Iako je opće poznato da problemi poput visokog krvnog tlaka, dijabetesa, pušenja i nedovoljne tjelesne aktivnosti predstavljaju faktore rizika za srčani udar, mnogi ljudi možda ne znaju prepoznati rane znakove koji upućuju na nadolazeći srčani događaj. Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrtnosti u svijetu, a ni Hrvatska nije iznimka. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u 2022. godini od ovih su bolesti umrle 22.303 osobe, što čini čak 39,1 posto ukupnog broja umrlih.
Dr. Abha Khandelwal, klinička izvanredna profesorica kardiovaskularne medicine na Stanford Health Care, ističe za HuffPost kako liječnici bilježe porast smrtnosti od srčanih bolesti, što dodatno naglašava važnost naoružavanja znanjem o rizicima i simptomima. Upravo zato, stručnjaci upozoravaju da postoje specifični simptomi koji se javljaju danima, pa čak i tjednima, prije samog udara i koji mogu poslužiti kao upozorenje.
Jedan od ključnih znakova upozorenja je angina pektoris, odnosno povremena bol u prsima uzrokovana postupnim nakupljanjem plaka unutar arterija, a može biti najava da bi se srčani udar mogao dogoditi u narednim danima, tvrdi dr. Roger Blumenthal, direktor Centra za prevenciju kardiovaskularnih bolesti Johns Hopkins Ciccarone. Ova nelagoda ne mora nužno biti klasična bol, već se može manifestirati i kao pritisak, stezanje ili opći osjećaj neugode u prsima. Iako srčani udar obično povezujemo s iznenadnom boli u lijevoj ruci, rani znakovi mogu biti mnogo suptilniji.
"Ponekad je angina sinonim za bol ili pritisak u prsima, ali ponekad, osobito kod starijih osoba, mogu se javiti i drugi povezani simptomi poput boli koja se širi kroz vrat, rame ili ruku", objašnjava Blumenthal. Dr. Khandelwal dodaje da se može javiti i osjećaj utrnulosti koji se penje sve do čeljusti. Ako primijetite bilo kakvu nelagodu u prsima, ključno je odmah kontaktirati svog liječnika.
Osjećaj da lako ostajete bez daha također može biti znak za uzbunu. To može uključivati osjećaj jačeg zaduha nego inače nakon obavljanja jednostavnog zadatka, poput postavljanja nove svjetiljke ili pripremanja vrta za proljeće. Dr. Khandelwal napominje da neki ljudi nakon ekstremnijeg napora primjećuju i utrnulost u ruci ili nelagodu u prsima. Uz to, bol u trbuhu, mučnina i opći umor također su potencijalni znakovi upozorenja na srčani udar, ističe dr. Nikhil Sikand, kardiolog s Yale Medicine. Ipak, on napominje da se to ne odnosi na sve. "Neki pacijenti mogu imati blage ili nikakve simptome", dodaje.
Ako želite zdravo srce, ovo su namirnice koje morate uvrstiti u svoju prehranu već danas
Istraživanja su pokazala da se u više od 50 posto slučajeva znakovi upozorenja mogu pojaviti i mjesec dana prije udara, a studija na više od petsto žena koje su preživjele srčani udar otkrila je da je čak 95 posto njih primijetilo znakove upozorenja "mjesec dana prije", pri čemu je najistaknutiji bio upravo neobičan umor.
Vremenski raspon između pojave simptoma i srčanog događaja može značajno varirati od osobe do osobe. Međutim, dr. Khandelwal kaže da se otprilike dvije trećine njezinih pacijenata može prisjetiti trenutka unutar mjesec dana prije srčanog udara kada su osjetili bol u prsima. Neki ljudi mogu primijetiti pogoršanje simptoma u danima koji prethode napadu. "Često dan ili tjedan koji prethode srčanom udaru mogu biti ispunjeni s više simptoma", kaže ona. Ti simptomi mogu postati učestaliji, trajati duže ili čak biti intenzivniji. Ako primijetite bilo koji od ovih simptoma, imperativ je potražiti pomoć. Posebno je važno reagirati ako se problemi pojave iznenada i s velikim intenzitetom; tada biste trebali odmah nazvati hitnu pomoć, upozorava dr. Khandelwal. Čak i ako nemate povijest srčanih bolesti i primijetite blage simptome, svejedno biste trebali obavijestiti svog liječnika koji će odlučiti o daljnjim koracima i eventualnim pretragama.
Prevencija je ključna: Kako smanjiti rizik?
Iako su mnogi faktori rizika izvan vaše kontrole, na mnoge ipak možete utjecati. Jednostavne promjene poput svakodnevne šetnje, izbacivanja određene hrane iz prehrane, poznavanja vlastitih vrijednosti (krvni tlak, kolesterol i šećer u krvi) te svjesnosti o znakovima upozorenja mogu značajno smanjiti vaše šanse za srčani udar. "Ako možete svakodnevno raditi na kontroli faktora rizika prije nego što ostarite ili se bolest pojavi, to je najmoćnija stvar koju osoba može učiniti", ističe Khandelwal. Prema Američkom udruženju za srce, tradicionalni faktori rizika uključuju pušenje, dijabetes, visok kolesterol, visok krvni tlak i pretilost. Stručnjaci naglašavaju važnost usvajanja zdravih životnih navika, što uključuje prehranu bogatu voćem, povrćem, ribom i cjelovitim žitaricama te najmanje 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno.
Čak i ako već imate dijagnosticiranu srčanu bolest, važno je poznavati faktore rizika i činiti sve što možete kako biste ostali zdravi. "Jednom kada osoba doživi srčani udar, puno je vjerojatnije da će doživjeti još jedan kardiovaskularni događaj u nadolazećoj godini. Zato je ključno modificirati rizične faktore koji su dio životnih navika i pridržavati se odgovarajuće medicinske terapije", napominje dr. Blumenthal. Osim promjena koje možete napraviti sami, presudan je redovit kontakt s liječnikom. "Uz zdravu prehranu i redovitu tjelovježbu, najvažnija stvar koju svatko može učiniti jest redovito se savjetovati sa zdravstvenim djelatnikom kako bi se identificirali i liječili potencijalni faktori rizika za srčane bolesti", zaključuje dr. Sikand.
Važno je napomenuti da se simptomi srčanog udara mogu razlikovati među spolovima. Dok muškarci češće doživljavaju klasične simptome poput snažne boli u prsima, kod žena oni mogu biti manje specifični i atipični. Žene češće osjećaju kratkoću daha, mučninu, povraćanje, bol u leđima ili čeljusti te izražen i neobjašnjiv umor.
Otvori KEKS Pay
