Posjet Volodimira Zelenskog Srbiji prošlog vikenda izazvao je snažne odjeke na Balkanu koji se nisu stišali ni nakon što se ukrajinski predsjednik vratio u Kijev. Zelenski je u subotu prvi put posjetio srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, koji odbija pridružiti se režimu sankcija Europske unije protiv Rusije i nastavlja održavati bliske odnose s Kremljem. Ukrajinski predsjednik potom se uključio u jedno od najosjetljivijih regionalnih pitanja, poručivši da Ukrajina ni ubuduće neće priznati neovisnost Kosova, nekadašnje srbijanske pokrajine.
Reakcija s Kosova stigla je vrlo brzo. Golemi plavo-žuti transparent s natpisom „Slobodna Ukrajina“, koji je od 2022. bio postavljen uz glavnu prometnicu u Prištini, odmah je uklonjen. Gradonačelnik Përparim Rama poručio je da njegove simpatije i dalje ostaju uz „narode suočene s ratom, nasiljem i progonom“, ali je naglasio kako „poštovanje mora biti uzajamno“. Nakon posjeta Zelenskog dodatno su porasle napetosti između Srbije i Kosova. Vučić je zaprijetio fizičkim preusmjeravanjem toka rijeke Ibar, koja iz Srbije teče prema Kosovu, kao odgovor na rušenje kuća u vlasništvu Srba na obali akumulacijskog jezera koje su provele kosovske vlasti. Takav bi potez mogao znatno smanjiti razinu vode u akumulaciji iz koje se opskrbljuje velik dio Kosova, a koja je ujedno ključna za hlađenje najveće kosovske elektrane, piše Politico.
Istodobno su srbijanski ministar vanjskih poslova Marko Đurić i albanski premijer Edi Rama razmijenili oštre poruke na društvenoj mreži X. Rama je Srbiju optužio da živi u „političkom balonu“ te da odbija prihvatiti činjenicu kako je „Srbija odavno izgubila Kosovo“. Kosovo je tijekom većeg dijela 20. stoljeća bilo južna pokrajina Srbije s većinskim albanskim stanovništvom. Njegovi stanovnici imali su široka politička prava u socijalističkoj Jugoslaviji, sve dok desetljeće represije srbijanskih vlasti nad političkim protivnicima nije dovelo do oružanog sukoba 1998. i 1999. godine. Tromjesečna NATO-ova kampanja bombardiranja prisilila je srbijanske snage na povlačenje, nakon čega je Kosovo postalo protektorat Ujedinjenih naroda.
Kosovo je neovisnost proglasilo 2008. godine, a do danas ga je priznalo više od stotinu država, među kojima su Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo te 22 od 27 članica Europske unije. Kosovo je također potencijalni kandidat za članstvo u EU, a zahtjev za članstvo podnijelo je u prosincu 2022. godine. Status Kosova već je godinama jedna od omiljenih tema ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji se na kosovski slučaj pozivao kako bi opravdao rusku invaziju na Gruziju 2008. te aneksiju Krima 2014. godine. Kosovski ministar vanjskih poslova Glauk Konjufca izjavio je da je stavove Zelenskog primio „sa žaljenjem“ te upozorio da takva retorika podsjeća na „ruske pokušaje da se Kosovo koristi kao presedan“.
Razlog zbog kojeg se ukrajinski predsjednik uopće odlučio uključiti u iznimno složen i teško rješiv balkanski spor najvjerojatnije se krije u oružju i streljivu. Srbija i dalje proizvodi znatne količine streljiva u kalibrima sovjetskog standarda, kakve Kijev teško može nabaviti od svojih zapadnih saveznika koji koriste NATO-ove standarde. Ukrajinska vojska još raspolaže teškim haubicama i tenkovima iz sovjetskog razdoblja, koji i dalje imaju važnu ulogu u borbama u Donbasu i na drugim dijelovima bojišta. Unatoč svojim proruskim političkim stavovima, Vučić je, prema navodima iz članka, spreman takvo streljivo potiho isporučivati Kijevu. „Ukrajina se nalazi u situaciji u kojoj si ne može priuštiti bavljenje pitanjima koja nisu među njezinim neposrednim potrebama, a Vučić mu je u ovom trenutku važniji“, objasnio je Florian Bieber, ravnatelj Centra za studije jugoistočne Europe Sveučilišta u Grazu.
Vučićevo približavanje Zelenskom moglo bi djelomično biti i pokušaj ublažavanja kritika koje posljednjih mjeseci stižu iz Bruxellesa. Čelnici Europske unije osudili su „eksploziju nasilja“ tijekom aktualnog protuvladina prosvjednog pokreta u Srbiji, kao i „urušavanje demokratskih standarda“ u zemlji. „Nada se da će u sljedećim mjesecima dobivati manje kritičnih poruka zbog svojih bliskih, ili barem simbolički bliskijih, odnosa sa Zelenskim. Vučić to čini kako bi ojačao svoju pregovaračku poziciju prema Europskoj uniji uoči mogućih izbora u zemlji“, nastavio je Bieber, piše Politico..
Zagovornici kosovske neovisnosti već godinama ističu da je riječ o jedinstvenom slučaju koji ne bi trebao služiti kao obrazac za rješavanje drugih teritorijalnih sporova. Ipak, okolnosti pod kojima se Kosovo odvojilo od Srbije i dalje izazivaju duboke podjele, osobito među članicama Europske unije poput Španjolske i Cipra, koje se suočavaju s vlastitim separatističkim pitanjima i još uvijek odbijaju priznati kosovsku neovisnost. „Ovisno o tome na kojoj ste strani u toj raspravi, imat ćete i različito viđenje onoga što neovisnost Kosova znači za druge sukobe i druge teritorijalne sporove diljem svijeta“, zaključio je Bieber.
Otvori KEKS Pay
Ispada da nije Rusija ta koja provodi destabilizaciju Balkana već Ukrajina. 🤣😂