Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Životna priča Vilija Beroša: 'Najviše mi nedostaje idila na Hvaru ali i neurokirurgija'

S obzirom na svoj oblik i na otoke, u hrvatskoj hitna pomoć mora imati svoje helikoptere.
29. veljače 2020. u 21:35 11 komentara 32624 prikaza
Vili Beroš
Foto: Privatna arhiva
Pogledajte galeriju 1/7

Odmah po imenovanju na dužnost ministra, izv. prof. dr. sc. Vilija Beroša na vratima Ministarstva zdravstva dočekao je muškarac koji je pješačio iz Metkovića da bi upozorio na potrebu za helikopterskom hitnom službom, a usporedo je u svijetu bujala kriza javnog zdravlja u više zemalja zbog koronavirusa.

Vili Beroš 'UPUĆEN JE U SUSTAV' Plenković potvrdio: Novi ministar zdravstva bit će Vili Beroš

Taj “kineski virus” u tom trenutku činio se kao nešto daleko i na neki način nama nevažno, no struka se počela pripremati, a pod njegovom kapom ubacili su u veću brzinu te smo “koronu, da tako kažemo, dočekali organizirani i spremni”.

Međunarodna ugroza, nešto nevidljivo poput virusa kojem se ne zna ni kako je započeo pa tako ni kako će završiti, te domaća vječna tema kao što su helikopteri, nije bio baš doček koji bi si itko poželio.

No Beroš nije imao vremena za uhodavanje pri čemu je važno bilo to što je čovjek iz Ministarstva koji je dotad bio pomoćnik ministra. Ubrzo je koronavirus postao i hrvatska realnost, a novi ministar pokazao se sposobnim operativcem, no mimo konteksta te globalne prijetnje zdravlju, ljudi Beroša ne poznaju. I ovaj razgovor počeli smo udarnom temom – koronavirusom, a on i subotnji dan provodi u Ministarstvu i koordinira sve uključene da drže situaciju pod kontrolom.

Koronavirus GLOBALNI RAZMJERI Koronavirus: U Americi prva smrt, a u Francuskoj 100 oboljelih

– Danas je u Italiji 200 novih slučajeva, u Njemačkoj 19, u Francuskoj 20, Španjolskoj 16, Švicarskoj 15… Činimo sve da situacija kod nas ne eskalira. Rezultat je to doista velikog truda epidemiološke službe koja radi na detekciji svih kontakata. Epidemiološke mjere, samoizolacija, karantena, to je u ovom trenutku temelj naše obrane. Nalazimo se u drugoj fazi obrane i nakon ulaska virusa na naš teritorij pokušavamo prolongirati razdoblje pojedinačnih slučajeva, a što smo u tom uspješniji, situacija je bolja. Svijest društva na tom je nivou da poštuje sve preporuke i to je uistinu hvalevrijedno, to smo i očekivali od građana Hrvatske – govori ministar zdravstva.

U trenutku ovog razgovora znamo za pet zaraženih od koronavirusa i svi oni, kako kaže ministar, imaju blagu kliničku sliku.

Virus ne cirkulira slobodno u populaciji kod nas, no, kako kaže, spremni su i za takvu mogućnost. Zbog toga su pripremljene karantene, detektirani kapaciteti infektoloških odjela u drugim bolnicama. Dao Bog da to sve ostane netaknuto, no virus je nepoznat, a stav ministra Beroša je da u ovoj priči treba puhati na hladno.

Zbog koronavirusa stiže mu poziv na poziv, mimo članova stožera riječ je i o pozivima iz drugih zemalja svijeta, a od nekih smo u startu preuzeli dostupne informacije kako bismo se učinkovito pripremili.

Vili Beroš
1 / 14
Karantena u klinici Fran Mihaljević

Primjer za to je Singapur, naime, pomoću kontakta s profesorom Josipom Carom uspostavljena je linija s tamošnjim zdravstvenim vlastima koje imaju najveće iskustvo u ovakvim temama s obzirom na iskustvo sa SARS-om. Na grupi na WhatsAppu sa svim je kolegama iz Europe, a to je pokazalo kao najbrži način da međusobno razmjenjuju informacije. No što radimo u ovom sustavu a da nije riječ o koronavirusu?, pitali smo ministra.

