Nakon što su tijekom svibnja i lipnja održane konstituirajuće sjednice cehova Udruženja obrtnika grada Zagreba, na kojima su izabrani novi predsjednici, troje smo ih predstavili prošloga mjeseca.
Programe rada, ali i glavne probleme s kojima se suočavaju njihovi članovi, podsjetimo, prezentirali su Anita-Slavica Prka Đurašić, Zlatko Prosinečki i Damir Juretić, čelnici cehova intelektualnih usluga gospodarskog karaktera, graditelja te uslužnih djelatnosti.
Sada se pak predstavljaju još tri novoizabrana predsjednika temeljnih organizacija Udruženja, čija će uloga također biti iznimno važna u zastupanju zajedničkih interesa pred institucijama te stvaranju boljih uvjeta za rad, razvoj i opstanak obrtništva u Zagrebu.
Rafaela Petrinić, Ceh tradicijskih i umjetničkih obrta: Problemi su nelojalna konkurencija, nedostatak mladih kadrova, rast troškova i administracija
Kada govorimo o uslužnim djelatnostima, često se zaboravlja koliko su one raznolike i koliko doprinose svakodnevnom životu, gospodarstvu i očuvanju hrvatske tradicije. Unutar našeg ceha djeluju floristi, zlatari, proizvođači suvenira, kartonažeri i obrtnici kožne galanterije. Svaka od tih struka ima svoje posebnosti, ali ih povezuju isti izazovi: nedostatak mladih kadrova, sve veći troškovi poslovanja, administrativna opterećenja i potreba da se obrtnička zanimanja ponovno predstave kao kvalitetan i perspektivan životni poziv.
Jedan od najvećih izazova činjenica je da obrtnik više nije samo majstor svog zanata. On je istodobno direktor, računovođa, nabavljač, prodavač, marketinški stručnjak i administrator. Sve više vremena odlazi na administraciju i poslovanje, a sve manje ostaje za ono zbog čega su se mnogi odlučili za obrtništvo: stvaranje, proizvodnju i rad s ljudima.
Zlatarska struka jedna je od najstarijih obrtničkih djelatnosti, ali danas prolazi kroz izrazito zahtjevno razdoblje. U javnosti često postoji pogrešna percepcija da je riječ o iznimno profitabilnoj djelatnosti samo zato što se radi sa zlatom. Stvarnost je potpuno drukčija. Vrijednost plemenitih metala posljednjih je godina znatno porasla, što znači da su ulaganja u repromaterijal iznimno velika već pri samom početku proizvodnje.
Dodatno opterećenje predstavlja zakonska regulativa kojom su zlatarske radionice zbog poslovanja s plemenitim metalima obvezne ispunjavati stroge sigurnosne uvjete, usporedive s onima koji vrijede za financijske institucije. Ulaganja u tehničku zaštitu, videonadzor i sigurnosne sustave predstavljaju velik financijski teret, osobito za male obrte. Istodobno, zbog vrijednosti robe zlatarnice su među najčešćim metama provala, oružanih pljački i krađa.
Jednako zabrinjava i činjenica da se zatvaraju pojedini razredi zlatarskog usmjerenja, zbog čega je sve manje naučnika i mladih ljudi koji se odlučuju za tu struku. Znanje se danas uglavnom prenosi unutar obitelji, što dugoročno dovodi u pitanje njezin opstanak.
Obrti kožne galanterije također se nalaze pred velikim izazovima. Brojni se obrtnici približavaju mirovini, a mladih koji bi nastavili tradiciju gotovo da nema. Riječ je o zanatu koji zahtijeva veliku preciznost, kreativnost i godine usavršavanja, ali i vođenje cjelokupnog poslovanja, od nabave i proizvodnje do marketinga, prodaje i administracije. Pronalazak kvalificiranih zaposlenika postao je gotovo nemoguća misija, a niska primanja u tekstilno-kožnoj industriji dodatno otežavaju privlačenje novih ljudi u struku. Ipak, vjerujemo da se kvalitetnom promocijom zanimanja i podrškom obrtništvu može potaknuti nova generacija obrtnika koja će prepoznati vrijednost ručnog rada i domaće proizvodnje.
