Cehovi su srž i temelj Udruženja obrtnika grada Zagreba. Oni okupljaju obrtnike prema strukovnim područjima, zastupaju njihove interese, organiziraju edukacije, promoviraju zanate i čuvaju bogatu obrtničku tradiciju metropole.
U proteklim tjednima održane su konstituirajuće sjednice nekoliko cehova, na kojima su izabrani novi predsjednici, među kojima su i Anita-Slavica Prka Đurašić, Zlatko Prosinečki i Damir Juretić, koji govore o problemima s kojima se suočavaju članovi te predstavljaju programe rada u četverogodišnjem mandatu.
Njihova uloga bit će iznimno važna u jačanju suradnje među obrtnicima, zastupanju zajedničkih interesa pred institucijama te stvaranju boljih uvjeta za rad, razvoj i opstanak obrtništva u Zagrebu.
Anita-Slavica Prka Đurašić, Ceh intelektualnih usluga gospodarskog karaktera: Misija će nam biti još jače povezivanje i osnaživanje konkurentnosti
Kada netko u razgovoru kaže obrtnik, najprije se pomisli na radionicu, možda krojača, frizera, automehaničara. Rijetko tko pomisli na prevoditelja koji radi za međunarodne kompanije, na IT stručnjaka koji pokreće digitalnu transformaciju tvrtki, na edukatora koji podučava ili na konzultanta koji malim poduzetnicima pomaže opstati na tržištu.
Da, to su noviji obrti koji su umjesto rada na crno preuzeli rizik privatnog sektora kako bi poslovali legalno. Jedan od jednostavnih i prihvatljivih načina je upravo obrtni, odnosno paušalni model poslovanja koji država nudi. To je rezultiralo time da se kao obrti registriraju i oni koji nude intelektualne usluge prevođenja, konzaltinga, financijskog savjetovanja, računovodstva te edukatori, izdavači, sudski tumači, grafički dizajneri, programeri i ostali. S vremenom smo narasli na više od deset tisuća članova i danas činimo više od pola cjelokupnog obrtništva grada. Tako uz tradicijske obrte koji su činili lice starog Zagreba, obrti koji pružaju intelektualne usluge oblikuju novo lice dinamične, moderne i urbane sredine, odgovarajući na suvremene potrebe domaćeg i inozemnog tržišta.
Kao nova predsjednica Ceha za intelektualne usluge gospodarskog karaktera Udruženja obrtnika grada Zagreba preuzimam mandat s jasnim osjećajem odgovornosti i velikog poštovanja prema tisućama kolega, članova koji svaki dan isporučuju dodatnu vrijednost na tržištu i svojim radom unapređuju, oplemenjuju i obogaćuju naše društvo u cjelini, a legalnim poslovanjem napravili su hrabar iskorak prema riziku privatnog sektora, pridonoseći još snažnijem gospodarskom rastu i razvoju. Bez njih bi digitalno doba sa svojim tržišnim potrebama bilo nezamislivo, a gospodarski rast i razvoj znatno usporeniji.
Na početku mandata moramo osmisliti strategiju za sljedeće razdoblje, budući da je naš način poslovanja kao obrt ili paušalni obrt zadnjih godina podložan izazovima koji otežavaju rad. Naime, više od 90 posto nas posluje paušalno, a mnogi su na početku imali planove s drukčijim stavkama, koje su im kazivale da će otvaranje obrta u sljedećim godinama biti isplativo. Međutim, iznenadnim promjenama regulativa i povećanjem nameta ta im se računica ruši i izaziva zabrinutost za egzistenciju poslovanja, ali i prehranjivanje obitelji.
