U ruksak, torbu ili veću čvrstu vrećicu stavite nužne stvari za slučaj evakuacije. Obvezno vodu za najmanje dva dana, od 1,5 do dvije litre po danu, i hranu – dehidriranu ili konzerviranu koju inače jedete, ali bez puno soli i šećera, u količini za najmanje dva dana. Usto pripremite higijenske potrepštine kao što su četkica i pasta za zube, zaštitna maska za lice, papirnate maramice, toaletni papir, higijenski ulošci, antibakterijski gel i slično. Zatim, medicinske potrepštine poput flastera, sredstva za dezinfekciju, zavoja ili nekih drugih medicinska pomagala i lijekova. U ruksaku ili torbi trebali bi se naći i otvarač za konzerve, napunjena baterija za mobitel, prijenosni radijski prijamnik na baterije i rezervne baterije, svjetiljka, pištaljka, šibice ili upaljač, plastične vrećice za smeće, ljepljiva vrpca, novac, dokumenti i brojevi mobitela i telefona ukućana, rodbine i prijatelja na papiru, odjeća, deka, karta s unaprijed ucrtanim evakuacijskim putovima... Upoznajte ostale ukućane s pripremom kompleta za evakuaciju i pomozite im u pripremi. Ako u kućanstvu imate bebe, starije osobe ili osobe s invaliditetom, ne zaboravite pripremiti stvari i za njihove potrebe. Savjeti su to Ravnateljstva civilne zaštite koje djeluje u sklopu Ministarstva unutarnjih poslova.
Uz napomenu da se Europa suočava sa sve češćim i složenijim krizama, početkom ovog mjeseca i Europska je komisija predstavila nove smjernice za građane koji bi se trebali pripremiti za izvanredne situacije i katastrofe, od zaliha hrane, vode i osnovnih potrepština nužnih za preživljavanje za tri dana. Te je smjernice u Bruxellesu predstavila europska povjerenica za pripravnost i upravljanje krizama Hadja Lahbib, koja je najavila planove za godišnji Dan pripravnosti EU, a prvo izdanje planirano je za listopad 2027. Nove smjernice obuhvaćaju nekoliko ključnih područja, počevši sa 72-satnom samodostatnošću, pomoći ljudima u zadovoljavanju njihovih osnovnih potreba tijekom prva tri dana izvanredne situacije dok se mobilizira javna pomoć, uključujući osnovne potrepštine za hitne slučajeve i vreće za hitne slučajeve, edukaciju o pripravnosti, integraciju pripravnosti u nastavne planove i programe ranog i osnovnoškolskog obrazovanja te pružanje obuke odgajateljima, pomaganje djeci da razviju vještine pripravnosti od rane dobi, bez stvaranja straha ili tjeskobe. Fokus je i na pripravnosti koja uključuje osobe s invaliditetom, komuniciranju rizika i prijetnji kako bi građani dobili pravovremene, pristupačne i pouzdane informacije prije, tijekom i nakon izvanrednih situacija. Kako bi pripravnost postala zajednički prioritet diljem Europe, Komisija predlaže uspostavu godišnjeg Dana pripravnosti EU, koji bi se obilježavao svakoga 23. listopada, počevši od 2027. godine.
"Time će se građani i zajednice potaknuti da preuzmu aktivnu ulogu u pripremama za izvanredne situacije kako bi zaštitili sebe i druge. Ovaj će događaj također odati priznanje naporima i radu nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela, organizacija civilne zaštite i zajednica na jačanju pripravnosti diljem Europe" kažu u Europskoj komisiji. Datum označava obljetnicu uspostave Mehanizma civilne zaštite 23. listopada 2001., čime se priznaje njegova uloga u promicanju europske solidarnosti i koordinaciji odgovora na katastrofe unutar EU i izvan njega tijekom proteklih 25 godina. Europska građanska skupina za pripravnost koja je od ožujka do svibnja ove godine okupila 150 građana iz cijele Europske unije, preporučila je, među ostalim, organizaciju godišnjeg Tjedna pripravnosti EU. Ponajviše zbog Rusije koja je 2022. napala Ukrajinu i opasnosti od širenja sukoba, sve se češće govori o važnosti pripreme građanstva za izvanredne situacije. U Ujedinjenom Kraljevstvu ljetos je najavljena kampanja pozivanja građana da se "opskrbe konzerviranom hranom i poduzmu korake kako bi osigurali da su spremni za nacionalne hitne slučajeve", pisao je The Guardianu. Kampanja je nazvana "Budi spreman", a također se fokusira na osiguranje dovoljnih zaliha vode, hrane, gotovine, potrepština prve pomoći i drugoga za najmanje tri dana. Ministar obrane Wes Streeting izrijekom je spomenuo opasnost od terorizma usmjerenog protiv kritične infrastrukture. Britanija mora biti spremna za veliki rat u roku od 1000 dana, rekao je ministar. Iain Overton, izvršni direktor organizacije Action on Armed Violence (AOAV), rekao je za agenciju Anadolu da zapadne zemlje riskiraju ulazak u ciklus u kojem upozorenja o sukobu dodatno pojačavaju tjeskobu u javnosti.
