RBA je jedina među šest vodećih banaka natprosječno rasla i u krizi, povećavši dobit u prvom dijelu godine pet posto i imovinu četiri posto.
Sedam u minusu
Takav rezultat uglavnom se pripisuje povećanju kamata, kojemu je ta banka bila sklona u razdoblju krize, za razliku od PBZ-a, koji je, na primjer, dosta dugo odolijevao poskupljenjima kredita za stare klijente. Rezultat je takve poslovne politike pad dobiti 30 posto u odnosu na 2009. u PBZ-u., a koja je banka dugoročno bolje postupila, vidjet će se po kretanju rizičnih plasmana i budućem pozicioniranju na tržištu. Bankarski je sustav u cjelini zabilježio smanjenje dobiti 20 posto, ali i dalje ostvaruje solidan financijski rezultat. Tek sedam manjih banaka iskazalo je gubitke, 85 milijuna kuna, dok su ostale poslovale s dobiti koja je bila 2,2 milijarde kuna prije oporezivanja. Polovicu ukupne dobiti ostvarile su vodeće Zagrebačka i Privredna banka.
Hypo je imao najveći pad dobiti na godišnjoj razini (45 posto), što je vjerojatno posljedica većih rezervacija, ali i konačne integracije Slavonske banke koja je bila dovršena u prvom kvartalu 2009. pa je utjecala na rezultat. Pažnje vrijedan je i rezultat HPB-a, koja je nakon lanjskih gubitaka u lipnju 2010. imala 54 milijuna kuna dobiti.
Prosječna stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala banaka u Hrvatskoj iznosi 19 posto, znatno više od propisanih minimalnih 12%, pogotovo kod velikih banaka. Međutim, sedam malih, među njima i državni HPB, blizu je donje dopuštene granice zbog čega će vjerojatno vrlo brzo morati unositi dodatni kapital u banku.
ROE 8 posto
Premda su loši krediti porasli na 9%, vjeruje se da će bankarski sustav ostati stabilan. Nije bilo ni značajnijih vlasničkih promjena. Uvede li Vlada dodatni porez na banke, očekivati je da će HNB smanjiti regulatorni pritisak i tako ublažiti udar. Stopa povrata na kapital (ROE) je oko 8%, dvostruko je manja nego 2004., kad je bila rekordnih 16%.
HPB (Hrvatska Postanska Banka) je mogla u ovo vrijeme recesije preuzeti daleko veci broj stedisa iz Zagrebacke banke kao i PBZ ili svih ostalih stranih banaka. Primjera radi trebala se je orijentirati na ljude koji rade kao pomorci ili Off shore industriji i koji su korisnici stambenih kredita kod svih ostalih nazovimo to tako stranih banaka u Hrvatskoj. Primjer krediti za medjufinanciranje i povrat tih istih kod HPB su povoljniji kao i kamata ako se istovremeno krene sa stambenom stedionicom koja bi nakon 2 godine i ukupno uplacnog iznosa od 30% od vrijednosti nekretnine iznosila samo 3% dok je kod npr. Zagrebacke banke ta kamatna stopa 5.75%. Dakle dvostruko vise nego kod Hrvatske postanske banke. Drugo cisto iz patriotskih pobuda bih zelio prebaciti svoj novac na cistu Hrvatsku banku i ostavljati kamate na kredit za dobrobit Hrvatske a ne stranih banaka. Medjutim kada sam zatrazio kredit za medjufinanciranje receno mi je da moram imati 2 osobe (garante) koji ce u slucaju da ja to ne mogu uciniti isplacivati rate mojeg kredita. Naci bilo koga u ova teska vremena za garanta je jednako samoubojstvu. Pa ljudi nemogu sa svojim placama niti prezivjeti a kamo li garantirati tudje kredite. Dalje HPB bi morala traziti platne liste i rok zaposlenja ljudi koji takve usluge traze pa bi bilo lako vidljivo tko moze a tko ne moze isplacivati takve rate. Buduci da su place pomoraca vise nego dostatne da se ti krediti isplacuju HPB morala ukinuti tu klauzulu o jamcima i omoguciti ljudima koji rade vani da kod njih podignu kredite za medjufinanciranje ali bi isto tako privukle i devize na svoje racune jer bi ubuduce place pomoraca i off shore zaposlenika dolazile na HPB a ne na Zagrebacku, Erste, PBZ ili bilo koju drugu stranu banku. Istina rizik uvijek postoji ali buduci da ti ljudi rade mahom na jakim stranim kompaijama i naftnoj industriji straha nema. Vecinom su sve te nekretnine isplacene vec vise od polovice pa na primje ako netko potrazuje kredit za medjufinanciranje od 65.000 Eura a godisnje a nekretnina mu vrijedi 150.000 Eura u cemu HPB vidi problem i ne preuzme takvog klijenta drugim bankama a takvih je na tisuce. Imajuci u vidu 100.000 Hrcatskih pomoraca i ljudi koji rade u off shore industriji zamislite koji bi novac mogao doteci u cistu Hrvatsku Banku. I to siguran novac i sigurne otplate kredita a kamata bi ostajala u Hrvatskoj. Osobno sam to zelio uciniti medjutim HPB mora ukinuti klauzulu o jamstvu za ljude koji rade vani a preuzeti samo hipoteku nad nekretninama za koje bi se krediti odobravali. Bez barem malo rizika nema niti profita pa bih radje procitao da je najbolje u hrvatskoj poslovala HPB a ne neka druga banka a za to ima sve uvjete. S druge strane reklama samo putem interneta nisu dostatne. Izlozite uvjete koje nudite i koji su daleko povoljniji od svih drugih stranih banaka na sve svoje postanske urede pa cete vidjeti kako bi se na milijarde eura slilo o Hrvatsku postansku banku. kada ukinete jamce biti cu prvi koji ce to uciniti a ovako i dalje moram ostati pri zagrebackoj banci koja se u ovo vrijeme recesije nije pokazala kao banka koja teret krize nosi sa svojim korisnicima kredita.