Izazovi s kojima se suočavamo i koji otežavaju rad jesu to da vlastitom imovinom jamčimo za sve, kao i obrtnici, da smo bankama kreditno gotovo nesposobni te da se bolovanje na teret HZZO-a ostvaruje tek nakon 42 dana, a naš se prihod u javnosti izjednačava sa zaradom, što nije tako. Prihod je ukupan promet, a zarada ono što ostane nakon što platimo doprinose, poreze, prireze, ostale troškove poslovanja te nove administrativne zahtjeve, kao što je krajem prošle godine bilo uvođenje fiskalizacije. Također, paušalni obrtnici često ne mogu aplicirati na javne pozive za bespovratna sredstva jer su već u startu diskriminirani kroz upute za prijavitelje, primjerice nemaju tri i više zaposlenika i slično. Uza sve to, svoje klijente pronalaze sami na tržištu, a počesto ih moraju tražiti i preko platformi izvan zemlje kako bi osigurali egzistenciju.
No mi ne dolazimo samo s problemima, već smo i u prošlom mandatu tražili i nudili rješenja, što ćemo s ciljem zaštite interesa naših članova nastaviti i u ovom. Osluškujući potrebe svojih članova, naime, promptno reagiramo na novosti u regulativi koji se odražavaju i na njihovo poslovanje. Tako smo u proteklom mandatu pokrenuli niz konkretnih inicijativa.
Kada je u srpnju 2022. u sklopu NPOO-a raspisan natječaj za digitalizaciju, tražili smo izmjenu uvjeta jer su naši članovi bili iz kategorije paušalista i mahom s manje od tri zaposlena, čime su u startu bili diskriminirani uputama za prihvatljive prijavitelje. Iste je godine naša Sekcija prevoditelja, edukatora, sudskih tumača i izdavača pokrenula inicijativu, koju je ceh čvrsto podržao, kako bi se zaštitilo 40 paušalista kojima je HRT autorske naknade isplaćivao na privatne tekuće račune umjesto na poslovne, čime su im stvoreni porezni troškovi. Srećom je inicijativa urodila plodom, što potvrđuje našu vjeru i usmjerava daljnje napore kroz institucionalnu borbu za poboljšanje uvjeta struke.
Nismo šutjeli ni tijekom porezne reforme. U siječnju 2024. godine uputili smo snažnu inicijativu jer smo novim pravilnikom o paušalnom oporezivanju ponovno ostali zakinuti: osnovica za doprinose nije nam umanjena, a porez nam je znatno porastao. U svibnju ove godine pak okupili smo sve sekcije zbog najnovijih antiinflacijskih mjera te je na inicijativu ceha Udruženje obrtnika grada Zagreba provelo anketu s reprezentativnim uzorkom od gotovo 1600 članova. Rezultati su jasno pokazali da će nova davanja neminovno dovesti do rasta cijena naših usluga prema krajnjim korisnicima.
U digitalnom dobu u kojemu priželjkujemo poticajnije okruženje za napredak, uspjeh i inovacije, svojim smo članovima ponudili edukacije za profesionalni rast kako bismo ih osnažili konkurentnost. Na inicijativu Sekcije za prevoditelje, edukatore, sudske tumače i izdavače u prethodnom smo mandatu organizirali radionice iz digitalnog marketinga za društvene mreže naših obrtnika, kao i edukaciju primjene umjetne inteligencije u poslovanju koju je u svibnju 2025. završilo više od 40 obrtnika, a predsjedništvo Udruženja na naš je zahtjev odobrilo i sufinanciralo stručnu obuku za sudske tumače.
Naša će misija u novom mandatu biti još jače povezivanje kolega i osluškivanje njihovih potreba te povećanje vidljivosti intelektualnih usluga, ali i osnaživanje konkurentnosti i ubrzanje digitalne transformacije edukacijama o umjetnoj inteligenciji, zaštiti podataka i kibernetičkoj sigurnosti, sufinanciranje odlazaka na konferencije, softvere za prevođenje, organizaciju skupova i slično. U smislu dionika, otvoreno pozivamo na institucionalni dijalog s nama kao sa strukom pri uvođenju bilo kakvih novih izmjena zakona i pravilnika ili povećanja nameta koji se tiču našega rada. Obrtnike koji svojim znanjem i davanjima pune proračun treba poticati da rastu kako bi nastavili pridonositi, a ne ih kažnjavati birokracijom i novim nametima. Zato pozivamo da se vratimo za pregovarački stol i otvorimo konstruktivan dijalog sa strukom.