"Političari upozoravaju na nadolazeći rat, mediji ta upozorenja dodatno šire, a tjeskoba koja se pritom javlja u javnosti potom se koristi kao opravdanje za daljnja vojna izdvajanja i sve alarmantniju političku retoriku. Ubrzo se mogućnost rata počinje prikazivati kao vjerojatnost, a zatim gotovo kao neizbježnost" smatra Overton i pita otkud toliki strah od Rusije koja se muči u Ukrajini, pa zašto bi onda namjerno pokrenula znatno širi rat protiv združene vojne moći NATO-a? "Mnogi od onih koji upozoravaju na približavanje trećega svjetskog rata bivši su vojni časnici, obrambeni savjetnici ili pojedinci koji imaju profesionalne i financijske veze s vojnom industrijom" dodao je. Pitanje ne bi, drži, trebalo biti samo je li Britanija spremna voditi rat za 1000 dana već i što Britanija čini tijekom tih 1000 dana kako bi osigurala da do takvog rata nikada ne dođe. Belgija i Irska su objavile nove smjernice za izvanredne situacije u rujnu i listopadu. Ne spominje se rat, nego katastrofa i kriza. "Kada se dogodi katastrofa, prvi sati mogu napraviti veliku razliku. Svaki Europljanin trebao bi znati što učiniti, kako zaštititi svoju obitelj i kako pomoći drugima. Pripravnost počinje u našim domovima, u našim školama, u našim zajednicama. Zato ljudima dajemo praktične alate za pripremu za krize, a istovremeno jačamo sustave na koje se oslanjaju kada se dogode izvanredne situacije" rekla je povjerenica za jednakost, pripravnost i upravljanje krizama Hadja Lahbib.
Dok Ravnateljstvo Civilne zaštite daje upute o nužnim potrepštinama za dva dana, u smjernicama Europske komisije govori se o trodnevnoj samodostatnosti. U Ravnateljstvu civilne zaštite za Obzor kažu da kontinuirano rade na jačanju otpornosti građana i sustava na različite krizne situacije, u skladu s europskim smjernicama i najboljim praksama zemalja članica, aktivnosti i mjere usmjerene su na zaštitu života, zdravlja i imovine u svim vrstama izvanrednih okolnosti, neovisno o njihovoj prirodi ili izvoru rizika. Usto Ravnateljstvo civilne zaštite, zajedno sa svim operativnim snagama, ima razvijene postupke za sve faze upravljanja rizicima od katastrofa, od prevencije, pripravnosti do odgovora na katastrofe te odgovorno pristupaju svim oblicima pripreme, neovisno o vrsti rizika, kako bi zajedno dodatno ojačali otpornost našeg društva.
"Preporuke o osobnoj i obiteljskoj pripremljenosti dio su preventivnog i odgovornog ponašanja kojim se nastoji postići da građani unaprijed znaju kako postupiti u različitim izvanrednim situacijama te da, u skladu sa svojim potrebama i mogućnostima, budu pripremljeni i za okolnosti u kojima pojedine uobičajene usluge mogu privremeno biti nedostupne. Ravnateljstvo civilne zaštite stoga građanima preporučuje da se informiraju o rizicima u sredini u kojoj žive te da unaprijed osmisle osobni odnosno obiteljski plan postupanja u slučaju izvanrednog događaja uzimajući u obzir specifičnosti svojeg stambenog prostora, okoline i članova kućanstva. Dio takve pripreme je i komplet za preživljavanje" ističu. Kad je riječ o zalihama hrane i vode, potrebe nisu jednake za sva kućanstva i ovise, među ostalim, o broju članova kućanstva i njihovim individualnim potrebama. Stoga je, napominju, važno da svako kućanstvo unaprijed razmisli o vlastitim potrebama i u skladu s njima pripremi osnovne potrepštine koje mu mogu biti potrebne u slučaju izvanrednog događaja ili privremene nedostupnosti pojedinih usluga. Smisao osobne pripreme nije stvaranje velikih zaliha, već razumna i pravodobna priprema prilagođena konkretnom kućanstvu.
