Naslovnica Kultura

Kada su me prozvali i naš muzej proglasili najboljim u Europi, noge su mi se odsjekle

Na pitanje na koji način muzej sudjeluje u životu Betine i Murtera, Mirela Bilić odgovara da se ne može ne sudjelovati kada radite i živite u mjestu od 700 stanovnika
05. lipnja 2018. u 19:41 5 komentara 1444 prikaza
Muzej u Betini
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Možemo reći da je prvo nastao brod, a onda otočani, riječi su brodograditelja Ante Fržopa zapisane na ulazu u Muzej betinske drvene brodogradnje, koji je proglašen najboljim u Europi.

Dobro došli u 'gnijezdo' Provozajte se 'paukom', pa zavirite u kabinet čudesa

Dobitnik je ovogodišnje nagrade Siletto koju dodjeljuje Europski muzejski forum, u kategoriji muzeji u zajednici. To su muzeji koji ostvaruju uspješnu suradnju s lokalnom sredinom, organiziraju aktivnosti u kojima sudjeluju stanovnici, u kojima ljudi volontiraju, a betinski muzej, koji je nastao upravo zahvaljujući očuvanju stoljetne tradicije drvene brodogradnje među mještanima, njihovim alatima, brodovima i pričama, izvrstan je primjer kako jedna kulturna ustanova živi sa sredinom iz koje je izrasla. Komisija nagradu obrazlaže laskavim riječima da su mali muzej koji je vođen 'predanošću, vizijom i entuzijazmom'.

Tajne zanata

U betinskom muzeju dočekala nas je Mirela Bilić, voditeljica marketinga, još ushićena nakon povratka iz Varšave gdje je primila najviše europsko godišnje priznanje muzejske struke u snažnoj konkurenciji 40 prijavljenih muzeja.
– Kada su me prozvali na svečanoj večeri i proglasili naš muzej pobjednikom, noge su mi se odsjekle. Ondje su bili doista vrhunski europski muzeji. Kad vam ljudi iz najreprezentativnijih svjetskih muzeja kažu da je to što vi radite odlično, da je ova daščica super, onda se doista osjećate počašćenom – kaže Mirela Bilić i pokazuje nam neobičnu ulaznicu za Muzej betinske drvene brodogradnje.

3. maj Uljanik – 3. maj Fincantierijeva odluka o kupnji krajem idućeg tjedna

Riječ je o iscrtanoj drvenoj daščici koja je brodograditeljima bila jedno od osnovnih pomagala, služila je za crtanje brodskih linija i skrivala tajne brodograđevnog zanata.
Općina Tisno prepoznala je vrijednost inicijative za osnivanje muzeja. Priprema projekta započela je u studenome 2013. godine. Za Muzej je Općina kupila staru kamenu kuću koja se nalazi u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini mjesta. Izvorne dvije stare dvokatnice koje je povezivalo zajedničko unutrašnje dvorište stavljene su pod zajedničko krovište. Središnji dvorišni dio postao je zatvorena galerija. Novac potreban za realizaciju projekta povučen je preko Ministarstva turizma, Ministarstva kulture i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU te iz proračuna općine Tisno.

 | Autor : Dusko Jaramaz/PIXSELL Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Kad je brodograditeljska obitelj Filipi sredinom 18. stoljeća iz Korčule došla u Betinu utemeljiti prvo poznato brodogradilište, morala je zateći i brodove i brodograditelje koji su ih gradili. Ali, zbog nedostatka pisanih dokumenata, ne može se utvrditi gdje su Murterani i Betinjani gradili ili naručivali brodove prije toga, doznajemo u muzeju.
Budući da su stanovnici otoka Murtera bili više težaci i stočari nego ribari, betinska gajeta razlikuje se od klasičnih, ribarskih.


– Robusnije je forme i konstrukcije od komiške falkuše ili korčulanske gajete. Betinski brodograditelji uspjeli su inovacijama na gajeti kao izvorno ribarskom brodu doći do proporcija i forme broda koji je bio savršeno prilagođen životnim potrebama stanovnika otoka Murtera koji su ovisili prvenstveno o njihovim otočnim posjedima – pojašnjava Kate Šikić-Čubrić, ravnateljica muzeja.


Konstrukciju je osmislio Nedjeljko Mikac, a repliku predstavlja Aeroklub Zagreb MUZEJI IZVAN MUZEJA Penkalin avion sletjet će uz gnijezdo kod Europskog trga