Zlatko Prosinečki, Ceh graditelja: Opstanak nam ugrožavaju nelojalna konkurencija i nedostatak kadra
Naša sekcija okuplja tri ključne grane: strojarski dio (vodoinstalacije, plin, centralno grijanje, elektroinstalacije), građevinski dio (temeljni radovi) i obrtnički dio (završni radovi – parketi, fasade, bojenje i slično). Problemi koje imamo nisu jednaki za sve struke i ne mogu se rješavati unificirano. Svaka grana ima svoje specifičnosti, a zajednički problemi dodatno opterećuju cijeli ceh.
1. Pristup kod intervencija
Najveći svakodnevni problem za sve naše struke u Zagrebu je nemogućnost brzog i jeftinog parkiranja tijekom hitnih intervencija. Kod planiranih radova još se nekako snalazimo s parkirnim mjestima, ali kod hitnih slučajeva, poput puknuća cijevi, curenja plina i kvarova na električnim instalacijama, gubimo sate kružeći u potrazi za mjestom. Intervencija može trajati satima ili danima, a trošak parkiranja pada na obrtnika ili naručitelja. To je nepotreban, a često i vrlo visok trošak, osobito za male obrte.
2. Naukovanje i radna snaga
Drugi veliki problem je obrazovanje i nedostatak kvalificirane radne snage. Dualno školovanje smanjilo je praktičnu nastavu na minimum – učenik dođe dva tjedna pa ga potom nema tri mjeseca. Nema kontinuiteta, a mi radimo po fazama. Naučnik mora proći sve etape rada da bi stekao pravo znanje, a ne samo da mu se demonstrira jedna faza. Novi sustav školovanja proizvodi "radnika u građevinarstvu", koji nakon tri godine nema dubinsko znanje nijedne struke. Stari sustav davao je zidara, plinoinstalatera ili monterа kućnih instalacija koji je od A do Ž prošao svoju struku. Danas taj mladi čovjek mora radom nadoknaditi tri godine specijalizacije koje nije dobio u školi. Od mojih 35 naučnika tijekom godina samo su četiri završila školovanje, a samo je jedan ostao raditi u struci. Većina dolazi jer "mora negdje upisati" – zanimanja s nižim upisnim kvotama. To nije put do kvalitetne radne snage.
3. Majstorski ispiti
Na majstorske ispite za zanimanja poput zidara, fasadera i krovopokrivača dolazi jako malo mladih ljudi koji su se školovali kod nas. Najveći broj kandidata su iskusni radnici koji rade u Njemačkoj ili Austriji i žele formalno priznanje hrvatske majstorske kvalifikacije. Naš program je prepisan po uzoru na bavarsku obrtničku komoru i to je velika čast za hrvatske obrtnike – zapadna zemlja priznaje naš obrazovni model.
4. Diskriminacija
Imam osobno iskustvo koje pokazuje duboku diskriminaciju. Kao sudski vještak od 1978. godine dobio sam odbijenicu za produljenje licence jer sam obrtnik. Rekli su mi da moram zatvoriti obrt i zaposliti se negdje da bih mogao biti vještak. Moja kvalifikacija glasi na inženjera Zlatka Prosinečkog, a ne na obrt. Isti problem ima i naš kolega električar, a slična je situacija s projektiranjem. Ovlašteni inženjer strojarstva koji radi u obrtu ne može za taj obrt raditi projektiranje – projekt ne može glasiti na obrt. Isti čovjek može to raditi privatno ili za d.o.o. To je apsurdna i nepravedna prepreka.
5. Pitanje suradnje
Imamo različita iskustva. Suradnja s Plinarom Zagreb je loša – nema dobre volje za dijalog sa strukovnom udrugom i sekcijom plinara. S druge strane, električari nemaju problema s Elektrom, a dimnjačari su zadovoljni komunikacijom s Gradom Zagrebom oko dimnjaka.
