Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 187
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
ANALIZA

Početak ekonomskog oporavka: Ovo su sektori koji su najbrže privukli nove ljude

Šibenik: Prazne terase ugostiteljskih objekata unatoč lijepom vremenu
Hrvoje Jelavic/PIXSELL
26.10.2021.
u 15:16

Najveći broj Hrvata trenutačno radi u prerađivačkoj industriji, njih gotovo 230 tisuća, slijedi ih trgovina na veliko i malo s 206 tisuća zaposlenih, a u javnoj upravi i obrani posao ima 113.025 ljudi

Oporavlja se, kaže barem tako statistika. Tržište rada, nakon pandemijske 2020., polako staje na noge, tvrdi Eurostat, koji je objavio kako je svaka deseta osoba trenutačno zaposlena u uslužnim djelatnostima posao dobila tek nedavno, s tim da najveći broj tih novozaposlenih imaju, naravno, Finska, Danska i Nizozemska. Istraživanje su radili na svim zemljama Europske unije, uključili su Švicarsku i Island, ali i "državu kandidata", susjednu nam Srbiju. O drugom kvartalu 2021. je riječ, odnosno Eurostat je obradio podatke koji se odnose na razdbolje između ožujka i lipnja ove godine.

- Informacije o udjelu nedavno započetih poslova omogućuje uvid u područja ekonomije koja su najbrže privukla nove ljude na početku ekonomskog oporavka. Na umu treba imati da je COVID-19 značajno utjecao na dinamiku zapošljavanja - objašnjavaju istraživači, koji su analizu radili na novozaposlenima između 15 i 64 godina starosti. Uslužne smo djelatnosti već spomenuli, 10,8 posto zaposlenih u drugom kvartalu tekuće godine upravo je u tom sektoru našlo izvor prihoda, a precizirat ćemo i što "uslužnost" točno znači jer i Eurostat je ovu kategoriju smjestio pod "smještaj i hrana".

Konkretno, radi se o ljudima koji su posao našli u, primjerice, hotelima, restoranima i kafićima jer EU samu djelatnost definira kao sekciju koja uključuje osiguravanje kratkog boravka posjetitelja i putnika te hrane i pića za trenutnu konzumaciju. Turizam se, očito, vratio, vidjeli smo to i na Jadranu, a vratit ćemo se sad novozaposlenima kojih je najviše, osim u spomenutoj kategoriji, bilo u "umjetnosti, zabavi i rekreaciji", nešto više od šest posto.

Drugo mjesto s ovom kategorijom dijele i oni koji su posao nedavno našli u "administrativnim uslugama i uslugama podrške", a ljudi su to koji su se zaposlili u, primjerice, uredskoj administraciji, call-centrima, putničkim agencijama ili onima za čišćenje, ali i u servisima za suzbijanje štetočina ili u vrtlarstvu. Novozaposleni, prema ljestvici Eurostata, svoje su mjesto našli i u agrokulturi, šumarstvu, ribolovu te građevini (pet posto), dok je najmanje novih ljudi zaposleno u sektoru obrazovanja.

- U 2020. izbijanje pandemije izazvalo je krizu koja je dovela do opreznijih politika poduzeća u pogledu zapošljavanja novih ljudi, a i sami su radnici oklijevali u započinjanju novih poslova, što je razumljivo. Rezultiralo je to, naravno, trendom pada zaposlenosti, ali 2021., osobito u drugom tromjesječju, tržište rada počelo je oživljavati, i to nakon djelomičnog ili potpunog ublažavanja nekih od anti-pandemijskih mjera poduzetih u borbi protiv širenja bolesti - pojašnjavaju istraživači Eurostata, koji su, napominju, u svoje ispitivanje uključili isključivo one koji su s novim poslovima započeli tri mjeseca prije nego je istraživanje provedeno.

Sama Hrvatska nije bila predmet posebne i detaljne njihove analize, pa smo posegnuli za podacima Državnog zavoda za statistiku unatrag godinu dana. U rujnu 2020. zaposlenih u Hrvatskoj bilo je 1.528.717 ljudi, dok je posao pola godine kasnije imalo otprilike 10 tisuća ljudi manje. Vidljiv je, zato, skok iz ožujka do lipnja ove godine kad je zaposlenih bilo 1.518.034, odnosno 1.563.484 Hrvata. U kolovozu statistika je još bolja, u čemu je zasigurno pomogla i sezona pa je prije dva mjeseca, prema Državnom zavodu za statistiku, posao imalo 1.588.965 ljudi. Posljednja je to i dostupna analiza zavoda.

- U odnosu na srpanj, broj ukupno zaposlenih porastao je za 0,1 posto, dok je u odnosu na isti mjesec prethodne godine broj ukupno zaposlenih porastao za 2,1 posto - objašnjavaju u Državnom zavodu za statistiku, koji je podastro podatke i o zaposlenima po djelatnostima.

Najveći broj Hrvata trenutačno radi u prerađivačkoj industriji, njih gotovo 230 tisuća, slijedi ih trgovina na veliko i malo s 206 tisuća zaposlenih, a u javnoj upravi i obrani posao ima 113.025 ljudi. Više od 100 tisuća zaposlenih je i u obrazovanju, u zdravstvu i socijali te građevinarstvu, dok najmanje Hrvata radi u rudarstvu, njih 3.831, te u poslovanju nekretninama, 8.706. U djelatnosti u kojima je Eurostat zabilježio najviše novozaposlenih, poput one pružanja smještaja i pripreme hrane, u Hrvatskoj radi nešto više od 87 tisuća ljudi, dok je, primjerice, u kategoriji "umjetnost, zabava i rekreacija" zaposleno tek 26.763 Hrvata.

 

>> Pogledajte i ovaj video - Mijenjat će se oznake roka trajanja na hrani: 'Proizvodi se jednostavno ne pokvare dan nakon isteka'

Komentara 2

VE
VedranK
12:41 29.10.2021.

Agrokulturi??

AD
admzaq
17:37 26.10.2021.

Znači svaki 14ti zaposleni je u javnoj upravi i obrani ?!?! Hahaha. O živote. Ovu državu treba ugasiti pod hitno.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije