Prema novom istraživanju globalnog poslovnog istraživačkog centra Conference Board, Danska je proglašena najatraktivnijom europskom zemljom za zapošljavanje u 2026. godini. Njezinu prednost čine snažan ekosustav vještina, visoka produktivnost i umjereni troškovi rada, što je stavlja na sam vrh ljestvice poželjnih destinacija za radnike i poslodavce. Odmah iza Danske, na drugom mjestu, nalazi se Švicarska, koja je ostvarila maksimalnih 100 bodova u kategoriji talenata i vještina, no i dalje predstavlja izazov zbog iznimno visokih troškova života i poslovanja. Irska se pozicionirala kao treća najpoželjnija zemlja, prvenstveno zahvaljujući fleksibilnom tržištu rada i snažnoj poslovnoj kulturi koja privlači međunarodne talente i kompanije.
Ljestvicu prvih deset uglavnom čine zemlje sjeverne Europe i manja, ali bogata gospodarstva, koja se ističu prilagodljivošću, stabilnim institucijama i iznimno kvalitetnom radnom snagom. Zanimljivo je da je Njemačka jedina zemlja iz skupine G7 koja se našla među prvih deset. Unatoč tome, Njemačka se suočava s ozbiljnim izazovima poput pada broja radno sposobnog stanovništva, rastućih troškova rada i sporog procesa digitalizacije, a posebno je loše ocijenjena konkurentnost njezine radne snage.
Ujedinjeno Kraljevstvo zauzima 12. mjesto i još uvijek trpi posljedice regulatorne neizvjesnosti nakon Brexita, ali zadržava snažan potencijal zahvaljujući fleksibilnom tržištu rada, razvijenom uslužnom sektoru i bogatoj bazi talenata. Daleko ispod, Francuska se nalazi na 18. mjestu, a njezin napredak ograničavaju strogi propisi, složena administracija i nedostatak fleksibilnosti tržišta rada. Italija, koja je 20. na listi, ne pati od nedostatka vještina, već od slabog pretvaranja postojećeg znanja u produktivnost, sporih inovacija i općih izazova u upravljanju.
Nažalost, Hrvatska se našla na samom dnu rang-ljestvice, u društvu Cipra, Grčke, Poljske, Slovačke i Bugarske. Sve navedene zemlje osvojile su manje od 30 bodova u ukupnoj ocjeni atraktivnosti za zapošljavanje, što ukazuje na značajne strukturne probleme s kojima se suočavaju.
Istraživanje je uključilo i anketu među direktorima ljudskih resursa kako bi se utvrdilo koji su im faktori ključni pri zapošljavanju. Pokazalo se da su na prvom mjestu odgovarajuće vještine zaposlenika, što je istaknulo 51 posto ispitanih. Nakon toga slijede visoka produktivnost i tehnološke sposobnosti s 28 posto, kao i konkurentni porezi na rad, koje je također navelo 28 posto direktora. Zanimljivo je da je jednakost prilika na tržištu rada ocijenjena kao najmanje važan faktor u procesu odabira novih zaposlenika.
Otvori KEKS Pay
