Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Projekti temeljeni na europskom novcu nisu brzopotezni posao

Cilj je do kraja ove godine ugovoriti više od 85 posto sredstava, a do kraja financijske perspektive biti na više od 100 posto ugovorenog
10. lipnja 2019. u 14:02 0 komentara 76 prikaza
Zagreb: Održana konferencija za medije u organizaciji HUP Skor
Foto: Igor Kralj/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/5

Fondovi EU svakako su jedan od imperativa kada govorimo o razvoju Hrvatske i jedan od pozitivnih segmenata od ulaska Hrvatske u EU, čija smo najmlađa članica. No, prijeko potrebno je znanje kako iskoristiti fondove EU i koje su mogućnosti, što najbolje možemo vidjeti na već realiziranim projektima i područjima koja već ubiru plodove projekata u provedbi.
RH u financijskom razdoblju 2014.-2020. iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova na raspolaganju ima ukupno 10,676 milijardi eura. Od tog iznosa 8,397 milijardi predviđeno je za ciljeve kohezijske politike, 2,026 milijarde za poljoprivredu i ruralni razvoj te 253 milijuna eura za razvoj ribarstva.

Gabrijela Žalac POBJEGLA S MJESTA NESREĆA Kuma ministrice Žalac optužena zbog nepružanja pomoći pješakinji koju je oborila

Prema podacima Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, trenutačno je kroz natječaje raspisano više od 88 posto ukupno alociranih sredstava, ugovoreno je 68 posto, krajnjim je korisnicima isplaćeno 22 posto, a ovjereno je 18 posto sredstava. Prema posljednjem izvještaju Hrvatska je u plusu 14,4 milijardi kuna u odnosu na svoja davanja i primanja iz Europske unije, a u ovom trenutku u državni proračun ušlo je gotovo dvije milijarde eura.

“Cilj je do kraja ove godine ugovoriti više od 85 posto sredstava, a do kraja financijske perspektive biti na više od 100 posto ugovorenih sredstava”, riječi su ministrice regionalnoga razvoja i fondova EU Gabrijele Žalac.

Gabrijela Žalac ispitani i prvi svjedoci USKOK pokrenuo izvide o luksuznom Mercedesu ministrice Žalac

Nova pravila

U novoj financijskoj perspektivi 2021.-2027. Hrvatska spada u manje razvijene regije, a prema prijedlogu na raspolaganju ćemo imati 5,6 posto manje u odnosno na trenutačno financijsko razdoblje, točnije 9,9 milijardi eura u novom razdoblju. Sredstva će se povećavati za samo šest zemalja, dok će se druge suočiti sa smanjenjem alokacije za 20 i više posto. No, za Hrvatsku bi to trebao biti tek dodatni poticaj, a za Ministarstvo i više od toga jer, kako i sami ističu, uključeni su u pregovore, dijaloge i dogovore vezano uz izradu novog zakonodavnog okvira za fondove EU. Ove i prošle godine Ministarstvo organizira informativno-edukativna događanja Regionalni dani fondova EU u gradovima koji su povukli značajan broj sredstava, kako bi širu javnost informirali o značaju i mogućnostima koje nude fondovi EU, s ciljem jačanja regionalnoga razvoja te cjelokupnog društvenog i gospodarskog rasta Hrvatske.

“Na početku mandata ove Vlade, dočekalo nas je puno problema, kao i velika kašnjenja, a natječaji su se počeli objavljivati tek u 2016., ugovorenost projekata bila tek 9% ukupne alokacije, objašnjavaju iz Ministarstva i poručuju – skupljamo iskustva i učimo na greškama.

Pelješki most Ubrzanje ekonomije na 3,9% Rekordan gospodarski rast pogurala ulaganja iz EU fondova

Kada su se “pohvatali konci”, rezultati su se pokazali: iz fondova Europske unije financirano je 8000 poduzetnika, otvoreno je 35 novih poduzetničkih inkubatora, izgrađeno je i obnovljeno 900 škola, 500 vrtića te 50 bolnica i domova zdravlja, 45 projekata kulturne baštine i 35 projekata prometne infrastrukture i mobilnosti.

Izazovi i problemi na koje nailaze korisnici fondova usporenost su i kompliciranost sustava za koje Ministarstvo dijelom preuzima odgovornost, a dijelom je, kažu, riječ i o zahtjevima Europske unije. No, pojednostavljenje procedura i jednostavniji i brži procesi na svim razinama cilj su i prioritet, uz promjene i izmjene potrebne alokacije po pojedinim prioritetima i područjima u sljedećem financijskom razdoblju.

Gabrijela Žalac Gabrijela Žalac: 'HDZ nije ostvario loš rezultat, relativni je pobjednik EU izbora'

Manjak stručnjaka za provedbu projekata EU također je jedan od problema. Ministrica Žalac napomenula je da ih nedostaje oko 2700.

U Ministarstvu kažu da broj stručnjaka svakim danom raste te da kontinuirano i intenzivno rade da ih bude još više. Podsjetimo, početkom godine Ministarstvo je sa zagrebačkim Ekonomskim fakultetom potpisalo Ugovor o suradnji kojim će studentima omogućiti da u sklopu prakse u Ministarstvu steknu znanja i vještina iz područja fondova EU, a to je tek jedan od primjera koje uviđamo i kao obični čitatelji – interesa svakako ima, od same edukacije do korištenja. Specijaliziranih stručnjaka za fondove EU nedostaje i imperativ je inzistirati i aktivno raditi na jačanju kapaciteta u ovom području u privatnom i u javnom sektoru.

Zagreb: Dodijeljeno 101 milijun kuna za ruralni razvoj i šumarstvo Ravnomjerni razvoj Projektima za nerazvijena područja 101 milijun kuna

Što kažu poduzetnici?

Je li potrebno čekati bolja vremena za poduzetnike ili su ta vremena sada? Kako bi se ostvarili rezultati, neophodna je poslovna podloga, strateški plan, ali i vlastita financijska potpora na koju poduzetnici danas često i ne računaju jer misle da će fondovi Europske unije pokriti većinu toga, no proces nikako nije utopijski, ali nije ni bauk.

Također, poduzetnici s kojima smo imali prilike razgovarati i koji su učili na greškama napominju da se projekt koji je sufinanciran iz fondova EU ne može provesti u kratkom vremenu, jer s njime dolaze očekivanja poput boljeg pozicioniranja tvrtke na tržištu, razvoja, a i novih zapošljavanja, kao i prosperitet mladih te prijateljsko i konkurentno poduzetničko okruženje.

Gabrijela Žalac Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Žalac o korištenu EU fondova: Hrvatska u plusu 14,4 milijarde kuna

Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, Program integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima i Integrirana teritorijalna ulaganja samo su nekih od pozitivnih primjera. Stoga je važno istaknuti takve primjere učinkovitosti korištenja europskih projekata i primjene novca iz fondova EU u i za razvoj poslovanja.

Njih će Poslovni dnevnik i Večernji list predstaviti u serijalu o konkretnim primjerima korištenja fondova Europske unije, kao i boljkama i izazovima.

Plazma keksi
BAŠ KAO NEKADA
Stvari koje se godinama nisu promijenile, a svejedno ih obožavamo
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.