Hrvatska je u vrhu desetak europskih zemalja po učestalosti pušenja te po konzumaciji kokaina i kanabisa. Uz Cipar, Hrvatska ima najviše duhanskih konzumenata. Kanabis se troši više jedino u Italiji, Španjolskoj i Nizozemskoj, a mi smo uz bok Finskoj. Potrošnja kokaina eksplodirala je pa se samo u Nizozemskoj ta droga malo više troši nego u Hrvatskoj, vidi se kad se usporede podaci znanstveno-istraživačkog projekta “Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: 2023.”, koji su četvrti put na ovu temu tijekom prošle godine proveli Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut za društvena istraživanja “Ivo Pilar”. Valja napomenuti da je zasad još samo deset europskih zemalja zaključilo svoja istraživanja koja su rađena jednakom metodologijom kao i ovo naše pa se navedene usporedbe kreću u okviru tih deset usporedivih zemalja, a ne čitave EU.
Od 2011. do 2023. potrošnja kokaina u Hrvatskoj enormno je narasla. Barem jednom u životu tu je drogu probalo 5,8% odraslih. Dok je 2011. jedna od 100 mlađih odraslih osoba u dobi do 34 godine konzumirala kokain (0,9%), 2023. ga je konzumirala jedna od 24 osobe te dobi (4,2%). Broj se konzumenata upeterostručio u tom razdoblju kod odraslih do 64 godine: dok ih je tu drogu 2011. konzumiralo 0,5%, sada je to potvrdilo 2,6 posto od ukupno 4988 ispitanika. Kokain su češće uzimali muškarci (3,9%) nego žene (1,2%). Najveće prevalencije uzimanja kokaina utvrđene su u dobnim skupinama između 25 i 34 godine (4,6%), između 35 i 44 godine (3,9%) i između 15 i 24 godine (3,6%).
Barem jednom u životu neku ilegalnu drogu uzelo je 26% odraslih i 37,3% mlađih odraslih. Najveća prevalencija uzimanja bilo koje ilegalne droge barem jednom u životu utvrđena je u dobnoj skupini između 25 i 34 godine (42.4%). Znatno više odraslih muškaraca nego žena uzelo je neku ilegalnu drogu barem jednom u životu (32.5% muškaraca naspram 19.6% žena), znači - svaki treći muškarac i svaka peta žena. U posljednjih godinu dana 9,9% odraslih uzimalo je neku ilegalnu drogu, odnosno svaka deseta odrasla osoba (između 15 i 64 godine) te 18,3% mlađih odraslih (između 15 i 34), odnosno gotovo svaka peta mlađa odrasla osoba.
Najčešće korištena ilegalna droga bio je kanabis. Barem jednom u životu kanabis je konzumirala svaka četvrta odrasla osoba (24,6%) i više od trećine mlađih odraslih (35,9%). Većinom su se tako izjasnili oni u dobnoj skupini između 25 i 34 godine (40,6%), a znatno češće su ga uzimali muškarci (30,6%) nego žene (18,5%). Kanabis je unazad godinu dana u trenutku ispitivanja uzimalo 8,8% odraslih i 16,6% mlađih odraslih ljudi. U posljednjih godinu dana to su najčešće mladi između 15 i 24 godine (18%) te između 25 i 34 godine (15,4%). Svaka deseta mlađa osoba trenutačno konzumira nešto od ilegalnih droga.
Barem jednom u životu amfetamin je probalo 4,5% Hrvata, koliko i ecstasy, a LSD je probalo 2,1%, heroin 0,7% i metaamfetamin 0,4% osoba. Kad je riječ o duhanskoj ovisnosti, u vrijeme istraživanja duhan je pušilo 37,9% odraslih i 38,1% mlađih odraslih. Muškarci češće (42,8%) od žena (33%), a najviše pušača bilo je u dobnim skupinama između 25 i 34 godine (42,5%) i između 35 i 44 godine (40,8%). E-cigarete i/ili uređaje za zagrijavanje duhana koristilo je 12% odraslih I 19,3% mlađih odraslih, odnosno gotovo svaka peta mlađa odrasla osoba.
