Oko pet posto odraslog svjetskog stanovništva godišnje pati od depresije, dodatne izazove stvorila pandemija, a unatoč tomu depresija je i dalje zanemarena globalna zdravstvena kriza, posebice kod mladih. To pokazuje rad objavljen u časopisu Lancet i povjerenstvu Svjetske udruge psihijatara za depresiju.
Potrebna odgovarajuća podrška i liječenje
Svijet ne uspijeva riješiti sve ozbiljniju globalnu krizu depresije, upozorili su ovog tjedna znanstvenici koji tvrde da bi rješavanje tereta depresije dovelo do milijuna sretnijih i produktivnijih članova društva.
- To bi posljedično dovelo do jačanja nacionalnih gospodarstava i unaprijedilo bi ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda za 2030. godinu - ističe profesorica Helen Herrman iz Orygena, Nacionalnog centra za izvrsnost u mentalnom zdravlju mladih i Sveučilišta Melbourne.
Poražavajući su podaci da u zemljama s visokim dohotkom oko polovice oboljelih od depresije nikad niti ne dijagnosticira bolest, pa tako niti liječi. U zemljama s niskim i srednjim dohodcima brojka se penje i na 80 do 90 posto. Stoga stručnjaci pozivaju na zajedničke napore vlada, pružatelja zdravstvenih usluga, znanstvenika, ljudi koji žive s depresijom i njihovih obitelji da bi poboljšali skrb i prevenciju, popunili praznine u znanju i povećali svijest o tom stanju.
- Znamo da će se većina osoba s depresijom u svim fazama života oporaviti ako dobiju odgovarajuću podršku i liječenje - napominje koautor rada, dr. Charles Reynolds sa Sveučilišta Pittsburgh u Americi. Dodaje da se uvažavanjem znanosti, političkom voljom i zajedničkom odgovornošću, depresija može spriječiti i liječiti.
Mitovi i zablude
Stručnjaci kažu da još uvijek postoje mnoge zablude o depresiji, uključujući da je ona jednostavno tuga, znak slabosti ili da je ograničena na određene kulturne skupine.
No ističu da je depresija posebno zdravstveno stanje koje karakterizira njegova postojanost, veliki utjecaj na svakodnevni život i dugoročne zdravstvene posljedice. Može utjecati na svakoga, bez obzira na spol, podrijetlo, društvenu klasu ili dob, a rizik od depresije raste u okruženjima nedaća, uključujući siromaštvo, nasilje, spol, rasnu i druge oblike diskriminacije.
Depresija je povezana s raznim kroničnim tjelesnim bolestima i u najgorem slučaju može dovesti do samoubojstva.
- Nema drugog zdravstvenog stanja koje je tako uobičajeno, tako tegobno i tako univerzalno ili tako izlječivo kao depresija, a ipak posvećuje mu se malo političke pažnje i resursa - napominje izvanredni profesor Christian Kieling.
Što čini WHO
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da tijekom depresivne epizode osoba doživljava osjećaj tuge, razdražljivosti, praznine ili gubitak zadovoljstva ili interesa za aktivnosti i to veći dio dana, gotovo svaki dan, najmanje dva tjedna. Prisutno je i nekoliko drugih simptoma, koji mogu uključivati lošu koncentraciju, osjećaj pretjerane krivnje ili niske vlastite vrijednosti, i slično.
U nekim kulturnim kontekstima, neki ljudi mogu lakše izraziti svoje promjene raspoloženja u obliku tjelesnih simptoma kao što su bol, umor, slabost. Ipak, ovi fizički simptomi nisu posljedica nekog drugog zdravstvenog stanja.
Depresija je jedno od prioritetnih stanja obuhvaćenih akcijskim planom za mentalno zdravlje za razdoblje od 2013. do 2030. koji je donijela Svjetska zdravstvena organizacija. Program ima za cilj pomoći zemljama da povećaju usluge za osobe s mentalnim, neurološkim poremećajima i poremećajima u korištenju tvari kroz skrb koju pružaju zdravstveni radnici koji nisu specijalisti za mentalno zdravlje.
VIDEO ZET-ov vozač izbacio putnike iz busa pa se s njima posvađao: "Da, lupil' bi ga odmah..."
Depresija je globalni problem, a rješavanje na balkanski nacin bi dovelo do procvata gospodarstva poput kod nas u Hrvatskoj gdje nema vise depresivnih nego su ostali samo domoljubno aktivni otkada su oni depresivno sposobni, depresivno kvalificirani i depresivno educirani pobjegli u spasenje za Irsku i Njemacku.