Hrvoje Tkalčić, naš geofizičar s australskom adresom nastavlja svoj rad na Zemljinoj jezgri. U novom radu koji je sa suradnicima objavio u novom broju časopisa Nature Communications dokazao je kako je jezgra našeg planeta doista čvrsta, ali i da je potrebno još puno rada da bismo u potpunosti dokučili njezin sastav i koliko je doista čvrsta. 
- Koga još zanima unutrašnja jezgra kad nam gore šume, topi se led na polovima, a razina mora raste? Jedan student me neki dan na predavanju upitao ima li toplina koja iz jezgre Zemlje pomalo kroz plašt i koru teče u svemir, ikakve veze s globalnim zatopljenjem. Odgovorio sam da je to proces koji traje milijardama godina, a da mi zapravo još i ne razumijemo najbolje kemijski sastav jezgre, koliko točno ima lakših elemenata, koja struktura željeznih kristala prevladava, koliko brzo unutrašnja jezgra solidificira iz vanjske tekuće, koja je njezina starost i točna temperatura. Ta pitanja pokreću znanstvenike, barem neke od nas!, naveo je prof. Tkalčić na svojem Facebooku.

Nastavio je kako je sa suradnicima objavio još jedan rad o čvrstoći unutrašnje jezgre Zemlje mjerenjem brzina smicajnih valova, koji su dugo vremena odoljevali našim senzorima.
- Suptilni signali tih valova, najčešće ispod razine šuma, dugo su vremena onemogućavali mjerenje njihovih brzina širenja, i do nedavno dokazi o njihovu postojanju bili su slabašni. Međutim, nedavno smo uspjeli opaziti te valove u korelacijskom polju – matematičkoj manifestaciji stvarnog seizmičkog polja zbog sličnosti valova koji se satima nakon što se oslobode u velikim potresima još uvijek odbijaju od unutrašnjih granica Zemlje kao jeka. Tkalčić i njegov student, Son Phạm, objavili su te rezultate u časopisu Science 2018. godine u radu za koji se smatra da je označio kraj dugogodišnje potrage za smicajnim valovima u unutrašnjoj jezgri i postavio konačan dokaz da je ona u čvrstom stanju.
- Rezultati koje smo dobili i objavili u ovom radu u Nature Communications ne samo da potvrđuju da je unutrašnja jezgra u čvrstom stanju (jer smicajni valovi se ne šire kroz tekućine), nego potvrđuju i to da je ta brzina nešto manja nego što smo do sada mislili, što pak znači da se legura željeza i nikla i primjesa lakših kemijskih elemenata pri tako visokim tlakovima i temperaturama zaista ponaša čudno, odnosno na način koji ne razumijemo dovoljno dobro. To otvara niz pitanja o građi i kemijskom sastavu, kristalografskoj strukturi i nastanku i rastu unutrašnje jezgre, objasnio je naš znanstvenik.
Rad se može pročitati ovdje.

Video sadržaj

NEDJELJOM U 2

Aleksandar Stanković otkrio tko mu dolazi u emisiju. Gledatelji: 'Moja omiljena političarka, jedva čekam!'

Video sadržaj

TURISTIČKA PATROLA

Ovaj slavonski grad poznat je u cijelom svijetu. A prije 132 godine tornado je protutnjao njihovim krajem

Video sadržaj

TOPLINSKI VALOVI DILJEM PLANETA

FOTO/VIDEO Ovako izgleda pakao na zemlji: Stanovnici se prže na plus 40, pogledajte u čemu pronalaze spas

Važnost prevencije

Karcinom gušterače jedno je od najzloćudnijih oboljenja probavnog trakta, no zašto mu se ne posvećuje dovoljno pozornosti?

Globalni gigant

Vodeća hrvatska tvrtka pametnim potezom privlači sve veći broj mladih i ambicioznih ljudi: 'Dugi niz godina smo najpoželjniji'

Zlatni sat s Titanica prodan za rekordnih 1,2 milijuna funti: Vlasnik pušio cigaretu, umjesto da se pokuša spasiti