Značajniji iskorak prema zelenom i održivom gradu, koji će upravljati vlastitim učinkovitim resursima, u posljednje je vrijeme prisutan kao jedan od ciljeva strategije razvoja velikih gradova (Zagreb, Split, ...) U prilog tome govore planiranja energetske obnove zgrada i javne rasvjete te implementacije izvora obnovljivih izvora energije. (fotonaponske elektrane, solarni kolektori i sl.).

S obzirom na najave o nadolazećoj energetski nesigurnoj zimi, ključno je da se jedinice lokalne samouprave aktivnije uključe u energetsku tranziciju i optimalno iskoriste dostupne financijske izvore i modele financiranja kako bi povećali energetsku učinkovitost resursa koje koriste, te smanjili nepotrebno rasipanje energije i emisiju stakleničkih plinova.

Projekti energetske učinkovitosti u pravilu imaju više načina realizacije; uz klasični financijski model realizacije projekata (vlastita sredstva, zaduživanje kod komercijalnih banaka, HBOR-a ili EBRD-a), dostupni su i drugi financijski modeli poput ESCO modela ili financiranja putem sredstava iz kohezijskih fondova EU.

U Hrvatskoj postoji veliki potencijal realizacije projekata energetske obnove javne rasvjete te zgrada javne namjene putem nekih od spomenutih modela financiranja (npr. javna rasvjeta) ili kombinacijom više različitih modela financiranja (npr. javne zgrade).

Javna rasvjeta i zgrade javne namjene su jedni od većih potrošača električne energije u jedinicama lokalne samouprave te se rekonstrukcijom/modernizacijom istih može postići ogroman iskorak u ostvarivanju ušteda energije i smanjenju ugljičnog otiska. Zbog navedene činjenice veliki se broj općina i gradova odlučio na realizaciju projekta obnove sustava javne rasvjete i/ili zgrade putem ESCO modela jer se realizacijom projekta tim modelom nisu zaduživali, nisu povećavali postojeće operativne troškove, a kreditne linije ili vlastiti novac su im ostali na raspolaganju za realizaciju drugih projekata.

Klasični financijski model - klasična nabava robe i/ili usluga

Klasični način realizacije projekta poboljšanja energetske učinkovitosti podrazumijeva osiguravanje sredstava iz vlastitog proračuna (što je na većim obuhvatima vrlo teško) ili zaduživanjem putem kreditnih linija (komercijalne banke, EBRD, HBOR). Nedostatak ovakvog načina realizacije projekta obnove javne rasvjete je smanjivanje investicijskog potencijala jedinice lokalne samouprave, zaduživanje (u slučaju zaduživanja putem kreditnih linija) te sporija realizacija uslijed neophodnog većeg broja koraka u provedbi takvog projekta. U slučaju realizacije projekta obnove javne rasvjete ili zgrade javne nabave klasičnim financijskim modelom potrebno je prije same nabave opreme i radova provesti nabavu usluge projektiranja, pribaviti potrebne suglasnosti (ako se iste zahtijevaju), osigurati financijska sredstva (ili u vlastitom proračunu ili zaduživanjem kod komercijalnih banaka), provesti nabavu usluge stručnog nadzora pri izvedbi radova kako bi se proveo glavni predmet nabave. Uobičajeno, nakon realizacije projekta obnove javne rasvjete ili zgrade javne nabave, ugovoreni izvođač radova odmah izlazi iz posla, a gotovo svi rizici (npr. nekvalitetno izvedeni radovi, manjkavosti u kvaliteti ugrađene opreme i sl.) ostaju na naručitelju opreme i radova. Na projektima javne rasvjete se pojavila dodatna mogućnost jeftinog zaduživanja putem HBOR kredita, ali uz vrlo rigorozna tehnička ograničenja i financijske limite. U praksi to znači da jedinice lokalne samouprave često ne mogu samo zamijeniti postojeće svjetiljke po principu „jedna nova svjetiljka za jednu staru svjetiljku“, već moraju ugraditi dodatne svjetiljke kako bi ispunili tehničke uvjete koji čine preduvjet za osiguravanje jeftinih financijskih sredstava, što nije uvijek i prihvatljivo (jer to vrlo često predstavlja značajno povećanje potrebnih investicijskih sredstava što je u koliziji sa stvarnim potrebama jedinica lokalne samouprave).