6. Rad na crno
Veliki problem su oni koji rade na crno ili bez kvalifikacija. Na internetu se nudi bojenje zidova za tri eura po kvadratu, što je cijena koja ne pokriva ni grundiranje i pripremu zida. Kasnije se dodaju "još ovo, još ono" i konačna cijena bude viša od one poštenog obrtnika. Takvi ljudi ne razumiju tehnologiju, terminologiju ni stručnost, a uzrokuju velike probleme i sporove. Kao sudski vještak imao sam jako puno takvih slučajeva.
7. Problemi unutar sustava
Na razini ceha i sekcije radimo puno: organiziramo seminare, posjećujemo sajmove i tvornice, stječemo certifikate za nove tehnologije. Ali kad pošaljemo prijedloge i inicijative prema višim instancama (OKZ, HOK), nedostaju nam povratne informacije o daljnjim poduzetim koracima. Komorski sustav mora učiniti više. Obrtništvo se guši! Lako je otvoriti j.d.o.o. za 500 eura bez majstorskog ispita i raditi iste poslove, dok se obrtnici opterećuju strogim uvjetima.
Ovo su problemi koji neće nestati sami od sebe. Oni ugrožavaju opstanak kvalitetnog, kvalificiranog obrtništva. Mi u cehu radimo svoj dio posla – educiramo se, pratimo nove tehnologije i rješavamo što možemo na svojoj razini. Ali sustavne promjene moraju doći odozgo: reforma obrazovanja, ukidanje diskriminacije prema obrtima, bolja suradnja s Gradom i komunalnim poduzećima, zaštita od nelojalne konkurencije te revitalizacija HOK-a u službi obrtnika.
Damir Juretić, Ceh uslužnih djelatnosti: Treba ojačati sustav strukovnog obrazovanja i smanjiti pritisak administrativnih opterećenja
Sekcije fotografa, kemijskih čistača i obrta iz autostruka suočavaju se s nizom zajedničkih izazova koji utječu na njihovo poslovanje i konkurentnost. Među najizraženijim problemima su rast troškova poslovanja, nedostatak kvalificirane radne snage, sve složeniji administrativni zahtjevi te sve veća konkurencija velikih sustava i neregistriranih pružatelja usluga.
Fotografi se suočavaju s promjenama tržišta uzrokovanima digitalizacijom i sve većim brojem neregistriranih pružatelja usluga, što stvara nelojalnu konkurenciju. Kemijske čistionice dodatno opterećuju rast cijena energenata, ekološki zahtjevi i potreba za ulaganjima u moderniju opremu. Obrti iz autostruka nalaze se pred izazovima tehnoloških promjena u automobilskoj industriji, posebice zbog razvoja električnih i hibridnih vozila, što zahtijeva kontinuirano stručno usavršavanje i ulaganje u specijalizirane alate.
Za unapređenje položaja obrtnika potrebno je jačati strukovno obrazovanje i programe naukovanja kako bi se osigurala dostupnost kvalificiranih kadrova. Važno je poticati stručne edukacije i cjeloživotno usavršavanje, posebice u područjima novih tehnologija i digitalnih vještina. Također je potrebno aktivnije djelovati prema nadležnim institucijama radi smanjenja administrativnih opterećenja te osiguravanja jednakih uvjeta poslovanja za sve sudionike na tržištu.
Najsvježiji primjer je inicijativa za poništenje odluke o povećanju cijena fiksne naknade Vodoopskrbe i odvodnje Zagreb. Njome se cijena za obrtnike povećala 400 posto pa tako mali obrti koji uopće ne troše vodu samim posjedovanjem priključka mjesečno plaćaju 29,16 eura, odnosno 350 eura godišnje.
Ceh uslužnih djelatnosti može imati značajnu ulogu organizacijom stručnih skupova, razmjenom iskustava među obrtnicima, promocijom struka te iniciranjem mjera koje će pomoći modernizaciji poslovanja i povećanju konkurentnosti. Zajedničkim djelovanjem moguće je učinkovitije zastupati interese obrtnika i stvarati uvjete za održiv razvoj uslužnih djelatnosti u budućnosti.
Otvori KEKS Pay