Kako bi najmlađim posjetiteljima približili tajne betinskih brodograditelja, u muzeju je i kompjutorska animacija gradnje betinske gajete. No, u muzeju neće vidjeti samo betinsku gajetu jer su betinski brodograditelji gradili sve vrste drvenih brodova: bracere, trabakule, brodove za vojsku... 
U Betini je 1926. godine djelovalo jedno veliko brodogradilište i devet manjih. Betinska brodogradilišta su tada imala ukupnu površinu 11.200 četvornih metara, a svi ostali škverovi sjeverne Dalmacije zajedno 10.330 četvornih metara. Nakon Drugog svjetskog rata, odnosno 1948. godine u Betini je bilo sedam brodogradilišta u kojima je bio zaposlen 21 radnik. Te je godine došlo do nacionalizacije privatnih brodogradilišta i formiralo se jedno veliko brodogradilište. Proširene su radionice, teren škvera i navozi. U prosjeku je bilo zaposleno 150 ljudi različitih struka. “Ne postoji ono što se nije na škveru radilo. To su sve brodi od 27 metri, 32 metra. Radilo se i za Alžir, Ameriku, Njemačku, Tunis...” riječi su brodograditelja Šime Jušića zapisane u muzejskim legendama istaknutim na kamenim zidovima zgrade muzeja.

 | Autor : Dusko Jaramaz/PIXSELL Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Razvoj muzeja ide dalje

Uvođenjem plastike u brodarsku industriju smanjile su se i potrebe za brodograditeljima u drvu i od sedamdesetih godina 20. stoljeća gradnja drvenih brodova pada. Usprkos tome, Betina je ostala jedno od žarišta male drvene brodogradnje na Jadranu. I danas u Betini postoje brodograditelji koji su sposobni napraviti sve vrste malih drvenih brodova, ali i suvremene jahte. 
Đenko Šandrić, predsjednik udruge Betinska gajeta 1740., kaže da betinsko brodogradilište zapošljava 17 brodograditelja. Oni popravljaju veće drvene brodove i rade novogradnje. Aktivna su i tri manja brodogradilišta u kojima se izrađuju i obnavljaju brodovi male i srednje veličine.


Selfie društveni fenomen Selfiji su hit! Evo gdje je otvoren prvi muzej i što se u njemu može

Na pitanje na koji način muzej sudjeluje u životu Betine i Murtera, Mirela Bilić odgovara da se ne može ne sudjelovati kada radite i živite u mjestu od 700 stanovnika.


– Imamo bezbroj aktivnosti. Učimo stare vještine. Muzej radi i zimi i ljeti. Zimi smo usredotočeni na domaće stanovništvo. Surađujemo sa školom. Za djecu organiziramo edukativne radionice, također i za starije osobe i na neki način osmišljavamo društveni život zajednice. S druge strane, bez tih starih priča i njihovih ideja ne bismo imali muzej – kaže Mirela Bilić vodeći nas kroz muzej.

– U Betini brodogradnja postoji 300 godina. Svi smo mi odrastali uz brodove i na njima – prisjeća se odrastanja u Betini Đenko Šandrić.

 | Autor : Dusko Jaramaz/PIXSELL Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL


– S brodom se išlo u polje, na krštenje i na sprovode. Brodom je narod bježao i u zbjeg u El Shatt – ističe Šandrić. Riječ je o legendarnoj “Cicibeli”, prvoj gajeti na popisu zaštićenih kulturnih dobara RH. Riječ je o brodu koji je od Murtera do Kornata vozio narod u Drugom svjetskom ratu, a potom su ljudi prebacivani u zbjeg u El Shatt. Danju je “Cicibela” bila potapana da je fašisti ne otkriju, a noću je tajno plovila. Danas je obnovljena i izložena na otvorenom. Betinjanima je bilo stalo da se muzej napravi, u njemu gledaju svoju obitelj, rođake i prijatelje.


– Nagrada ne donosi novčanu dobit, ali riječ je o prestižu. Od ranog proljeća počele su školske ekskurzije i jako smo dobro posjećeni – kaže Mirela Bilić. Muzej betinske drvene brodogradnje na tome neće stati. Trenutačno najaktivnije radi na osmišljavanju vanjskog dijela muzeja gdje će glavni eksponati biti brodovi, koji će uz zaštićenu “Cicibelu” postati svojevrstan muzej na otvorenom i svjedočiti o betinskom brodograditeljskom umijeću i načinu života mještana.

Rustem Aslan GODINA TROJE Za arheologa nema boljeg mjesta od Troje
Mala škola financija
Edukativni projekt
Učenici, prijavite se na nagradni natječaj i osvojite 15 tisuća kuna za svoju školu

A1 izdvaja za Vas

  • mobitel20:

    Bravo za Betinu. Nece ozbiljne nagrade donit Frljic, Tomic, Raukar ili Matula...Oni nagrade dobijaju u Kalesiji i Vrnjickoj banji. Ili poput Bresana na znj "festivalima" u kategoriji "posebne potrebe". Donator Soros.

  • mobitel20:

    Bravo za Betinu. Nece ozbiljne nagrade donit Frljic, Tomic, Raukar ili Matula...Oni nagrade dobijaju u Kalesiji i Vrnjickoj banji. Ili poput Bresana na znj "festivalima" u kategoriji "posebne potrebe". Donator Soros.

  • kajinx:

    Da se popravim, mislio sam na slike Cicibele, "iscrtanoj drvenoj daščici koja je brodograditeljima bila jedno od osnovnih pomagala, služila je za crtanje brodskih linija", komiške falkuše ili korčulanske gajete.