ESCO financijski model - realizacija projekta putem ugovaranja energetske usluge

ESCO financijski model označava način realizacije projekta poboljšanja energetske učinkovitosti u kojem privatna tvrtka osigurava kompletna investicijska sredstva, optimizira tehničko - ekonomsko rješenje prema projektnim zahtjevima naručitelja korištenjem „in house“ specijalističkih znanja te ugradnjom opreme (za čiju ispravnost ujedno i jamče) čijom implementacijom povećava energetsku učinkovitost, te ostvaruje energetske i financijske uštede za naručitelja koji investiciju otplaćuje putem ugovorenih mjesečnih naknada iz verificirane uštede energije. ESCO financijski model se može primjenjivati na širokom spektru projekata energetske učinkovitosti pa se tako koristi u zgradarstvu, toplinarstvu, javnoj rasvjeti i sličnim projektima koji mogu rezultirati velikim energetskim i financijskim uštedama. Velika prednost ovog model provedbe projekata energetske učinkovitosti je održavanje likvidnosti i povećanje investicijskog potencijala JLS-ova, brže ostvarivanje ušteda, te lakše i kvalitetnije planiranje budućeg razvoja sustava, kao i činjenica da ovakav model realizacije ne iziskuje vlastita sredstva niti ide u dug jedinice lokalne.

U Hrvatskoj je putem ESCO modela realizirano tridesetak projekata energetske obnove javne rasvjete, uglavnom u manjim do srednje velikim gradovima i općinama te nekoliko većih projekata. Grad Zagreb je također krenuo u smjeru obnove sustava javne rasvjete putem ESCO modela, a prema dostupnim saznanjima projekte obnove javne rasvjete po ovom modelu pripremaju Samobor i Karlovac, dok Split, Rijeka i Zadar uskoro planiraju ići u obnovu, ali je još nejasno po kojem financijskom modelu.

Realizirani projekti na sustavima javne rasvjete rezultirali su pozitivnim učincima u smislu značajne potrošnje električne energije te smanjenja emisije stakleničkih plinova, smanjenja troškova energije i održavanja. Ostvarene uštede se u prosjeku kreću preko 70%.

Projekti obnove javne rasvjete putem ESCO financijskog modela najčešće traju do 10 godina, ali se zbog značajnog povećanja cijene električne energije u zadnje vrijeme period znatno smanjio, što čini ovaj financijski model vrlo atraktivnim za realizaciju projekata energetske učinkovitosti.

Potrebno je istaknuti da ESCO model nije usko ograničen na zamjenu svjetiljki po principu „jedna nova svjetiljka za jednu staru svjetiljku“, već isti može uključivati i dodavanje novih svjetiljki kako bi se povećao standard postojeće komunalne usluge, pripremu ili provedbu integracije naprednog sustava nadzora i/ili upravljanja kojim jedinice lokalne samouprave čine korak više prema pametnom i održivom gradu. Razlika u odnosu na HBOR model je mogućnost biranja pozicija na koje se dodaju nove svjetiljke, dok je kod HBOR modela nema izbora, već je zadano što se i kako mora popunjavati.

Primjeri dobre prakse

Obnova sustava JR Vrbovec – energetska obnova sustava JR po ESCO modelu
Obuhvat Mjera energetske obnove sustava JR: 2.247

Ušteda na potrošnji energije: 1.215.100 kWh/god

Financijska ušteda na potrošnji električne energije: 680.450 HRK/god

Ušteda na održavanju: 238.000 HRK/god

Smanjenje emisije CO2: 559 t/god

Vrijednost projekta: 7.462.500 HRK

Trajanje Ugovora: 7,25 godina (od 2015. godine)

Grad Santander - energetska obnova sustava JR po ESCO modelu
Obuhvat Mjera energetske obnove sustava JR: 22.700 od ukupno 22.915 svjetiljki

Ušteda na potrošnji energije: 17.100.000 kWh/god

Financijska ušteda na potrošnji električne energije: 1.500.000 EUR/god

Ušteda na održavanju: 300.000 EUR/god

Smanjenje emisije CO2: 7.866 t/god

Vrijednost investicije: 11.000.000 EUR

Trajanje Ugovora: 15 godina (od 2016. godine)

Grad Kopar - energetska obnova sustava JR putem JPP modela
Obuhvat Mjera energetske obnove sustava JR: obnova rasvjete na novu LED rasvjetu, izmještanje obračunskih mjernih mjesta, mjerenje i verifikacija ušteda, preuzimanje održavanja JR

Broj svjetiljki u obuhvatu: 10.300

Ušteda na potrošnji energije: 2.800.000 kWh/god

Financijska ušteda na potrošnji električne energije: 1.600.000 EUR/god

Vrijednost projekta: 9.500.000 EUR

Trajanje Ugovora: 12 godina (od 2012. godine, aneks 2018.)

