Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 2
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
IVANA JELAČA

'Bili smo zatečeni koliko je publika željela povratak INmusica'

Zagreb: Ivana Jelača, programska direktorica INmusica
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
1/14
15.06.2024.
u 22:15

Za reputaciju festivala iznimno je zaslužna Ivana Jelača, programska direktorica INmusica, koja posljednjih 13 godina kreira listu izvođača koju ove godine predvode The National, Hozier i Smashing Pumpkins, a nastupit će i slavni glumac Keanu Reeves sa svojim bandom Dogstar.

Nakon godinu dana pauze na zadovoljstvo brojne publike vraća se INmusic. Omiljeni domaći festival ucrtao se na kartu ljetnih glazbenih atrakcija i izvan granica Hrvatske, a često ga strani mediji uvrštavaju među najbolje europske glazbene festivale. Za reputaciju festivala iznimno je zaslužna Ivana Jelača, programska direktorica INmusica, koja posljednjih 13 godina kreira listu izvođača koju ove godine predvode The National, Hozier i Smashing Pumpkins, a nastupit će i slavni glumac Keanu Reeves sa svojim bandom Dogstar.

Prošlu godinu festival se nije održao. Je li prijetila mogućnost da se potpuno ugasi? Kada ste odlučili da se INmusic vraća?

Nažalost, uvijek postoji mogućnost da se festival potpuno ugasi – velik je rizik raditi ovako velik i financijski zahtjevan projekt bez osnovnih uvjeta održivosti i podrške lokalnih institucija. Preuzimanje rizika za više od 90% svih troškova realizacije koji rastu sa svakim festivalskim izdanjem, i to pod za nas bezuvjetnim uvjetom cijene ulaznice prilagođene kupovnoj moći lokalne publike, jednostavno nije više bilo održivo i morali smo odustati od 2023. godine. Bila je to jako teška odluka za naš jako mali tim, ali to je bila jedina odgovorna opcija. Utoliko nas je još više pozitivno iznenadila reakcija publike i poruke koje su počele puniti službene komunikacijske kanale festivala, ostali smo zatečeni intenzitetom emocija publike na vijest koja je za nas emotivno bila teška. To nam je svakako dalo novi vjetar u leđa i potvrdilo tezu da smo zaista stvorili festival koji je važan i našoj široj zajednici – a to smo onda i znanstveno metodološki utvrdili istraživanjem agencije Ipsos, koje neosporno utvrđuje da je INmusic postao sastavni dio identiteta Zagreba i Hrvatske o kojemu naši građani imaju isključivo pozitivne stavove. U proljeće 2023. i Grad Zagreb je s novom strategijom kulture najavio strukturalne reforme u sustavu javnog financiranja nezavisne kulture, a svjetski glazbenici i njihovi predstavnici pak izražavali su razumijevanje i nadu da će se festival ubrzo vratiti jer INmusic festival ima odličnu reputaciju među bendovima i omiljena je postaja na turnejama.

Grad Zagreb ove će godine financijski podržati festival. INmusic stao je uz bok Animafestu, Zagreb Film Festivalu i ZagrebDoxu. Je li suradnja s Gradom Zagrebom ključna i za budućnost INmusica?