Floristika je posljednjih desetljeća doživjela veliku transformaciju. Današnji florist nije samo osoba koja prodaje cvijeće već i stručnjak koji osmišljava cvjetne instalacije, uređuje prostore, oblikuje dekoracije za vjenčanja, kulturna događanja i javne manifestacije te svojim radom spaja umjetnost, botaniku i dizajn. Istodobno, floristi se suočavaju s kontinuiranim rastom cijena biljaka, repromaterijala, energije i transporta. Budući da je cvijeće kvarljiv proizvod, svaki neprodani artikl predstavlja izravan financijski gubitak. Dodatni je problem nelojalna konkurencija osoba koje bez registrirane djelatnosti nude cvjetne dekoracije putem društvenih mreža, dok obrtnici uredno podmiruju sve zakonske obveze.
Jedan od prioriteta Sekcije florista bit će pokretanje majstorskog ispita, čime želimo dodatno podići ugled zanimanja, formalno priznati vrhunska znanja i vještine te stvoriti kvalitetniji sustav mentorstva i obrazovanja novih generacija. Naš je cilj da se floristika prepoznaje kao moderna, kreativna i visoko stručna profesija.
Proizvođači suvenira čuvaju kulturnu i tradicijsku baštinu Hrvatske autentičnim proizvodima koji predstavljaju identitet pojedinih gradova i regija. Međutim, sve se teže nose s velikom količinom jeftinih uvoznih proizvoda koji se prodaju kao hrvatski suveniri iako nemaju nikakvu poveznicu s domaćom proizvodnjom. Dodatni su izazovi sezonalnost poslovanja, rast cijena materijala i potreba za ulaganjem u digitalnu promociju kako bi mali proizvođači ostali konkurentni. Upravo zato želimo poticati razvoj autohtonih hrvatskih suvenira i jače povezivanje obrtnika s turističkim sektorom.
Kartonažerska struka možda je manje vidljiva javnosti, ali njezina je uloga iznimno važna. Kartonažeri razvijaju i izrađuju ambalažu za brojne gospodarske djelatnosti, pri čemu se suočavaju s kontinuiranim rastom cijena papira, kartona, ljepila, energije i transporta. Tržište istodobno traži manje serije, personalizirana rješenja i ekološki prihvatljivu ambalažu, što zahtijeva stalna ulaganja u opremu i razvoj. Kao i u ostalim obrtničkim zanimanjima, velik izazov predstavlja nedostatak mladih ljudi koji bi nastavili tu specifičnu djelatnost.
Iako svaka sekcija ima svoje posebnosti, zajednički su izazovi gotovo isti. Nedostatak obrazovanih kadrova, administrativna opterećenja, rast troškova poslovanja i nelojalna konkurencija problemi su koji pogađaju gotovo sve obrtnike. Upravo zato smatram da je naša odgovornost ne samo ukazivati na probleme nego i predlagati rješenja.
Kao predsjednica Ceha uslužnih djelatnosti želim da on bude mjesto suradnje, razmjene iskustava i konkretnih inicijativa. Poseban naglasak stavit ćemo na očuvanje tradicijskih obrta, jačanje strukovnog obrazovanja, uvođenje majstorskog ispita za floriste, poticanje naukovanja i aktivnu promociju obrtničkih zanimanja među mladima. Jednako je važno nastaviti dijalog s nadležnim institucijama kako bismo zajedno pronašli rješenja za administrativna i zakonska opterećenja koja otežavaju svakodnevno poslovanje.
Vjerujem da hrvatsko obrtništvo ima budućnost. Naši obrtnici svakodnevno dokazuju da se znanjem, kvalitetom i predanošću može stvarati vrhunski proizvod i usluga. Na nama je da im osiguramo uvjete u kojima će moći raditi, razvijati se i prenositi svoje znanje budućim generacijama jer očuvanje obrtništva nije samo gospodarsko već i pitanje očuvanja hrvatske tradicije, identiteta i vrijednosti koje su se stvarale desetljećima.
