doživjelo svjetski rat, atomi su nam dali nuklearne elektrane, različite metode medicinske dijagnostike i još mnogo toga. S druge strane, nuklearno oružje je Damoklov mač koji visi nad “glavom” čovječanstva.

Nije vas strah da bi takve tehnologije kao promjena genoma potpuno mogle uništiti prirodnu selekciju i da bi moglo doći do velikih migracija?

Ne, neće do toga doći. Već su počele velike globalne migracije – ljudi iz razvijenih zemalja svijeta rađaju manje djece, zato što im tehnologija omogućava dug i dobar život, dok u nerazvijenim zemljama natalitet ostaje isti. Prema podacima UN-a, do 2050. godine u svijetu će biti između 10 i 12 milijardi ljudi te se vjeruje da će se tada natalitet stabilizirati. Kada bi nerazvijene države vladale visokim tehnologijama, svijet bi bio drukčiji, mnogo pravedniji. Poslije hladnog rata bio je niz dogovora da razvijene zemlje pomognu onima u razvoju, ali nažalost, nije do toga došlo, počeo je tehnološki rat.

He Jiankui NOVI PREOKRET Nestao je kineski znanstvenik koji je modificirao gene beba

Tehnološki rat protiv koga?

Na primjer, posljednji događaj – SAD primjenjuje represivne mjere protiv tvrtke HUAWEI. Bore se svim dopuštenim i nedopuštenim sredstvima protiv visokih tehnologija koje su im se našle na putu, a to znači samo jedno – kraj globalizacije.

Koji je drugi prioritet nakon biologije?

Osim biologije bitna je i elektronika. Od 80 do 95 posto suvremenog oružja ovisi o elektronici. Države se dijele na dvije skupine – one koje znaju proizvesti mobilne telefone i one koje ih samo znaju koristiti. Prema mišljenju ruskih znanstvenika, upravo u sferi elektronike imamo niz završnih tehnologija.

Koje konkretno?

Ponajprije umjetna inteligencija. Već danas vas hvata jeza od pomisli na korištenje umjetne inteligencije u svakoj sferi života. Ja se ne bih žurio. Osim nesreće s Boeingom 737 MAX u Indoneziji, imate i slučajeve umiranja pacijenata uzrokovanih umjetnom inteligencijom jer nije moglo doći do učitanja svih parametara pri kemoterapiji.

Ako čovječanstvo može predvidjeti pojavu završnih tehnologija 50 godina unaprijed, zašto onda njihova pojava izaziva šok i iznenađenje?

Kraj se potkrao neprimjetno iako je bio vidljiv izdaleka. Moguće je predvidjeti područja u kojima će se pojaviti nove tehnologije, no ne i detalji  – kada se budu pojavile, tko će ih izumiti i sl. Ispada da ste upozoreni, ali ne i spremni. Zamislite da ste uložili financijska sredstva u neki posao i odjednom se iz vedra neba pojavi ovakva završna tehnologija. U svijetu oružja sve je još lakše. Tamo nove tehnologije toga tipa idu ruku pod ruku s izdašnim financijskim sredstvima, kojima se može jako puno toga učiniti. Stoga ne čudi što vojni sektor drži primat u ovakvoj vrsti tehnologija – ovdje i najmanja poboljšanja oružja daju nevjerojatne prednosti u borbi. Ljudi su općenito kreativniji kad je posrijedi život i smrt. Osvrnite se oko sebe: mobilni telefoni, telefon, internet, zrakoplovi i stotinu drugih izuma do jučer su bile vojne tehnologije. Prvi ravnatelj instituta u kojem imam čast raditi, jedan od najboljih ruskih znanstvenika, Mstislav Keldiš bio je uvjeren npr. da je svemirska industrija važna za čovječanstvo zato što pred nas stavlja teške zadatke i jednostavno forsira tehnološki napredak, napredak koji će biti vidljiv i u drugim granama gospodarstva. Bio je uvjeren da država ne može imati previše znanstvenih prioriteta – jedan, maksimalno dva. U njegovo vrijeme to su bili svemir i atom – dva najveća znanstveno-tehnološka projekta 20. stoljeća u kojima je Sovjetski Savez postigao velike uspjehe. Danas, nažalost, Rusija ima previše prioriteta, što nije dobro, jer se treba koncentrirati na dva-tri

Hashem Al-Ghaili Hashem Al-Ghaili Počinje revolucija u editiranju gena pri liječenju neizlječivih bolesti

Rekli ste da se takve tehnologije pojavljuju tijekom velikih kriza. Na primjer, nakon Prvoga i Drugoga svjetskog rata. Rusija je već više od godinu dana u krizi, a završnih tehnologija nije bilo niti ih ima na vidiku. Zašto?

Zato što Rusija nije u krizi. Kriza bi po analogiji bila Velika depresija 1929. godine – propadanje banaka, stotine tisuća ljudi koji su ostali bez posla, nestanak namirnica, loše poslovanje svih grana industrije. Zar mi imamo takav apokaliptični scenarij? Rusi su već skovali slogan – “više sankcija – dobrih i različitih!”. Kada smo bili uključeni u krug u kojem je Rusija ovisila o nizu stranih kompanija, ruske tvrtke nisu imale nikakvih šansi protiv njih. Danas vidimo da sankcije Rusiju izbavljaju od kritične ovisnosti o bilo čemu vezanom za vanjske igrače te nam, ironično, omogućavaju bolji život, život koji nije ovisan o “zapadnim partnerima”.

Tko onda uopće naručuje završne tehnologije? Postoji li netko tko ih uopće želi?

Velike korporacije i vlast. Tradicionalne korporacije su orijentirane na pojavu svih novih završnih tehnologija. I ne uzalud – pet najvećih informatičkih divova u SAD-u (među njima Facebook, Google, Amazon), zahvaljujući takvim tehnologijama imaju prihod veličine BDP-a Njemačke. Stoga ne čudi što toliko ulažu u nove tehnologije. Danas su najviše orijentirani na umjetnu inteligenciju. Prema prognozama, do 2030. godine će prihod tvrtki koje investiraju u umjetnu inteligenciju iznositi oko 13 trilijuna dolara. Usporedbe radi, BDP cijelog svijeta trenutačno iznosi 80 trilijuna dolara.

PBZ
#OSTAJEMDOMA
Vodič za biznis: online usluge koje će vam dati uvid u poslovanje u svakom trenutku
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.