Već godinama upućeni upozoravaju da Hrvatskoj nedostaje sveučilišnih
nastavnika, da pojedini studiji jedva uspijevaju osigurati potrebne
kadrove, “posuđujući” ih najčešće od starijih i jačih fakulteta.
Zbog toga neki nastavnici “pokrivaju” i po nekoliko mjesta na
različitim sveučilištima, a taj problem do izražaja je posebno došao u
posljednjih nekoliko godina, kada je došlo do prave inflacije novih
studija. Također, godinama se govori o znanstvenicima koji to zapravo
jesu samo na papiru, ali ne i na djelu.
Ministar znanosti, obrazovanja i športa prof. Dragan Primorac u
nekoliko je navrata najavljivao reviziju registra znanstvenika,
naglašavajući da znanstvene institucije nisu socijalne ustanove i da će
tamo mjesta biti samo za one koji to zasluže svojim radom. Sada
Primorac najavljuje da Hrvatska godišnje mora imati barem 700 novih
doktora znanosti, umjesto sadašnjih 300. Iz tog, više nego
udvostručenog broja regrutirali bi se i novi sveučilišni nastavnici,
ali i znanstvenici koji bi aktivno radili i objavljivali, a ne samo
životarili u zavjetrini pojedinih instituta.
Velik problem u produkciji broja doktora znanosti dosad je bio novac,
odnosno iznimno visoke cijene doktorata. Stoga je pretpostaviti da je
ministar Primorac u plan udvostručenja doktora znanosti godišnje
ukalkulirao i novac kojima bi se ti doktorati financirali ili makar
sufinancirali kako teret dosezanja standarda razvijenih zemalja ne bi
pao samo na leđa pojedinaca.
RIJEČ - DVIJE
