Bit će da je netko bitan kad ga obilazi prvi čovjek grada. Komentirali su tako šetači na Bundeku jučerašnje polaganje vijenca ispod biste smještene uz obalu jezera dok su pokušavali slovkati ime napisano na postolju.
– Joooo-kaaaa-i Mor? Tako se čita – pitale su se dvije gospođe koje su znatiželjno gledale što se događa. A slavio se 195. rođendan Móra Jókaija, mađarskog književnika koji je svoj “dom” pronašao na šetnici uz jezero, nazvanoj Alejom književnika, i to još u lanjskom svibnju.
Ševčenko? Nogometaš?
Poprsje od lijevane bronce s postamentom od masivnog kamena vapnenca i urezanom kosom pločom dar je Gradu od mađarskog veleposlanstva vrijedan 100 tisuća kuna, a rad je to akademskog kipara Lajosa Gyorlfa. Jučer je, pak, na obilježavanje obljetnice rođenja stigao Milan Bandić, koji ovakve prigode, u kojima je on glavna zvijezda, ne propušta, kako bi se, često naglašava, “njegovalo prijateljstvo Grada Zagreba s drugim gradovima i državama”, no osim samog gradonačelnika, rijetki su Zagrepčani koji su upućeni u djelovanje nekih od ličnosti čiji spomenici krase zagrebačke javne površine.
Jedan od njih je i Ivan Mlinčov Vazov, čija je bista smještena u blizini Jókaijeve, u samoj Aleji književnika. Tog bugarskog pjesnika zovu i ocem književnosti te države, a njegova je bista, pak, otkrivena 2018., i to na inicijativu bugarskog veleposlanstva. Ostavio je on trag i na hrvatskim prostorima, jer su prvi prijevodi njegovih djela objavljeni upravo u Hrvatskoj, a potpisuju ih pjesnici i pisci August Harambašić i August Šenoa. Nedaleko od njih dvojice, u naselju Travno, pokraj Ukrajinske ulice još je jedan spomenik, no taj je posvećen najznačajnijoj ličnosti u suvremenoj povijesti ukrajinskog naroda. Radi se o Ševčenku, no ne, kako bi mnogi pomislili, o proslavljenom nogometašu i sunarodnjaku ovog čija bista nadgleda prolaznike, već o pjesniku, slikaru i nacionalnom preporoditelju.
Spomenik Tarasu Ševčenku podignut je s idejom da se odmah nakon njegova postavljanja uredi i park iza Mamutice uz koji stoji, no otad je prošlo već pet godina, a od parka još ništa. Studenti, pak, koji svakodnevno prolaze pored velikog kipa ispred glavnog ulaza u Ekonomski fakultet i ne slute da je ono što njima sliči na krilo ili veliki zub zapravo spomenik posvećen poljskom liječniku i tvorcu esperanta Lazaru Ludvigu Zamenhofu, koji u Zagrebu ima i svoju ulicu. Mramorni spomenik “Futuro” (Budućnost), danskog kipara Jespera Neergarda, s natpisom na esperantu: “Esperanto – za svjetsko komuniciranje u miru i slobodi” postavljen je kao uspomena na svjetski esperantski kongres koji se 2001. održan u našem glavnom gradu.
Izumitelji u Tehničkom
Ima na zagrebačkim ulicama i hrvatskih imena slabo poznatih javnosti za koje su inicijatori smatrali da im vrijedi dignuti spomenik. Tako u Tehničkom muzeju Nikola Tesla čuvaju biste izumitelja, a jedan od njih je i Zagrepčanin David Schwarz koji je izmislio prvi upravljivi metalni zračni brod, i to bez službene tehničke naobrazbe. Prvi neslužbeni let, za koji javnost nije ni znala, izveden je 1896., a godinu kasnije Schwarz umire od posljedica moždanog udara, pa njegova udovica Melanija nacrte prodaje njemačkom generalu i grofu Ferdinandu von Zeppelinu za 15.000 maraka. On na temelju njih 1900. izrađuje svoj zračni brod i tako Schwarzov izum u literaturu biva upisan kao cepelin.Djelatnici Tehničkog muzeja brinu se i za bistu pionira hrvatske telegrafije Ferdinanda Kovačevića.