– Tekuće stvari ne smiju biti zapostavljene. Kao što sam rekao neposredno nakon imenovanja, moramo riješiti problem s neadekvatnim obračunom prekovremenih sati. Vlada je donijela odluku o otvaranju pregovora sa sindikatima glede izmjena kolektivnog ugovora, pregovori su započeli i očekujem da će sljedeći tjedan biti završeni. To je prvi element koji smo oko tog pitanja trebali riješiti i predstavlja temelj za daljnji obračun. Nakon pravnog shvaćanja Vrhovnog suda sve je jasno i to nas obvezuje jer smo legalisti. Prilagodit ćemo se tom okviru, izradit će se novi kolektivni ugovor te je svima u interesu da se adekvatno plaćaju prekovremeni sati. Kad to završimo, idemo dogovoriti nadoknadu tih sredstava za što je potrebno uključiti Ministarstvo financija i Vladu. Treći element je zakon o statusu i radnom vremenu liječnika gdje smo također postigli visoku dozu suglasnosti svih uključenih, Hrvatske liječničke komore, Sindikata, Zbora, te je znatan dio dokumenata već pripremljen – nabraja ministar Beroš svoje prve poteze.

VIDEO: Đikić: Evo što trebate činiti kod pojave koronavirusa  

Ide zakon o plaćama liječnika

Ni dug za prekovremene ni zahtjev o zakonu o plaćama liječnika nisu od jučer. Zajedničko im je, prije svega, što će prilično koštati, ali i da nemaju alternativu. Njegov stav tu je jasan:

– Smisao tog zakona je prepoznajemo ji mi kao država važnost liječničke profesije, hoćemo li dopustiti da liječnici zbog statusa, prekovremenih, neadekvatnog odnosa i slično odlaze van ili ćemo ih ovdje zadržati. Na kontrolingu rada također moramo znatno poraditi i baš zato preustrojem Ministarstva formiramo središnju upravu za e-zdravstvo, kao tijelo koje će analizirati sve te podatke, za informatizaciju u zdravstvu, što dosad nije postojalo – navodi ministar zdravstva.

Dakle, ide zakon o plaćama liječnika, idućih dana dogovor o plaćanju prekovremenih s obzirom na mišljenje Vrhovnog suda, a počeli su i razgovori s veledrogerijama o dugu za lijekove. Na tom sastanku, opisuje, bili su i iz Ministarstva financija.

– Prijedlozi su na stolu i ja to moram dalje predstaviti. Ono što je najvažnije, dolazimo na ono što je moguće i realno tako da uvijek treba težiti kompromisu. No to je samo gašenje požara i mi doista moramo naći neko sustavno rješenje jer meni je neprihvatljivo, bez obzira na to što govorimo da imamo politiku ekstremnog širenja i prihvaćanja novih terapija i lijekova, što ne znamo plaćamo li nešto adekvatno i učinkovito. Mi moramo početi mjeriti ishode liječenja da bismo to znali. Moramo napraviti ravnotežu. Moramo ekvilibrirati taj odnos skupih lijekova i drugih interventnih postupaka. Imamo funkcionalno ustrojenu mrežu kardioloških intervencija, ali moramo isto to napraviti za neurološke bolesnike. Tehnologija, medicina i znanost napreduju, imamo sjajne rezultate u liječenju moždanog udara, u roku od zlatnog sata došli smo putem krvnih žila do tromba, možemo spasiti bolesnika bez posljedica za njega. Stoga mi je cilj ustrojiti takvu intervencijsku mrežu i u neuroradiologiji, pri čemu imam podršku prof. Marka Radoša koji radi sjajne stvari – navodi ključne planove za zdravstvo ministar Beroš.