Suradnja s Gradom Zagrebom esencijalna je za održavanje bilo kojeg ozbiljnog projekta u kulturi, uključujući i INmusic festivala, i to smo već dugi niz godina naglašavali. Novom strategijom razvoja kulture u Gradu Zagrebu prvi je put napravljena objektivna ocjena stanja i potrebnih mjera za unapređenje sektora kulture te je s tim ciljem predviđen interdisciplinaran pristup te javni pozivi s jasnim ciljevima i kriterijima koji se realiziraju kroz više gradskih ureda, s obzirom na to da kultura u Zagrebu nadilazi okvire gradskih institucija i isprepliće se s obrazovanjem, socijalnim mjerama, gospodarstvom, turizmom i dr. Pritom treba naglasiti da je u sklopu novih mjera dostupnog financiranja uvjet zadržavanja financiranja ograničena dobit organizatora – u našem slučaju na maksimalno 1% ukupnih troškova realizacije projekta, uz činjenicu da festivalska organizacija snosi 70% financijskog rizika realizacije. Drugim riječima, privatni poduzetnik ne može ostvariti profit na račun javnog financiranja iako čini manjinski udjel troškova – i da se razumijemo, mi se s tim slažemo. Konačno, nakon 18 godina postojanja, INmusic je i prema financijskoj podršci Gradskog ureda za kulturu od 2024. godine zasluženo u društvu kolega iz filmske branše koji također rade odlične međunarodne festivale i koji su u drugom umjetničkom mediju izrazito bitni za lokalnu publiku, ali i za sliku Zagreba kao međunarodno relevantne kulturne sredine. Bez financijske potpore Grada Zagreba nijedan od ovih projekata zasigurno se ne bi mogao nastaviti održavati.

Kritičari će reći da vas ne bi trebao pomagati i da se sami snađete na tržištu. Kakva je praksa u Europi i kako stojite s potporom institucija u odnosu na slične festivale u regiji?

Za međunarodnu tržišnu utakmicu u kojoj mi sudjelujemo nužni su barem slični uvjeti rada od naše lokalne sredine, s obzirom na to da na zadanu veličinu hrvatskog tržišta koje je iznimno malo ne možemo utjecati. Diljem Europe međunarodno etablirane glazbene festivale njihovi gradovi domaćini tretiraju kao najvažnije kulturne i turističke događaje uz intenzivnu financijsku i logističku potporu lokalnih tijela i institucija. Sve to mi nismo imali, i tek je ove godine počelo dolaziti do stvarnih strukturnih promjena, iako na neke segmente suradnje koji se podrazumijevaju za druge festivale u Europi mi još uvijek ne možemo računati unatoč svim postignutim rezultatima i doprinosu našoj zajednici. Unatoč sustavnom zanemarivanju pojedinih institucija koje postoje upravo sa svrhom podržavanja projekata kao što je INmusic festival, ipak smo izgradili jedan od najboljih festivala na svijetu. To je dovoljan dokaz da smo se i te kako sami snašli na tržištu, i to međunarodnom. Iznimka ne može i ne smije postati pravilo. Borba na tržištu koja isključuje ideju zaštite javnog interesa jednosmjerna je ulica u civilizacijsku propast, što je zorno vidljivo na nizu primjera u praksi – npr. aktualna tema u SAD-u, u kojem je američki Senat kao najviše zakonodavno tijelo najliberalnije svjetske ekonomije najavio intervenciju oko monopolističkih praksi Live Nationa, najuspješnijeg "borca na tržištu" u glazbenoj branši. Svatko tko koristi bilo koji oblik subvencionirane javne usluge – od javnog prijevoza, subvencioniranih energenata, javnog zdravstva i obrazovanja pa sve do kulture, kako u Zagrebu i Hrvatskoj tako i diljem Europe, može i treba razumjeti zašto se javni interes štiti i subvencionira javnim sredstvima. Svi europski festivali i objektivno naši direktni konkurenti u osiguravanju glazbenog programa svoje festivale realiziraju uz nemjerljivo veću financijsku i logističku podršku svojih lokalnih sredina – jer njihovim građanima donose prijeko potrebnu kulturnu ponudu i međunarodnu relevantnost, a istovremeno gradskom gospodarstvu znatnu financijsku korist i dodanu vrijednost. Očekivati da ovaj festival iznova i iznova samostalno snosi +90% financijskog rizika realizacije da bi lokalnoj sredini ponudio vrhunski višednevni glazbeni program za istu cijenu ulaznice kao i za jedan strani koncert u Areni Zagreb nije ni razumno ni tržišno održivo. Tržište će uvijek morati potvrditi vrijednost svakog proizvoda, a mi smo dokazali da naš proizvod vrijedi i na domaćem i stranom tržištu – u moru tzv. "besplatnih" sadržaja koji su dolazili i odlazili u proteklih 18 godina, naše glavno tržište, odnosno građani Zagreba i Hrvatske, iz godine u godinu kupnjom ulaznica za naše festivalske programe potvrđuju da im INmusic festival pruža maksimalan program za minimalnu cijenu ulaznice. INmusic neosporno ispunjava javni interes naših sugrađana umjesto međunarodnih korporacija.