Grad Ljubljana - energetska obnova javnih zgrada putem JPP modela
Obuhvat Mjera energetske obnove zgrada: kotlovnice, klimatski uređaji, dizalice topline, izolacija krova, fasade, vanjska stolarija, rasvjeta

1. faza

2018. godine

Obuhvat Mjera: 48 zgrada ( kulturni centri, zdravstvene ustanove, škole, vrtići, sportski objekti)

Energetska ušteda: 8.245.000 kWh/god

Smanjenje emisije CO2: više od 3.000 t/god

2. faza

2020. godine

Obuhvat Mjera: 11 zgrada (  škole, vrtići, objekti lokalne samouprave )

Energetska ušteda: 1.386.000 kWh/god

Smanjenje emisije CO2: preko 463 t/god

3. faza

2021. godine

Obuhvat Mjera: 27 zgrada ( kulturni centri, zdravstvene ustanove, škole, vrtići, sportski objekti)

Energetska ušteda 4.465.000 kWh/god

Smanjenje emisije CO2: preko 1.000 t/god

Primjeri realiziranih projekata energetske obnove zgrada javnog sektora u RH po ESCO modelu

Zaključak

Bilo koji od razmatranih financijskih modela realizacije projekata energetske učinkovitosti je dobar ako se provedba projekta kvalitetno pripremi i uspješno završi na zadovoljstvo svih sudionika. Generalno mišljenje tehničke i ekonomske struke je da je tradicionalni model ipak primjereniji za manje projekte (vrijednosti do milijun kuna), a da je za veće projekte primjereniji ESCO model (vrijednosti iznad milijun kuna). Energetska sigurnost i stabilnost je poljuljana najnovijim geopolitičkim previranjima zbog čega se mora ubrzati proces energetske obnove infrastrukture javne namjene koja je veliki potrošač energenata. Uzevši u obzir da postoje dostupni financijski kanali za realizaciju istih projekata i pozitivne primjere prakse, za očekivati je u situaciji kad mnoge lokalne zajednice vape za realizacijom prioritetnih projekata poput novih vrtića, izgradnje nogostupa, nove javne rasvjete i slično, suludo je koristiti vlastita sredstva za realizaciju projekta koji se mogu realizirati korištenjem vanjskog privatnog kapitala koji se samo isplaćuje iz ušteda za koje garantira i ugovorno odgovara pružatelj usluge. Primjeri pozitivne prakse pokazuju kako na tržištu EU postoje mnogobrojni gradovi i općine koji su krenuli ovim putem. Ostaje nada da će i u Hrvatskoj javni sektor probuditi iz zimskog sna i krenuti u energetsku tranziciju koja će dovesti do značajnih ušteda u potrošnji energenata, a posljedično i do značajnih financijskih ušteda bez nepotrebnih zaduženja.

Video sadržaj

U NISKOM LETU

VIDEO Rafalei grmjeli iznad Zagreba: Pogledajte kako su prije tri godine letjeli nad gradom

nisu zdrave

Izbacite ih iz jelovnika: Zbog ove 4 namirnice teško gubite kilograme

Premium sadržaj

Video sadržaj

35

BIVŠI MOSTOVCI O RASKOLU U MOSTU

'Raspudići su otišli iz karijernih razloga, istih onih zbog kojih su i došli u Most'

Globalni gigant

Vodeća hrvatska tvrtka pametnim potezom privlači sve veći broj mladih i ambicioznih ljudi: 'Dugi niz godina smo najpoželjniji'

Proslavili 10. rođendan

Jedna od najboljih privatnih škola u svijetu s adresom u Zagrebu širi obrazovni program. Evo što pripremaju za svoje polaznike

Stručni, znanstveni i tehnički poslovi skinuli su s ‘trona’ trgovinu’ Najveći poduzetnik postao je Pavao Vujnovac