"Posebnu pozornost potrebno je posvetiti članovima kućanstva koji zbog dobi, zdravstvenog stanja ili drugih okolnosti mogu imati specifične potrebe. Osobni odnosno obiteljski plan, kao i komplet za preživljavanje, potrebno je stoga prilagoditi konkretnim potrebama članova kućanstva, primjerice potrebi za redovitom terapijom ili drugim potrepštinama koje su im neophodne" vele u Ravnateljstvu civilne zaštite, koje je izradilo i objavilo posebne upute i videomaterijale za osobe s invaliditetom, koje predstavljaju posebno osjetljivu skupinu kada je riječ o smanjenju rizika od katastrofa. Obiteljski plan koji će pomoći u snalaženje u izvanrednim situacijama može sadržavati važne telefonske brojeve i alternativne načine komuniciranja, na primjer mjesta gdje ćete ostaviti pisane poruke za ukućane, mjesta susreta ako ste na različitim lokacijama, evakuacijske putove, informacije o tomu što ćete učiniti ako se ne budete mogli vratiti kući ili kontaktirati s članovima obitelji, zaduženja svakog člana obitelji tijekom evakuacije, uključujući uzimanje kompleta za preživljavanje, ime osobe izvan vašeg mjesta s kojom će ukućani po potrebi kontaktirati, podsjetnik na sigurna mjesta u domu i izvan njega, podsjetnik na mjesta za isključenje plina, struje i vode i drugo, a s njim trebaju biti upoznati svi članovi kućanstva. Na službenim mrežnim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite dostupne su brojne smjernice i upute za postupanje u opasnostima, nesrećama i katastrofama.
"Preporuka za građane je da se s navedenim informacijama upoznaju unaprijed i prate službene izvore informiranja, a u slučaju neposredne prijetnje postupaju prema uputama nadležnih službi. Svrha svih navedenih preporuka nije stvaranje zabrinutosti, već poticanje kulture prevencije i osobne pripremljenosti. Pravodobna informiranost, poznavanje osnovnih postupaka i razumna priprema mogu građanima pomoći da u slučaju izvanrednog događaja reagiraju mirnije, sigurnije i učinkovitije" poručuju. Istraživanje o svijesti o riziku od katastrofa i pripravnost stanovništva EU pokazalo je, kad je riječ o osobnoj ranjivosti na rizike od katastrofa, da se građani diljem Europe osjećaju najviše ugroženima od ekstremnih vremenskih pojava (38 %), izvanrednih situacija povezanih s ljudskim zdravljem (27 %) i poplava (26 %). Nešto više od svakog petog ispitanika spominje prijetnje kibernetičkoj sigurnosti, poput kibernetičkih napada i kibernetičkog kriminala (23 %), političkih ili geopolitičkih napetosti kao što su građanski nemiri ili društvene podjele pribojava se 22 % ispitanika, a poremećaja u funkcioniranju kritične infrastrukture, od nestanka električne energije ili prekida u opskrbi plinom ili pitkom vodom, 21 % posto.
"Kao društvo bolji smo u krizi nego prije krize. Iskustva posljednjih godina, tu mislim na potres u Zagrebu i Banovini, pandemiju i recentne požare, pokazala su da građani Hrvatske s jedne strane imaju iznimnu solidarnost i sposobnost brze improvizacije, dok je s druge strane pripremljenost za razne oblike kriznih situacija prilično niska. Većina građana postupa reaktivno, a ne proaktivno. Većina kućanstava kod kuće nema plan, nema vode i hrane za nekoliko dana, a rijetki znaju što bi radili kad nestane struje i kad se mobitel ne može upotrijebiti. Zato je edukacija iznimno važna, ljudi moraju znati kako procijeniti opasnost, kome vjerovati dok nam informacije stižu sa svih strana, što napraviti kad treba napustiti dom i kako pomoći ozlijeđenome dok ne stigne hitna pomoć. Samo edukacija uz redovite vježbe može nam dati pripremljenost bez širenja panike" kaže za Večernjakov Obzor dr. sc. Martina Mihalinčić, stručnjakinja za krizni menadžment.
U Hrvatskoj građani smatraju da najveća opasnost državi prijeti od poplava, njih 58 posto. Na drugom su mjestu ekstremne vremenske nepogode, poput toplinskih i hladnih valova te oluja, na trećem potresi, četvrtom požari, a na posljednjem nuklearna nesreća, koju je istaknulo samo pet posto anketiranih. Na pitanje od čega bi njima osobno mogla doći najveća prijetnja, anketirani građani Hrvatske na prvo su mjesto stavili ekstremne vremenske uvjete, na drugom mjestu su potresi, a treće dijele zarazne bolesti i poplave. Na posljednjem mjestu je i opasnost od nuklearnih nesreća. Njemačka je, u tom istraživanju iz 2024., bila jedina zemlja u kojoj ispitanici na prvo mjesto stavljaju političke ili geopolitičke napetosti, čak 38%. Gotovo polovica građana (49%) o rizicima od katastrofa informiralo bi se preko nacionalnih medija. Najmanje svaki treći ispitanik daje prednost lokalnim ili regionalnim medijima ili informiranju putem službi za upravljanje u kriznim situacijama, kao što su policija, vatrogasci ili civilna zaštita. Tri od deset ispitanika navelo da bi se informiralo preko članova obitelj ili prijatelja te društvenih mreže (29%). Kad je riječ o osobnim mjerama poduzetima radi pripreme za katastrofu, gotovo polovica građana EU pri ruci ima baterijsku svjetiljku ili svijeće, no za sve ostalo pripremljenost je manja. Nešto više od trećine ispitanika reklo je da kod kuće imaju zalihu lijekova i medicinskih potrepština za hitne slučajeve, 29 posto ih čuva zalihe hrane ili pića za hitne situacije, a samo 20 posto ih čuva zalihe vode za kuhanje i higijenu ili posjeduje radio na baterije. Čak 48 posto ih tvrdi da ne znaju što treba učiniti u slučaju katastrofe, a 58 posto ne osjeća se dovoljno pripremljeno za katastrofe ili izvanredne situacije koje bi se mogle dogoditi u području u kojem žive.
Stariji ispitanici više su zabrinuti zbog ekstremnih vremenskih pojava, ispitanici u dobi od 40 do 54 godine češće od drugih dobnih skupina spominju opasnost od velikih nesreća poput industrijskih ili kemijskih incidenata, izlijevanja nafte ili teških prometnih nesreća, dok mlađi ispitanici češće navode prijetnje kibernetičkoj sigurnosti. Slabije obrazovani više su zabrinuti zbog ekstremnih vremenskih pojava, šumskih požara i geoloških katastrofa. U svakoj državi članici EU ispitanici najčešće navode da u posljednjih deset godina nisu doživjeli nikakve katastrofe osim pandemije bolesti COVID-19. Iznimke su Hrvatska, gdje gotovo sedam od deset ispitanika navodi da su u posljednjih deset godina doživjeli jednu ili više katastrofa (potresi), a Mađarska i Austrija zbog izbjeglica. Hrvatska je na visokom trećem mjestu zemalja po udjelu građana koji su imali iskustva s volontiranjem u organizacijama za hitne intervencije ili inicijativama u zajednici. Prosjek za cijeli EU iznosi 19 posto, a u Hrvatskoj 26. Treći smo i na popisu zemalja čiji su građani spremni uključiti se u volontiranje u slučaju neke nove katastrofe i pomagati drugima. U Hrvatskoj je takvih 16 posto, a prosjek EU je devet.
Otvori KEKS Pay
Ma dosta više bu_ale. Prema važećem Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira, prekršaj čini onaj tko izmišlja ili širi lažne vijesti kojima se remeti mir i spokojstvo građana. Za ovaj prekršaj propisana je novčana kazna od 700,00 do 4.000,00 eura ili kazna zatvora do 30 dana