Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 172
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
04.06.2010. u 12:00

Teško je dodvoravati se stvarnosti i istini iz zadnjih 60 godina jer mnogi još stražare nad tim mitovima

Uoči večerašnje, pretposljednje od 12 epizoda HTV-ove serije “Tito”, i prije koje se već zna kakav je Josip Broz u režiji Antuna Vrdoljaka, evo jednoga citata: “Što se Vrdoljaka tiče, moram reći da njegov serijal o Titu nisam i neću gledati jer, kako čujem, Vrdoljak je Tita u seriji sveo na ruganje i oskvrnjenje”.

Riječi su to bivšega admirala Jugoslavenske ratne mornarice Branka Mamule iz nedavnog intervjua u “Slobodnoj Dalmaciji”. No nije toliko važan taj očekivani Mamulin stav o seriji koliko njegovo, za neke neočekivano opovrgnuće laži da se s Vrdoljakom dogovarao o dokumentarcu o JRM-u, koji je bio spreman financirati.

Evo što bivši admiral o tome kaže: “Pisalo se prije 15-ak godina u srpskom tisku da sam Vrdoljaku dao novce i da je on navodno trebao snimiti film o ratnoj mornarici. Vrdoljaka nikada nisam vidio osim na televiziji. Sjećam se da je kod mene dolazila jedna grupica iz Šibenika predvođena izvjesnim Jurišićem, s prijedlogom da se organizira odbor za snimanje toga filma ili serijala.

Ne sjećam se da su spominjali Vrdoljaka”. Ako su i sve druge objede o Vrdoljaku, koje, na žalost, pronose i njegovi kolege, uvjerljive kao ova koju je porekao Mamula, možemo zamisliti što njegove protivnike zapravo boli. A koliko su uvjerljive, pokazali su “vodeći” filmski kritičari koji su odrekli vrijednost njegovu filmu “Duga mračna noć” koji je kao televizijska serija nadmašio sve rekorde gledanosti u povijesti HTV-a!

Zatim, podmeće mu se da se odriče svojih filmova iz vremena komunizma “Kad čuješ zvona” i “U gori raste zelen bor”. No on ne samo da ih se ne odriče nego ih ističe gdje god može te spominje nagrade koje su po svijetu pobrali i kakvima se ne može pohvaliti nijedan hrvatski redatelj. Moglo bi se naći još podosta primjera iz kojih se vidi da je odnos Vrdoljakovih “obožavatelja” prema njegovim filmovima i političkoj djelatnosti navlas isti kao i odnos prema seriji “Tito”.

U više od pedeset reagiranja – u obliku izjava, autorskih napisa, intervjua... – nisam našao doslovce niti jedan podatak koji bi nijekao neki podatak iz televizijske serije! Jedini je na visini povijesne istine bio glumački velikan Vili Matula koji je o seriji rekao: “Što je više kleveta i laži, Tito mi je miliji i draži!” Na isti se način u Hrvatskoj brani antifašizam i druge “tekovine” pobjednika u Drugom svjetskom ratu – nešto se proglasi svetinjom, a za obranu svetinje nisu potrebni argumenti i činjenice nego je dovoljno pozvati se na svetinju.

Također, netko se proglasi protivnikom svetinje, a za nijekanje protivnika svetinje, kao što je Antun Vrdoljak, također nisu potrebni argumenti i činjenice nego je dovoljno da je netko takvim obilježen. A Vrdoljak je takvim obilježen unatoč tome što u svojim filmovima ni u tragovima nema onu vrstu krvoločnog pamfletizma karakterističnog za mnoge i lijeve i desne autore i polemičare koji ne kreiraju, ne pišu i ne govore nego – reže.

Umjesto toga režanja, on uvijek ima zanimljivu priču ili potpuno provjerenu činjenicu. Osim jala i zavisti zbog uspjeha, i ta presudna osobina utječe na negativan odnos prema Vrdoljaku u mlađih redatelja, koji se filmskim krivotvorinama o Domovinskom ratu dodvoravaju ukusu selektora malog milijuna svjetskih festivala.

Mnogo je teže i riskantnije u filmu se u Hrvatskoj dodvoravati stvarnosti i istini iz posljednjih 60 i posljednjih 20 godina, jer toliki još stražare nad nedodirljivim slikama i mitovima o njoj i njezinim protagonistima. Ali tim stražarima unatoč, poslije Vrdoljakove serije “Tito” ništa više neće biti isto: kroz svaki premaz preko vremena koje je u njoj prikazano izbijat će izvorna boja toga vremena do koje ga je serija uvjerljivim dokumentima oljuštila.

Komentara 190

VI
vidimškoj
12:44 04.06.2010.

ima li kanta di u blizini ???????????????

PO
porezni.obveznik
12:13 07.06.2010.

Milina mi je čitati ove komentatore po kojima je admin VL-a glavom i bradom Ratko Mladić... Prijavite ga, možda poberete nagradu. koja otužna gomila imbecila...

PA
patuljčica..
18:13 04.06.2010.

i63 Nismo. Igrom slučaja bila sam povezana sa kinom jednog malog hrvatskog gradića. Filmski reperotar je bio vrhunski. Što se tiče ifnormiranja, dokumentarnih emisija bilo je znatno više nego danas, a i bile su neusporedivo kvalitetanije. Uostalom, čitav tv programam bio je nusporedivo kvalitetniji, pa danas na ove tri televizije i četiri programa nemaš što gledati. Jedino ako ne misliš da je Farma, Tv bingo show kvalitetne emisije? Uglavnom, 2. program HTV-a izvlači sport, ali ako te ne zanima sport - namaš što gledati. Prvi progarm jedva da je gledljiv sa svojim Otvorenom, ili repriziranjem filmova po tko zna koji put. Informiranje iz drugih država? Zar zaista misliš da je ovo što se u par minuta objavi u tv dnevincima dovoljno? Toliko infomacija bilo je i za vrijeme Jugoslavije. Emisije su išle i iz drugih jugoslavenskih studija, ali na njima nije bilo narodnjaka. Osim Lada, a Lado je nešto drugo. Želje i pozdravi? Točno, toga je bilo, ali ako se ne varam samo na radijskim programima i ta emisija je samo govorila o glazbenom ukusu osoba koje su nalazilče za shodno da javno objavljuju želje i pozdrave. Međutim, strašno je da danas - dvadeset godina kasnije nije ništa bolje, već lošije. Što se tiče slobode informiranja, današnji dnevnici tu slobodu vrlo slabo iskorištavaju. Jednolični su ili bolje bezlični, a kad podekad Šprajc izvali nešto svi se propnu na noge. To je slobodna? Nema duhom vrckavih novinara, nema povokativnih pitanja, nema porvokativnih emisija, nema drugog gledišta, imaš samo Otvoreno i uvijek iste goste koji se izmjenjuju. A Feral? Pa, nije li ugašen? Manje je važno zašto, odnosno nitko se nije hito, ili smio, reklamirati u Feralu, a novine ne mogu opstati bez reklama samo od naklade, jer kakakterizira učmalost hrvatskog društva. Nitko se nije pobunio, nikome ne treba satira, humor......analitičko novinarstvo.....prevladalo je žutilo.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?