Većina skijaša već je uplatila svoje zimovanje, poneki su na europskim ledenjacima još u listopadu stali na skije, a neki su čekali zadnji trenutak, kartice peglaju tek ovih dana i – zbrajaju uštede.
Izbor je, istina, sada sužen, ali na kupnji skijanja u posljednji trenutak štedi se od nekoliko stotina pa do koje tisuće kuna.
Sve iole skuplje kupuje se pritom na rate. U agencijama kažu da se čak 70 do 80 posto hrvatskih skijaša odlučuje za obročnu otplatu od šest ili 12 mjeseci. Pritom, iako zvuči pomalo nevjerojatno, broj skijaša raste.
U Atlasu, recimo, kažu da se skijanje prodaje bolje i 30 posto nego lani u isto vrijeme, a u Kompasu govore o 20 posto boljoj potražnji. U Ban Toursu, gdje ističu da su im na austrijskim skijalištima najprodavaniji hotelski arnažmani za 4300 do 8350 kuna i apartmani za četvero po 5900 kuna, sredinom prosinca knjižili su rast prodaje skijaških aranžmana od približno deset posto.
U konačnici će, međutim, na skijanje vjerojatno podjednako Hrvata kao i nekoliko proteklih zima.
Nije lako ‘iskeširati’
Tijekom tzv. hrvatskog tjedna u vrijeme školskih praznika, kad većina naših građana tradicionalno obiteljski odlazi na skijanje, na europskim skijalištima će ih, prema procjenama, biti oko sto tisuća. Tijekom cijele ski sezone, računajući i one koji će na kraća vikend skijanja ili na samo jedan dan, izredat će ih se i dvostruko više od tog broja.
– Može zvučati paradoksalno, ali mislim da je rast potražnje upravo posljedica krize i činjenice da ljudi imaju manje novca. Uvjeren sam, naime, da se sada agencijama obraćaju i mnogi individualni skijaši, koji su prijašnjih godina samo rezervirali smještaj. To je ipak izdatak od nekoliko tisuća kuna i sve manje ljudi to može odjednom ‘iskeširati’ pa se zbog mogućnosti obročne otplate vraćaju agencijama – vjeruje Ivan Pukšar iz Kompasa.
U Srbiju, Bugarsku...
Kako god bilo, skijališta se u Austriji, Italiji, Sloveniji... bijele. Neka od prirodnog, a neka i od umjetnog snijega.
– Iza nas su uspješna otvorenja ski sezona s dovoljno snijega i vjerujemo da će ga na najtraženijim lokacijama u vrijeme hrvatskog tjedna biti u izobilju – kaže Nikolina Frklić iz Atlasa.
Tradicionalno se ponajviše traže Bad Kleinkirchheim, Sillian, Matrei, Kals, Gerlitzen... u Italiji, od talijanskih skijališta Valmalenco, Alta Badia, Piancavallo, Kronplatz, Madona di Campiglio, ali i nedaleka Rogla, Kranjska Gora i Mariborsko Pohorje imaju svoje poklonike. Dio će skijaša, osobito mlađih, u Francusku, a poneki i u Bugarsku, BiH ili na skijališta u Srbiji.
>>VIDEO Trošimo li na skijanje manje nego inače?
>>Sve što raduje ljubitelje skijanja i snowboardanja
Da čuj tragedije, skijanje na rate. A onda pučka kuhinja?