Karantena u klinici Fran Mihaljević U RIJECI Potvrđen šesti oboljeli od koronavirusa u Hrvatskoj

Kako smo naveli, već prvog dana dočekali su ga i “helikopteri”. Hitna helikopterska već je godinama mučna tema koja se prenosi s ministra na ministra. Cijela priča ostala je na pilot-pokušaju od nekoliko mjeseci kada su se manje-više zbrajali nedostaci, da bi na kraju promjenom vlasti taj projekt bio ukinut. Beroš je tu jasnog mišljenja i Hrvatska, s obzirom na svoj oblik i otoke, mora imati ovakav oblik hitne medicinske pomoći. Smatra da moramo imati svoje helikoptere, svoje posade, ali to nije izvedivo u kratkom roku i riječ je o visokom ulaganju. Ministar kaže da bismo, ako smo mudri, već ove sezone trebali imati helikoptersku službu u najmu.

– Trebamo krenuti istodobno u oba pravca: planirati i dogovarati financiranje, uključiti MUP, MORH, ali dotad bismo trebali ići s jednim brzim rješenjem i, dok ne razvijemo svoj koncept, imati te usluge u najmu – stav je ministra zdravstva.

Prije helikopterske hitne, ono što zasigurno slijedi jest kraj formalne i nužne procedure za usvajanje Nacionalnog plana za borbu protiv raka. Ključan dokument koji Hrvatska nikad nije imala precizira sve naše potrebe da bismo sutra ranije otkrivali i uspješnije liječili rak, bolest od koje u nas sve više ljudi i obolijeva i umire. Da ta procedura završi, u niskom startu čeka i ministar zdravstva jer potom slijedi, da tako kažemo, pravi rad. Kako kaže, to je nešto najvažnije i onkološke bolesti dnevni su problem te je zdravstvena politika cijelog EU okrenuta prema onkologiji s obzirom na smrtnost i pobol od raka u porastu.

Koronavirus u Kini PUNO PITANJA Koronavirus: Tko je 'nulti pacijent'?

– Iz tog Plana mora biti izrađen akcijski plan! Užasava me činjenica da smo po broju uređaja za zračenje tih bolesnika prema broju stanovnika slabiji od Slovenije, Srbije, Crne Gore. Apsolutno moramo naći financijska sredstva i napraviti iskorak. Jer jedno je Plan, a drugo je ono što se događa na terenu.

Taj Plan mora zaživjeti – govori prof. Beroš, inače neurokirurg koji je karijeru započeo i proveo u KBC-u Sestara milosrdnica. 


U toj zagrebačkoj bolnici neurokirurške operacije počeo je gledati još kao apsolvent, potom je volontirao i dočekao specijalizaciju. Među strukom ima neupitan respekt kao liječnik i specijalist, a on ne krije da mu neurokirurgija nedostaje. Pitali smo ga to i kad je imenovan pomoćnikom ministra te nam je odgovorio jednako kao i danas:

Odrastanje na Hvaru

– U neurokirurgiju sam se zaljubio i jednostavno mislim da i danas živim neurokirurški. Tu zahvaljujem svim svojim učiteljima od kojih bih posebno spomenuo prof. Velimira Lupreta koji mi je, dok smo radili zajedno, usadio taj neurokirurški način razmišljanja u kojem odvajate bitno od nebitnog te se fokusirate na brzo rješavanje akutne problematike. Mislim da većinu svog profesionalnog znanja i umijeća mogu zahvaliti njemu. S obzirom na specifičnosti, neurokirurgija je kraljica kirurgije. Nedostaje mi operacijska sala, ali hoću biti pošten prema svima. Prema neurokirurgiji, pacijentima i prema ovom poslu. Ako sam htio biti adekvatan pomoćnik ministra, a sada pogotovo ministar, ne mogu raditi i jedno i drugo.

Iraj Harirchi, zamjenik ministra zdravstva Islamske Republike Iran PODACI IZ IRANA Oboljeli dužnosnik dokaz da Iran skriva istinu o koronavirusu?