Damir Marković, Ceh proizvodnog karaktera: Nužne su konkretne mjere koje će omogućiti ravnopravne uvjete rada
Proizvodno obrtništvo desetljećima je bilo jedan od stupova razvoja Zagreba. Generacije obrtnika svojim su radom gradile prepoznatljiv identitet grada, prenosile znanje s koljena na koljeno te osiguravale proizvode i usluge koje velike industrije i trgovački centri ne mogu zamijeniti. Danas se, međutim, proizvodni obrti suočavaju s nizom ozbiljnih izazova koji ugrožavaju njihov opstanak.
Jedan od najvećih problema je kronični nedostatak kvalificirane radne snage. Sve manji broj učenika upisuje proizvodna zanimanja u strukovnim školama, a dio njih to čini zato što nisu ostvarili dovoljan broj bodova za željeni program. Posljedica je smanjena motivacija za učenje i usvajanje praktičnih vještina, a bez mladih ljudi koji će nastaviti tradiciju proizvodnih obrta teško se može očekivati njihov dugoročni razvoj.
Velik izazov predstavljaju i visoke najamnine poslovnih prostora u vlasništvu grada i države te ograničene mogućnosti njihova otkupa. Većina proizvodnih obrta radi s nekoliko zaposlenika ili je riječ o obiteljskom poslu pa oni ne mogu financijski konkurirati trgovačkim lancima i drugim snažnijim subjektima na natječajima za atraktivne prostore. Posljedica je postupno nestajanje obrtnika iz središta grada, čime Zagreb gubi dio svog identiteta i raznolikosti. A upravo obrtnici stanovnicima pružaju niz svakodnevnih usluga – od popravaka i izrade po mjeri do specijaliziranih proizvoda koje nije moguće pronaći u velikim trgovinama.
Treba istaknuti i problem naših optičara koji kao ugovorni partneri rade s HZZO-om, a upozoravaju da je njihov posao postao financijski i operativno neodrživ. HZZO-ov se cjenik, naime, nije mijenjao od 2016., a u istom su razdoblju znatno porasli troškovi najma, režija, materijala i plaća. Optičari pak nemaju nikakav utjecaj na njegovo formiranje i moraju raditi po nametnutim uvjetima. Marža je strogo ograničena na maksimalno 50 posto, što s obzirom na inflaciju više ne pokriva ni osnovne troškove poslovanja. Stručni rad optičara (montaža, prilagodba okvira, savjetovanje) u kalkulacijama uopće nije uključen i tretira se kao besplatan. Dodatno, uvođenje e-Zdravstvenog sustava donijelo je nove troškove. Za svaki recept moraju izdavati dva računa, a prijelaz na isključivo elektroničko poslovanje prisilio ih je na kupnju novih programa ili skupe nadogradnje, sve o vlastitom trošku, bez ikakve potpore.
Poseban problem predstavlja i nelojalna konkurencija na crnom tržištu. Danas gotovo svatko može nabaviti repromaterijal po istim uvjetima kao registrirani obrtnik te izrađivati proizvode bez plaćanja poreza, doprinosa i ostalih poslovnih troškova. Takvi proizvođači mogu ponuditi niže cijene, dok registrirani obrtnici snose sve zakonske obveze i odgovornost za kvalitetu svog rada. Osim što to narušava tržišno natjecanje, građani često ostaju bez jamstva kvalitete i zaštite svojih prava. U brojnim državama u okruženju problem je riješen tako da repromaterijal za određene djelatnosti mogu kupovati isključivo registrirani obrtnici i ovlaštene tvrtke.
Dodatni je izazov prometna politika u središtu grada. Nedostatak dostupnih parkirališnih mjesta stanovnike često odvraća od dolaska do proizvodnih obrta kako bi donijeli predmete na popravak ili naručili proizvod izrađen po mjeri. Time se smanjuje broj klijenata, a obrtnici gube posao zbog okolnosti na koje ne mogu utjecati.