Kako ide prodaja karata? Očekujete li posjet kao i u nekim boljim godinama? Stiže li publika u većem broju i iz europskih zemalja kao za proteklih izdanja?

Interes za festival uobičajeno je velik i međunarodno i lokalno. I ove godine festival će većinski posjećivati publika iz svih dijelova Hrvatske, dok očekivani međunarodni posjet iznosi od 40 do 45% festivalskog posjeta, i to iz više od 60 zemalja svijeta. Zamjetan je rast posjetitelja iz SAD-a ove godine, dok tradicionalno velik broj posjetitelja dolazi iz Slovenije, Velike Britanije, Italije, Njemačke, Austrije i dr.

GALERIJA: Dolazi na Šalatu! Ona nije samo modna ikona i glumica, već i cijenjena glazbenica

Zagreb: Ivana Jelača, programska direktorica INmusica
1/25

Mnogi su se festivali okrenuli elektroničkoj glazbi i DJ-ima poput novosadskog Exita, a sve više i Szigeta u Mađarskoj. INmusic je ostao vjeran rock i indie izvođačima. Je li to vaše trajno opredjeljenje?

INmusic ima jasan estetski profil i posvećen je promociji kvalitetne suvremene autorske glazbe. U tom širokom, ali za našu publiku vrlo prepoznatljivom okviru svoje mjesto nalaze mnogi žanrovi, uključujući i elektroničku glazbu, koju često i rado uključujemo u festivalski program, međutim isključivo prema kriteriju umjetničke kvalitete umjesto komercijalne upotrebljivosti, a što je smjer koji biraju neki drugi festivali. Umjetnički cijenjen program i glazbeni sastavi u pravilu su i produkcijski zahtjevniji i podrazumijevaju suradnju većeg broja glazbenika pa su tu najbrojniji upravo rock i indie bendovi što ne znači da se ograničavamo na jedan glazbeni žanr – naše opredijeljene je estetika slobode i umjetničke ekspresije kao mjesta okupljanja ljudi, što je ujedno i temelj rocka i srodnih žanrova.

Koji su vam glavni kriteriji pri odabiru izvođača. Kako birate i one manje poznate koji nastupaju na manjim pozornicama. Svojevremeno ste primjerice doveli irski Fontaines D.C, koji su bili prvi put u Zagrebu kao još poprilično nepoznat bend, a danas su velika atrakcija.

Svaki slobodan trenutak posvećujem slušanju glazbe i po profesionalnoj dužnosti velik dio tog vremena posvećen je novim izdanjima i praćenju razvoja pojedinačnih glazbenih scena, posebice europske. Fontaines D.C. svakako se svrstava među osobno mi najdraža "otkrića" koja je publika prvo upoznala na INmusic festivalu, no svako izdanje festivala predstavilo je niz mladih glazbenih nada koje zaslužuju pozornost. Čak i kada mladim bendovima izostane takav globalni uspjeh koji je Fontaines D.C. zasluženo ostvario, svaki odabrani bend koji je nastupao na festivalu po našem sudu izlaže svoju specifičnu glazbenu perspektivu na suvremeno društvo na koju želimo skrenuti pozornost i potencirati znatiželju kod publike.

Jeste li uspjeli ove godine dovesti bendove koje ste željeli? Je li vam netko izmigoljio?

Da, pripremili smo odličan program i, što me posebno veseli, vrlo jedinstven u kontekstu najavljenih programa drugih europskih festivala ovog ljeta, što je prepoznala i publika. Želje su uvijek velike i neka imena zauvijek će biti na listi za ponovne pokušaje, ali sretna sam što je taj popis "neuhvatljivih" tijekom godina postao bitno kraći. Posebno mi je drago da i ove godine ugošćujemo niz izvođača premijerno u Hrvatskoj i nakon višegodišnjih pokušaja – od Hoziera i The Smashing Pumpkinsa, Viagra Boysa, Gossipa pa sve do fenomenalnih mladih snaga iz svih krajeva svijeta, kao i hrvatskih školskih bendova u suradnji sa Superval festivalom.

Osim najvećih zvijezda poput The Nationala, Hoziera i The Smashing Pumpkinsa, na koga bi publika ove godine trebala obratiti pozornost?

Iskreno, na sve – što je i moguće jer se koncerti na festivalu ne preklapaju pa sve možete uloviti. Osobno ću sigurno pozorno pratiti Viagra Boyse, Royksopp, Gossip, Deadletter i Sprintse kao i općenito cijeli program na Hidden stageu, koji je uvijek pravo mjesto za glazbene znatiželjnike.

Što vi osobno slušate. Utječe li i to na odabir?

Naravno da utječe, no aktivno vodim računa da svoje osobne preferencije stavim u drugi plan. Na prvo mjesto stavljam kvalitetu i specifičnost opusa nekog glazbenika, umjetničkog utjecaja tog opusa na glazbenu scenu i srodne žanrove, aktualnost i odnos s lokalnom publikom – u smislu da je u pitanju premijerni nastup u Hrvatskoj ili povratnički nastup koji njeguje već izgrađeni odnos s domaćom publikom. Osobno slušam dosta post-punka i alternativnog rocka, ali volim jako puno bendova i glazbenika iz raznih žanrova koji se možda čine potpuno nespojivi. Glazbu biram prema raspoloženju i "svrhovitosti" u korigiranju mentalnog stanja koje me taj tren opterećuje. Glazba je moj omiljeni lijek za dušu.

Kada se u vama probudio interes za glazbu? Koji su bendovi bili ključni za formiranje vašeg glazbenog ukusa?

Od djetinjstva me umjetnost pokretala – vrlo sam vizualan tip pa sam se prvo našla u likovnim umjetnostima i književnosti kao hrani za svoj unutarnji svijet. U pubertetu me počeo fascinirati potencijal umjetnosti na društvo pa sam više pozornosti počela usmjeravati na glazbu, film, arhitekturu i dizajn kao efikasne alate za komunikaciju s cijelim društvom. Na tom tragu studirala sam i povijest umjetnosti, gdje me nastavila okupirati ideja potencijala suvremene umjetnosti da nam proširi vidike, a prateći koncerte shvatila sam da, kao i uz dobru knjigu, svakim dobrim koncertom postajem bogatija za jednu novu perspektivu, da to iskustvo dijelim s velikim brojem ljudi u istom trenutku i da to godi mojoj duši. Osjetiti i dozvoliti umjetnosti da nas oblikuje i kao individue i kao cjelovito društvo smatram preduvjetom da bismo se uopće mogli smatrati ljudima i civilizacijom, a tu su u segmentu glazbene umjetnosti formativnu ulogu za mene odigrali Nick Cave, Talking Heads, David Bowie i The Beatles.

Na INmusicu je nastupilo puno sjajnih bendova i izvođača poput Arctic Monkeysa, The Killersa, Nicka Cavea, Iggyja Popa, Kings of Leona... Čiji vam je nastup bio posebice upečatljiv?

Za mene osobno 2018. godine na INmusic festivalu zaredali su se izvanserijski koncerti u našoj organizaciji – publika će se sigurno složiti oko katarzičnog nastupa Nicka Cavea & The Bad Seedsa, no moram posebno izdvojiti i fenomenalnog Davida Byrnea i St. Vincent, koji su nadišli moja ionako visoka očekivanja. Svakako bih istaknula i nastup Alt-J 2017. godine kao jedan od meni omiljenih i izvanrednu Roisin Murphy 2022. godine.