Ovaj posao je težak, obuhvatan, ali ne može se u težini usporediti s operacijom od pet, šest, deset sati, kada u svakom trenutku imate neposrednu odgovornost da ćete nekim svojim potezom izgubiti bolesnika. Sve ovo s tom se težinom ne može mjeriti. Ne može se mjeriti da jednim pogrešnim milimetrom netko može završiti loše. Nema te težine. Ovdje imam odgovornost, osjećam ekstremnu odgovornost, ali ne mogu je uspoređivati s tim milimetrom – opisuje ministar Beroš, rođeni Hvaranin koji je u Zagrebu od svoje 17. godine.

Tada je, kad je kao odličan učenik ranije maturirao, došao u metropolu s rodnog otoka na prijamni na Medicinskom fakultetu. Prošao je prijamni ispit i otišao u vojsku te po odrađenom vojnom roku započeo studij. To studiranje završavalo je visokim prosjekom pa i sam kaže da, osim knjige i fakulteta, nije prvih godina u Zagrebu živio studentski, sam sebe opisujući kao štrebera.

Osim neurokirurgije, naravno, i obitelji, ljubav prema domu i korijenima na tom otoku opisuje epski. Kako kaže, kod njega dominira ljubav prema moru i kamenu. Premijera Andreja Plenkovića s njihova otoka zna iz viđenja iz djetinjstva, ali nisu generacija pa se nisu ni družili. S obzirom na to kako opisuje rodni Hvar, ne moramo ni pitati gdje s obitelji provodi ljetovanja…

Karantena u klinici Fran Mihaljević IZVANREDNE MJERE Pojačane pripreme diljem svijeta: Očekuje li se pandemijska faza koronavirusa?

– I djeca su se zaljubila u more. Za uskrsnu svečanost na Hvaru Za križen, kada procesija traje cijelu noć, uvijek sam ih vodio. Kad su bili manji, to im je bilo naporno, ali kad su malo porasli, sami su tražili da tada idu dolje. Čak su i hodali čitavu noć pa sam iznimno sretan što sam došao do toga da žele ići dolje. Ne mogu reći da sam nedjeljom u crkvi, ali apsolutno smo katolici, odgojen sam u toj vjeri, bio sam ministrant. I u Jelsi, kad netko ima probleme, ide u crkvu Gospe od Zdravlja, tako i ja – govori ministar zdravstva.

Supruga Jasminka je Zagrepčanka, odgojiteljica i žena, kako kaže, koja ne drži tri, nego sva četiri kuta kuće. Ona ga je, opisuje, u mnogočemu korigirala u njegovim socijalnim kompetencijama, desetljećima je radila na njemu i proširila mu horizonte.

Njezinu kćer Lanu iz prvog braka naziva i svojim djetetom, a tu su još Laura, koja je studentica prava, te najmlađi sin Adrian.

Otprije je član HDZ-a i jedan proeuropski demokratski desni centar nešto je u što vjeruje i što živi.

Ivan Đikić PREDVIĐANJE Ivan Đikić: 'Bit će i gorih situacija od koronavirusa, a sve zbog klimatskih promjena'

– Kad je bilo imenovanje, pitali su me zašto sam stavio ruku na srce. A ja sam to spontano napravio. Ne kalkuliram, ne želim se baviti politikom, nego biti funkcionalan političar. Imam volju i želju nešto napraviti. Došao sam ovdje nešto učiniti sa srcem – poručuje hrvatski ministar zdravstva.

Tema: Koronavirus

ZADIRANJE U PRIVATNOST
Skandal na granici: Novinara Večernjeg lista policija skinula do gola zbog filtera za cigarete
Renault Zoe
U POTRAZI
Od Samobora do Ivanić Grada: Kako smo tražili najbolje jagode?
  • dalibor.hren:

    Nedostaje mu hvarska idila!? Vili, vrati se doma...

  • Avatar prahrvat
    prahrvat:

    simpatičan ministar, totalno posvećen poslu. djeluje ko pravi radoholik. takvi nam trebaju u politici, budimo natren objektivni

  • Tigar60:

    Svi mi imamo svoju životnu priču. Ako je stručan i odgovoran neka DELA ako nije ,reći premjeru hvala. Siguran sam da bi gospođa Alemka bila stručnija i efikasnija , smirenija ,ona radi i ne traži hvalospjeve.