– Spomenici u sklopu tematskog parka uklonjeni su dok traje obnova muzeja, no radimo na tome da ih vratimo, bilo u dvorište ili u novi postav – govori Mario Zrna iz muzeja. Zgradu Državnog arhiva čuva, pak, don Frane Bulić, hrvatski arheolog, povjesničar, konzervator starina i povjesničar umjetnosti. Njegova arheološka otkrića rasvijetlila su poznavanje ranokršćanske povijesti, a sa suradnicima je uspio sastaviti krhotine natpisa sa sarkofaga kraljice Jelene iz 976. i odgonetnuti tekst koji povjesničari smatraju jednim od najznačajnijih dokumenata hrvatske srednjovjekovne povijesti jer sadrži podatke koji otkrivaju rodoslov hrvatskih kraljeva. Spomen na jednog od osnivača društva Mladost stoji, pak, u dvorištu ispred dvorane ovog KUD-a. Radi se o Vinku Jeđutu, radniku željeznice i sudioniku NOB-a, a on je samo jedan od antifašista koji u Zagrebu imaju svoj spomenik. A kad se dohvatimo zagrebačkih ulica ili trgova, ima tu čitav niz stručnjaka koji su poznati u svom području, no tko su zapravo oni većina doznaje tek kad “zagugla” njihovo ime. Saznajte neke od njih u našem kvizu.
1. Eugen Podaubsky spomenik ima u dvorištu fakulteta kojem je bio prvi dekan, a riječ je o:
a) Učiteljskom fakultetu
b) Veterinarskom fakultetu
c) Kineziološkom fakultetu
2. U kojem kvartu stoji bista hrvatskog političara, sekretara Pokrajinskog komiteta SKOJ-a za Hrvatsku i člana CK Hrvatske Jože Vlahovića:
a) Dubravi
b) Trnju
c) Trešnjevci
3. Nazivaju ga “hrvatskim violinistom svjetskoga glasa”, uskoro će dobiti spomenik u dvorištu jedne glazbene škole. O kome je riječ?
a) Ljerku Spilleru
b) Stjepanu Šuleku
c) Zlatku Balokoviću
4. Ulica Marice Barić na Jarunu nosi ime po:
a) poznatoj košarkašici
b) reprezentativki u sportskom padobranstvu
c) gimnastičarki
5. Po ovom predsjedniku prve demokratski izabrane vlade Republike Mađarske nazvana je zagrebačka ulica u kojoj se nalazi i njegovo poprsje:
a) Jozsef Antall
b) Gyula Horn
c) Péter Boross
6. Aleja Blaža Jurišića zove se po:
a) piscu prvog hrvatskog dijalektološkog rječnika
b) izumitelju prvog upravljivog metalnog zračnog broda
c) pioniru hrvatske telegrafije
7. Lazar Ludvig Zamenhof, otac esperanta, ima spomenik na kojem trgu
a) Franje Račkog
b) Kennedyjevu
c) Marulićevu
8. David Schwarz, čija bista stoji u Tehničkom muzeju, izumio je ono što danas nazivamo:
a) torpedo
b) dinamo
c) cepelin
9. Spomenik ukrajinskom pjesniku Tarasu Ševčenku stoji pored koje velike zagrebačke zgrade?
a) Zagrepčanke
b) Mamutice
He he, koja ekipa. Mile, Milana i ostali MileMilene. Još samo da drug kršćanin Bandić napravi spomenik svom mentoru Ivanu Šikiću, ponosnom čuvaru kancelarije za dizguzijalije u matičnom Gradskom odboru Pešćenica i čuvaru rezervnog mandata u Gradskoj Skupštini Zagreba, u 94 godini, e onda je ispunio misiju, viziju i životni sad. Spomenik za ovog spomenutog gospodina mogao bi biti neki živo-mrtvo-politički performans ili instalacija, tamo recimo, kod fontana. Što sve ovaj grad plaća.