Tko se vas posebno dojmio izvan pozornice u neposrednoj komunikaciji i druženjima?

Na festivalu nema baš puno druženja s gostujućim glazbenicima, ipak je to i za njih i za nas vrlo ozbiljan i odgovoran posao, no ugodna komunikacija u tom zajedničkom radu iznimno je bitna. Poseban odnos izgradili smo s Nickom Caveom i njegovim timom te s Franz Ferdinandom, kao i publika – što i objašnjava zašto su nam učestali gosti na festivalu. Queens of The Stone Age su super ekipa i Josh Homme je divan nježni div, Flaming Lips i Wayne Coyne apsolutno su genijalni i kao umjetnici i kao ljudi, a Paolo Nutini i njegov tim dirnuli su nas svojom skromnošću i prizemljenošću 2015. godine. Općenito su iskustva s bendovima zapravo vrlo ugodna i puna uzajamnog poštovanja, svi smo mi u istom brodu, što bi se reklo, dok se festival odvija i svima nam je stalo da sve prođe najbolje moguće.

Koga biste željeli vidjeti na jarunskom otoku, a tko do sada nije nastupio i nije vam bio dostupan?

Lista se uvijek nadopunjuje, a kad se baš prepustim maštarenju uključuje i velik broj ili neaktivnih bendova ili preminulih glazbenika. Od živućih legendi sanjarim o Dolly Parton, Neilu Youngu i Paulu McCartneyu, a od aktualne svjetske pop-elite Beyonce i Rihanna bile bi moj izbor kad bi mi bilo dano na odabir. Od realističnijih opcija nade i dalje polažem u Depeche Mode, Nine Inch Nails i Jacka Whitea. Stotine imena na mojoj su dugoj listi želja, od glazbenika koje smo već imali prilike ugostiti do onih koje tek otkrivam i koji tek dolaze. Ono što je sigurno, svijet je pun dobre glazbe, a dok INmusic ide dalje, šanse da svu tu odličnu glazbu slušamo i gledamo uživo vrlo su povoljne.

Ovo je 18 izdanje INmusica. Što je danas drukčije u odnosu na vrijeme kad ste vi postali dio tima. Je li se publika promijenila?

Uži sam dio organizacijskog tima od 2011. godine i od tada se mnogo toga promijenilo – prije svega u svijetu, a onda posljedično i na festivalu. U pogledu publike očekivana smjena generacija u proteklih 13 godina dovela je neke nove klince na festival što je odlično, a s njima i neke nove obrasce i očekivanja. Pandemija i dvogodišnji izostanak velikih koncerata i festivala, kao i ranije uobičajenih društvenih obrazaca jako su utjecali i na ponašanje publike i na koncertni posao na međunarodnoj razini. Živimo "novo normalno" i u festivalskom poslu – turneje se ugovaraju ranije nego ikada, sigurnosne mjere i produkcijski zahtjevi sve su opsežniji, a očekivanja publike veća nego ikada. Eksplozija ponude velikih stadionskih nastupa i megalomanskih festivala u zadnje dvije godine dovodi i do određenog zasićenja publike na jakim zapadnim tržištima. Primjetan je sve veći interes za manjim i programski jasnije definiranim festivalima koji pružaju intimnije iskustvo koncerata i dodatne sadržaje – cjelovito iskustvo po mjeri čovjeka. Povratne informacije međunarodne publike govore nam da smo ustrajanjem na ograničenom kapacitetu i programskom kvalitetom umjesto kvantitetom izborili svoje mjesto i na zapadnom tržištu, koje prepoznaje i cijeni takvo festivalsko iskustvo.

Vidite li neke domaće bendove novije generacije koji pokazuju potencijal i možda mi mogli imati i značajniju ulogu na INmusicu u budućnosti?

Hrvatska ima odlične bendove s puno potencijala. Njihova budućnost što se tiče INmusica u istoj je mjeri izvjesna kao i njihovim inozemnim kolegama jer će na INmusic festivalu uvijek biti mjesta za kvalitetnu glazbu i hrvatske bendove, no treba imati na umu činjenicu da njihovi inozemni kolege imaju osigurane bitno bolje preduvjete da se uopće bave glazbom u svojim sredinama. Hrvatskim mladim bendovima treba osnovna infrastruktura za razvijanje svojih potencijala – prostori za probe i razmjenu ideja, kao i mreža klubova i koncertnih prostora u kojima mogu graditi svoju publiku i razinu profesionalnosti ako imaju namjeru ozbiljno se baviti glazbom. Tehnička ograničenja i nemogućnost distribucije nove glazbe ograničenja su prošlog stoljeća i više nikoga ne priječe da budu hit na drugom kraju planeta. To zauzvrat, nažalost, rezultira snižavanjem socijalnih kapaciteta i paradoksalno izolacionizmu jer nam više nitko ne treba za našu stvar, a to nije realno stanje stvari. Superval festival jedan je divan primjer projekta koji zorno demonstrira koji su jednostavni i direktni koraci potrebni da se oformi nova scena bendova – bendovima dajte priliku da sviraju, stvaraju i zajedno rastu.

Nedavno je objavljeno da po istraživanju agencije Ipsos 93 posto Hrvata i 92 posto Zagrepčana ima izrazito pozitivan stav prema INmusicu. Pohvale zasigurno gode, ali je li vas to ipak iznenadilo i koliko vam znači takva percepcija u javnosti?

Nakon što smo objavili publici da se festival neće održati u 2023. godini, ostali smo pozitivno zatečeni reakcijama i podrškom koja je pristizala sa svih strana. Ispostavilo se da smo bili toliko demoralizirani i okupirani problemima i preprekama da nismo bili u stanju ni pravilno procijeniti koliko zapravo ljudi u našoj zajednici vole i žele INmusic festival. Obratili smo se za stručnu pomoć profesionalcima iz agencije Ipsos koji su proveli istraživanje stavova građana na reprezentativnom uzorku o INmusic festivalu i potvrdili ono čemu se i sami nismo usudili nadati. Primjerice čak 95% građana INmusic festival prepoznaju kao važan dio kulturne i turističke ponude Zagreba, a 60% i kao jako važan turistički projekt za Zagreb i Hrvatsku. Građani izrazito pozitivno ocjenjuju INmusic festival kao sigurno mjesto koje treba posjetiti i koje je otvoreno svima. A kada se pita građane o podršci institucija koje su osnovane upravo s tom svrhom 71% građana Zagreba smatra da bi Turistička zajednica grada Zagreba trebala snažno financijski podupirati INmusic festival, a čak 86% građana Zagreba smatra da bi trebala biti i snažno uključena u promociju festivala. Ponosni smo na podatak da je čak 43% Zagrepčana posjetilo festival kao i 31% građana iz ostalih dijelova Hrvatske, jer su to zaista impresivne brojke. Znali smo da postoji brojna stalna i lojalna publika, iz prakse smo godinama gledali kako sve veći broj roditelja dovodi djecu na festival, kako uvijek pristižu nove generacije i kako i stariji i mlađi uz nas sazrijevaju.

VEZANI ČLANCI: 

 

To je mjesto gdje se okupljaju ljudi dobre volje i s primarnim interesom da iskreno uživaju u glazbi. O INmusicu se ne izvještava u senzacionalističkim naslovima, žutilom ili brojevima privedenih, već o kvalitetnim glazbenim nastupima i dobroj atmosferi čak i kada su svi pokisli do kože – i ta pozitivna slika naše sredine prenosi se daleko izvan granica Zagreba i Hrvatske. Nama to znači da smo na pravom putu, a publika očigledno u istoj mjeri voli to putovanje. Neizmjerno smo zahvalni na takvoj konsenzualnoj podršci i smatramo je zalogom da nastavimo raditi s istim ciljem i dalje.

VIDEO: U Zagrebu otkrili bistu Johnnyja Štulića, izradio ju je bubnjar Boris Leiner

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije