Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 171
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
OKUPLJANJE U SPLITU

Crne kapuljače, baklje i "Smrt komunizmu": Ovako je izgledao mimohod za Franu Tentu u Splitu

Bepo Perišić/Dalmacija Danas
15.11.2026.
u 16:37
Google icon Dodaj Večernji list među omiljene izvore na Googleu

Gotovo osam desetljeća nakon njegove smrti, Frane Tente ponovno je postao središnja figura javnog okupljanja u Splitu, dok pitanje okolnosti njegove osude i dalje ostaje važan dio rasprave o njegovoj povijesnoj ulozi.

U središtu Splita jučer je organiziran mimohod posvećen Frani Tenti, mladiću koji je 1948. godine, u dobi od 20 godina, umro tijekom izdržavanja zatvorske kazne u Lepoglavi. Okupljanje je započelo na Prokurativama, a povorka je potom Marmontovom i Plinarskom ulicom krenula prema Marjanu, izvijestio je Dalmatinski portal. Pozornost su privukli sudionici čija su lica bila prekrivena maramama. U rukama su držali zapaljene baklje, dok su oko nadlaktica nosili trake s bojama hrvatske zastave. Na početku povorke istaknuti su portret Frane Tente i vijenci, a među okupljenima mogle su se vidjeti i hrvatske zastave s početnim bijelim poljem na grbu. Tijekom prolaska splitskim ulicama čuli su se povici "Frane Tente - s nama je" i "Smrt, smrt, komunizmu smrt", a sudionici su u jednom trenutku zapjevali i pjesmu "Marjane".

Organizatori su se za mimohod pripremili i pisanim uputama koje su, prije polaska povorke, dijelili okupljenima na Prokurativama. Letke nisu dobivali samo sudionici nego i građani koji su se u tom trenutku zatekli na trgu, objavila je Dalmacija danas. Na podijeljenim papirima bio je razrađen način sudjelovanja u povorci, uključujući parole koje su organizatori predvidjeli za uzvikivanje. Među njima su se nalazile "Frane Tente - s nama je", "Mučenik Frane Tente - s nama je" i "Smrt, smrt, komunizmu smrt". Za svaku od tih parola bilo je naznačeno da je sudionici trebaju izgovoriti tri puta. Upute su sadržavale i tekst pjesme "Marjane, Marjane", kao i povik "Živjela Hrvatska". Međutim, činjenica da su određene parole bile navedene u organizacijskim materijalima ne potvrđuje da su sve doista izgovorene tijekom mimohoda.

Druga strana podijeljenog papira bila je posvećena pravilima ponašanja. Organizatori su sastavili ukupno 12 odredbi kojima su nastojali odrediti kako se sudionici trebaju ponašati tijekom cijelog događaja. Posebno je naglašena obveza dostojanstvenog sudjelovanja, uz zabranu izazivanja sukoba, vrijeđanja prolaznika i bilo kakvog govora mržnje. Nije bilo dopušteno konzumiranje alkoholnih pića ni drugih opojnih sredstava. Od sudionika se također tražilo da izbjegavaju pušenje, konzumiranje hrane i uporabu mobilnih telefona ako bi takve aktivnosti mogle ometati odvijanje povorke. Organizatori su predvidjeli i ograničenja u odnosima s predstavnicima medija. Prema podijeljenim pravilima, pojedinci nisu smjeli samoinicijativno razgovarati s novinarima niti davati izjave. Komunikacija s medijima bila je rezervirana za osobu koju za to izričito ovlasti organizator.

Kontrolirano je i isticanje obilježja. Zastave, transparenti i ostali simboli mogli su se koristiti samo nakon prethodnog odobrenja organizatora, dok su stranačka obilježja, zakonom zabranjeni simboli i oznake stranih ideologija bili izričito isključeni. Prema informacijama koje je dobio Index, splitski mimohod prethodno je bio propisno prijavljen nadležnim tijelima. Također je potvrđeno da tijekom održavanja događaja nisu zabilježeni povici ni postupci koji bi predstavljali povredu zakonskih odredbi. Posebnu pozornost izazvalo je prekrivanje lica maramama. Međutim, prema važećim zakonskim odredbama, zabrana takvog maskiranja odnosi se na sportska borilišta, a ne na ovakva javna okupljanja.

Index je neslužbeno doznao da su se pojedini sudionici odlučili na prikrivanje identiteta kako njihova lica ne bi bila prepoznatljiva na fotografijama i snimkama koje bi poslije mogle biti objavljene u medijima. O događaju se oglasio i hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Stephen Nikola Bartulica iz stranke DOMiNO. Na svojem profilu na Facebooku podijelio je osvrt na mimohod, izrazivši zadovoljstvo načinom na koji su mladi sudionici obilježili sjećanje na Franu Tentu. "Danas sam primio brojne fotografije i videozapise s mimohoda za Franu Tentu u Splitu. Svečano, dostojanstveno i hrvatski, tako su mladi odali počast Frani Tenti, žrtvi komunističkog režima i simbolu ugašene hrvatske mladosti. Posebno me raduje što mladi ne zaboravljaju Franu i brojne druge žrtve komunizma. Njihova žrtva ne smije pasti u zaborav, a istina o našoj prošlosti mora se prenositi novim naraštajima. Hrvatska ima budućnost dok ima ovakvu mladost; mladost koja pamti, poštuje i čuva svoje korijene", napisao je Bartulica na Facebooku.

Sjećanje na Franu Tentu u Splitu je i ranije bilo predmet javnih inicijativa. Tako je još 2019. godine pokrenuta zamisao o postavljanju spomenika u njegovu čast. Pristaše te inicijative njegovu sudbinu povezuju s događajem iz noći na 10. travnja 1947., kada je na Marjanu uklonjena jugoslavenska zastava. Prema tumačenju zagovornika podizanja spomenika, Tente je završio u zatvoru upravo zbog sudjelovanja u toj akciji. No, dokumentacija Okružnog suda Srednje Dalmacije pokazuje da se njegovo ime među osuđenima za samo skidanje zastave ne nalazi. Tentini problemi s tadašnjim vlastima započeli su ranije. U srpnju 1946. prvi je put uhićen nakon što je na zidu splitske gimnazije, prigodom imendana ustaškog poglavnika Ante Pavelića, oslikao njegov portret i veliko slovo "U". Zbog tog je postupka nekoliko tjedana proveo iza rešetaka, tijekom kojih je bio podvrgnut višestrukim ispitivanjima. I nakon izlaska iz zatvora ostao je pod nadzorom UDBA-e, tadašnje jugoslavenske službe državne sigurnosti.

U završnim mjesecima 1946. godine Tente je, posredovanjem Ivice Bavčevića, stupio u kontakt sa splitskim ogrankom Hrvatskoga oslobodilačkog pokreta (HOP). Upravo su pripadnici te skupine nekoliko mjeseci poslije sudjelovali u događaju koji će ostati jedan od najpoznatijih dijelova priče o Tenti. Naime, 10. travnja 1947. godine na Marjanu je uklonjena jugoslavenska zastava, a na njezino je mjesto postavljena hrvatska. Prema navodima iz sudske presude, zastavu je skinuo Frane Bettini, koji je u to vrijeme imao 22 godine. Zbog sudjelovanja u spomenutoj akciji, uz Bettinija su osuđeni Ivica Bavčević, Nikola Pensate i Jelka Betica. Sud je utvrdio da su sudjelovali u dogovorima vezanima uz postavljanje hrvatske zastave.

Uhićenja su, međutim, obuhvatila i širi krug osoba povezanih sa skupinom, među kojima je bio i Frane Tente. Premda je i njemu izrečena zatvorska kazna, razlozi zbog kojih je osuđen razlikovali su se od onih koji se često navode u javnosti. Okružni sud Srednje Dalmacije Tentu je osudio na tri godine zatvora uz prisilni rad. Osuda se nije temeljila na uklanjanju jugoslavenske zastave s Marjana, nego na trima drugim točkama optužbe. Prva je bila povezana s njegovim djelovanjem u ožujku 1946. godine. Prema sudskim navodima, u tom je razdoblju izrađivao i umnožavao propagandne materijale, među kojima su bili leci i parole s pozivima na nasilno svrgavanje tadašnjega državnog poretka. Druga točka odnosila se na događaj u splitskoj gimnaziji, odnosno prikazivanje Pavelićeva lika i ustaškog znaka na školskom zidu. Sud je taj čin protumačio kao oblik političke propagande usmjerene protiv jugoslavenskih vlasti.

Kao treći razlog osude navedeno je njegovo povezivanje s Hrvatskim oslobodilačkim pokretom krajem 1946. Prema zaključcima suda, Tente je preko Ivice Bavčevića pristupio aktivnostima organizacije, pri čemu mu je bila povjerena zadaća pridobivanja novih članova. Nakon završetka sudskog postupka poslan je na izdržavanje kazne u Kazneno-popravni dom Lepoglava. Ondje je 8. studenoga 1948. godine izgubio život, ne dočekavši kraj izrečene zatvorske kazne. Imao je samo 20 godina. Gotovo osam desetljeća nakon njegove smrti, Frane Tente ponovno je postao središnja figura javnog okupljanja u Splitu, dok pitanje okolnosti njegove osude i dalje ostaje važan dio rasprave o njegovoj povijesnoj ulozi.

Ključne riječi

Komentara 152

HA
Hary3
17:39 15.11.2026.

Bravo hrvatska mladosti.

PI
Piškor
17:45 15.11.2026.

Komunistčki šljam je ubijal Hrvate onda a i danas bi da mogu

23
234
18:30 15.11.2026.

Konačno da netko spomene momka kojeg su partizani mučili zvjerski i ubili zbog hrvatske zastave na Marjanu !

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata