Aluminijska folija jedan je od onih kuhinjskih pomagača za kojima posežemo gotovo svakodnevno. Njome prekrivamo posude, zamatamo sendviče, koristimo je tijekom pečenja, a često u nju spremamo i ostatke ručka prije nego što završe u hladnjaku. Ipak, folija nije najbolji izbor za svaku vrstu hrane, prenosi Metropolitan. Posebno treba pripaziti na kisela i vrlo slana jela, dok kod ostataka hrane postoji još važnije pravilo – pravilno i dovoljno brzo hlađenje.
Posebnu pozornost treba obratiti na jako kisele namirnice i jela. Tu pripadaju rajčice i umaci na bazi rajčice, hrana s većom količinom octa, limuna ili drugih citrusa, kao i pojedina jela pripremljena s vinom. Kiselina može potaknuti reakciju s aluminijem, osobito ako je hrana s folijom u kontaktu dulje vrijeme. Na foliji se mogu pojaviti sitna oštećenja, a može doći i do promjene okusa hrane. U uobičajenoj kućnoj upotrebi količine aluminija koje mogu prijeći u hranu uglavnom su male, ali dulji kontakt s izrazito kiselom hranom može povećati njegov prijenos.
Ako vam, primjerice, ostane bolonjez ili neki drugi umak od rajčice, bolje ga je prebaciti u staklenu ili drugu odgovarajuću posudu s poklopcem nego ostaviti u loncu ili zdjeli prekrivenoj aluminijskom folijom. Slično vrijedi za izrazito slanu hranu jer sol također može potaknuti reakcije s aluminijem, osobito u kombinaciji s kiselinom i toplinom. Dobar primjer je marinirano meso. Marinade često sadrže kombinaciju soli i kiselih sastojaka poput octa, vina ili limunova soka. Ako navečer pripremate mariniranu piletinu koju ćete kuhati ili peći sljedećeg dana, praktičnije ju je staviti u dobro zatvorenu staklenu ili odgovarajuću plastičnu posudu namijenjenu čuvanju hrane.
Kada govorimo o ostacima hrane, još je važnije pitanje koliko brzo ih nakon obroka spremamo na odgovarajuću temperaturu. Nije dobra ideja kuhanu hranu satima ostavljati na kuhinjskom pultu kako bi se potpuno ohladila. Bakterije se mogu brzo razmnožavati kada se hrana dulje zadržava na temperaturama pogodnima za njihov rast. Problem može nastati i ako veliku količinu vrlo tople hrane čvrsto omotate u nekoliko slojeva folije jer tako možete usporiti njezino hlađenje. Bolje je veću količinu hrane rasporediti u nekoliko manjih i plićih posuda. Tako će se brže ohladiti i lakše pravodobno spremiti u hladnjak.
Pravilno hlađenje posebno je važno kod kuhane riže, tjestenine i drugih škrobnih namirnica. Jedan od razloga je bakterija Bacillus cereus, čije spore mogu preživjeti proces kuhanja. Ako se pripremljena hrana predugo ostavi na sobnoj temperaturi, bakterije se mogu razmnožavati i stvoriti toksine koji mogu izazvati trovanje hranom. Zato kuhanu rižu ili tjesteninu nemojte satima ostavljati na sobnoj temperaturi čekajući da se potpuno ohlade. Ako imate veću količinu, rasporedite je u pliće posude kako biste ubrzali hlađenje, a zatim je spremite u hladnjak.
Poseban slučaj je krumpir koji se peče zamotan u aluminijsku foliju. Sama upotreba folije tijekom pečenja nije glavni problem. Rizik nastaje ako se pečeni krumpir nakon pripreme satima ostavi na sobnoj temperaturi i pritom ostane zamotan u foliju. Takvi uvjeti mogu pogodovati stvaranju okruženja s malo kisika koje, uz nepravilno čuvanje, može omogućiti rast bakterije Clostridium botulinum, uzročnika botulizma. Ako pečeni krumpir nećete odmah pojesti, nemojte ga satima ostavljati na kuhinjskom pultu zamotanog u foliju. Uklonite foliju i ostatke pravodobno spremite u hladnjak.
Za većinu ostataka hrane najjednostavnije je koristiti posudu namijenjenu čuvanju hrane koja se može dobro zatvoriti. Staklene posude posebno su praktične za kisela i slana jela jer staklo ne reagira s hranom. Budući da su prozirne, odmah možete vidjeti što se u njima nalazi, pa je i manja mogućnost da na ostatke potpuno zaboravite. Dobar izbor mogu biti i kvalitetne plastične posude namijenjene kontaktu s hranom te posude od nehrđajućeg čelika. Kada želite ubrzati hlađenje, prednost dajte plićim posudama.
Sve ovo ne znači da je aluminijska folija opasna niti da biste je trebali prestati koristiti. I dalje je vrlo praktična za pripremu hrane i kratkotrajno čuvanje brojnih namirnica, posebno onih koje nisu izrazito kisele ili slane. Važno je samo prepoznati situacije u kojima postoji bolja opcija. Ako vam nakon ručka ostanu umak od rajčice, marinirano meso, kuhana riža ili tjestenina, odgovarajuća posuda s poklopcem u pravilu će biti praktičniji izbor. Još važnije, ostatke hrane nemojte nepotrebno dugo držati na sobnoj temperaturi. Pravilno i pravodobno hlađenje jedna je od najjednostavnijih navika kojima možete smanjiti rizik od kvarenja i trovanja hranom.
Stručnjaci otkrili: Evo kako pravilno čuvati krumpir da ne proklija i traje mjesecima!
Otvori KEKS Pay