Vrijeme je da se ozbiljno razmotri položaj proizvodnog obrtništva. Potrebno je sustavno poticati upis učenika u strukovna zanimanja kvalitetnijim stipendiranjem, promocijom obrtničkih zanimanja te osnaživanjem suradnje između škola i obrtnika. Grad i država trebali bi osigurati povoljnije uvjete zakupa i mogućnost otkupa poslovnih prostora za dugogodišnje obrtnike koji svojim radom doprinose lokalnoj zajednici. Istodobno je potrebno učinkovitije suzbijati rad na crno te razmotriti modele kojima bi se prodaja pojedinih vrsta repromaterijala ograničila na registrirane gospodarske subjekte.
Proizvodni obrti dio su kulturne baštine i identiteta grada te važan oslonac lokalnog gospodarstva. Ako želimo sačuvati živ centar Zagreba i tradiciju kvalitetne izrade te omogućiti građanima dostupne lokalne usluge, potrebno je donijeti konkretne mjere koje će obrtništvu omogućiti ravnopravne uvjete poslovanja i održiv razvoj.
Pitanje koje se nameće jest: kakav Zagreb želimo ostaviti budućim generacijama? Grad u kojem će obrtničke radionice i dalje biti dio njegove svakodnevice ili grad iz kojeg će one postupno nestati? Odgovor na to pitanje zahtijeva zajedničko djelovanje obrtnika, lokalne samouprave i države.
Ana Kuna, Ceh frizera i kozmetičara: Nastavit ćemo se zalagati za smanjenje stope PDV-a, bio bi to poticaj za napredak
Kao novoizabrana predsjednica Ceha frizera i kozmetičara zahvalna sam na ukazanom povjerenju da ga predstavljam u iduće četiri godine, a nastojat ću nastaviti uspješan rad prethodnika te pridonijeti daljnjem razvoju struke i stvaranju boljih uvjeta za sve naše obrtnike.
Ceh frizera i kozmetičara broji više od 2100 registriranih obrta na području Zagreba, a jedan od važnih ciljeva rada svakako je unapređenje obrazovanja budućih kolega.
Podržavamo novi, modularni način školovanja frizera jer će učenici tako biti puno spremniji za tržište rada, a posebno ističemo dobru suradnju kroz brojne zajedničke projekte, poput Zlatne igle i Zagrebačkog obrtničkog sajma. Razne stručne seminare i edukacije organiziramo i u Udruženju, a također nam je važno da se redovito provodi relicenciranje salona kako bismo bili sigurni da zadovoljavaju uvjete zaštite na radu, prije svega radi sigurnosti učenika tijekom praktične nastave.
Uz kvalitetno obrazovanje, potrebno je osigurati i visoku razinu stručnosti sustavom majstorskih ispita.
Smatramo da bi se trebao povećati broj godina radnog iskustva prije polaganja majstorskog ispita jer je on kruna našeg obrazovanja te zakonski preduvjet za otvaranje obrta i mentorski rad.
Nastavit ćemo se zalagati i za smanjenje stope PDV-a na frizerske i kozmetičke usluge. Hrvatska ima jednu od najviših stopa u regiji, a smanjenje bi predstavljalo važan poticaj razvoju cijelog sektora jer bi obrtnicima olakšalo poslovanje, zanimanja učinilo privlačnijima mladima te pridonijelo zadržavanju stručnih kadrova u zemlji.
Visoko porezno opterećenje znatno je ograničenje za razvoj frizerske i kozmetičke djelatnosti. Nakon podmirenja svih troškova ostaje malo prostora za ulaganja i rast poslovanja, a smanjenje PDV-a omogućilo bi veća primanja zaposlenika, bolju konkurentnost salona i veću vrijednost samih zanimanja. Posebno bi pomoglo malim salonima pri prelasku u sustav PDV-a bez znatnijeg povećanja cijena usluga, a istovremeno bi moglo pridonijeti otvaranju novih radnih mjesta. Reforma stoga nije samo porezno pitanje već i mjera koja može pridonijeti jačem gospodarstvu i dugoročno stabilnijem poslovnom okruženju za frizersku i kozmetičku djelatnost.
Otvori KEKS Pay
