Tradicija darivanja djece povezana sa svecima duboko je ukorijenjena u kršćanskoj kulturi, a najpoznatiji među njima je svakako sveti Nikola, skromni biskup iz Mire koji je živio u 4. stoljeću i danas se smatra najvećim zaštitnikom djece. Njegova priča počinje u današnjoj Turskoj, gdje je kao imućni mladić naslijedio bogatstvo koje je odlučio iskoristiti za pomoć potrebitima. Najpoznatija legenda govori o tome kako je pomogao siromašnom ocu koji nije imao novca za miraz svojim trima kćerima, što bi ih osudilo na život u siromaštvu. Sveti Nikola je tri noći zaredom kroz prozor ubacivao vrećice sa zlatnicima, spašavajući tako djevojke od teške sudbine.
Prema predaji, vrećice sa zlatnicima koje je sveti Nikola ubacivao pale su u čizmice koje su se sušile kraj ognjišta. Upravo iz ove legende razvio se običaj da djeca uoči blagdana svetog Nikole koji se obilježava 6. prosinca ostavljaju svoje čizmice na prozoru ili kraj vrata, nadajući se darovima.
U početku su darovi koje je sveti Nikola donosio bili skromni i praktični, poput voća, posebno naranči koje su simbolizirale zlatnike, zatim orašastih plodova, tople odjeće i malih igračaka od drveta. Do danas su se darovi značajno promijenili pa djeca najčešće dobivaju slatkiše, moderne igračke, školski pribor, knjige i dr. Lik svetog Nikole značajno je utjecao na stvaranje moderne predodžbe Djeda Božićnjaka. U mnogim zemljama, posebice u Nizozemskoj, Belgiji i dijelovima Njemačke, sveti Nikola (Sinterklaas) i danas je glavni darivatelj djece, dok je u drugim krajevima tu ulogu preuzeo Djed Božićnjak.
Osim svetog Nikole, brojni drugi sveci imaju važnu ulogu u tradiciji darivanja djece. Među njima je i Sveti Bazilije Veliki. U pravoslavnoj tradiciji, posebno u Grčkoj i Rusiji, sveti Bazilije donosi darove na Novu godinu. Poznat je po svojoj brizi za siromašne i osnivanju prvih bolnica. U Grčkoj se tradicionalno na Novu godinu peče 'Vasilopita', kolač u koji se stavlja novčić, a onaj tko ga pronađe imat će sreću cijele godine.
Posebno štovana u skandinavskim zemljama, Italiji i Hrvatskoj, sveta Lucija donosi darove 13. prosinca. U Švedskoj je tradicija da najstarija kći u obitelji, odjevena u bijelu haljinu s krunom od svijeća na glavi, rano ujutro poslužuje obitelji peciva i kavu. U Italiji, posebno u Sirakuzi, održavaju se velike proslave s procesijama i darivanjem djece.
GALERIJA Horoskop za kraj godine: Prosinac će promijeniti život ova tri znaka – jeste li među njima?
U Austriji, dijelovima Njemačke, Češkoj i drugim srednjoeuropskim zemljama, darove donosi Dijete Isus ili Christkind. Često ga predstavlja mlada djevojka odjevena u bijelo, sa zlatnom krunom i krilima. Ova tradicija potječe iz vremena Martina Luthera, koji je želio preusmjeriti fokus s kulta svetaca na samog Krista.
U nekim europskim zemljama, posebno u Belgiji i Njemačkoj, sveti Martin se također povezuje s darivanjem djece. Na njegov dan, 11. studenog, održavaju se procesije s lampionima, a djeca dobivaju posebne slastice i peciva u obliku Martinova konja.
Važno je napomenuti da je izvorna poruka darivanja vezanog uz svece bila prvenstveno duhovna - poticanje na nesebičnost, dijeljenje i brigu za druge. Iako se današnji običaji često fokusiraju na materijalne aspekte, mnoge obitelji nastoje održati ravnotežu između darivanja i prenošenja vrijednosti dobrote, velikodušnosti i brige za potrebite, što je bila izvorna poruka svetog Nikole i drugih svetaca povezanih s darivanjem.
VIDEO Novi hit na TikToku: Ovaj bizaran recept s kiselim krastavcem isprobali su samo najhrabriji