VEZANI ČLANCI:
Unazad godinu dana od ispitivanja, neko alkoholno piće konzumiralo je 77,7% odraslih i 82,4% mlađih odraslih, muškarci češće (84%) nego žene (71,3%). U svim dobnim skupinama prevalencija konzumacije alkohola u godini koja je prethodila istraživanju bila je iznad 65%, a najveća je bila u dobnoj skupini između 25 i 34 godine (85,1%).Životna prevalencija uzimanja bilo koje “#nove droge” među odraslima bila je 1,8%, dok je među mlađim odraslima bila 3,4%. Najveća životna prevalencija utvrđena je u najmlađoj dobnoj skupini, između 15 i 24 godine (3,8%). Ono što također zabrinjava jest visoka učestalost korištenja lijekova za smirenje. U godini koja je prethodila istraživanju sedative ili trankvilizatore uzimalo je 22% odraslih i 13,5% mlađih odraslih, većinom žene (25,6%) te muškarci (18,3%), više starije osobe između 55 i 64.
U ovo istraživanje uključeno je i ispitivanje stanja u području ponašajnih ovisnosti – igranja igara na sreću, videoigara i društvenih mreža. Oko trećine odraslih (32,8%) i mlađih odraslih (33,4%) igralo je igre na sreću unazad godinu dana, više muškarci (40,5%), a najviše između 35 i 44 godine (35,8%) i između 25 i 34 godine (34,8%). U mjesec dana prije ispitivanja najčešće su se igrali Eurojackpot, loto i kladioničke igre te lutrija odnosno srećke. Učestalost igranja videoigara unutar godinu dana bila je 29,6% među odraslima i 52,7% među mlađim odraslima, najčešće muškarcima i onima do 24 godine. Na razini populacije najčešće su se igrale “ležerne videoigre” (npr. igre kartama) – 8%, zatim sportske igre (npr. FIFA) -3,8%. Slijede strateške igre, avanture i pucačke igre (do 2,5% na razini opće populacije). Videoigre je najviše odraslih igralo na mobilnom telefonu (12%), dok su ih mlađi odrasli podjednako igrali na mobitelu i računalu (oko 17%). Na društvenim mrežama je bilo 78,3% odraslih, odnosno 95,4% mlađih odraslih, tj. onih do 34 godine. Žena nešto češće (81,1%) od muškaraca (75,6%). U mjesecu koji je prethodio istraživanju najviše odraslih je koristilo Facebook (40,9%), Instagram (19,9%) i TikTok (9,6%), dok su mlađi odrasli su najviše koristili Instagram (41%), potom Facebook (23,8%) i TikTok (20.4%).
Analizom trendova uporabe sredstava ovisnosti na temelju baza podataka iz četiri istraživanja uporabe sredstava ovisnosti, znanstvenici su zaključili kako je između 2011. i 2023. godine među odraslima (od 15 do 64 godine) utvrđen uzlazni trend uporabe duhana, alkohola, sedativa i trankvilizatora, bilo koje ilegalne droge te kanabisa, ecstasyja i kokaina. Relativno najveći porast kod odraslih utvrđen je za uporabu kokaina, dok učestalost uzimanja amfetamina, LSD-ja i heroina stagnira. Između 2019. i 2023. godine među odraslima utvrđen je uzlazni trend uporabe sedativa i trankvilizatora te silazni trend uporabe alkohola, dok kod ostalih ispitivanih ovisnosti nije utvrđena znatna razlika u tom razdoblju.
Među mlađim odraslima između 2011. i 2023. došlo je do porasta uporabe sedativa i trankvilizatora, uporabe bilo koje ilegalne droge kao i kanabisa, ecstasyja i kokaina. Relativno najveći porast uporabe između 2011. i 2023. godine kod mlađih odraslih utvrđen je za uporabu kokaina. Između 2019. i 2023. među mlađim odraslima utvrđen je uzlazni trend uporabe sedativa i trankvilizatora i silazni trend uporabe duhana, alkohola i kanabisa, međutim, utvrđene prevalencije uporabe su i dalje vrlo visoke. Nije utvrđena znatna razlika između 2019. i 2023. godine u prevalenciji svih ostalih ispitivanih sredstava ovisnosti, što, kao i kod odraslih, upućuje na usporavanje ili obrtanje trenda rasta uporabe sredstava ovisnosti, s iznimkom uporabe sedativa i trankvilizatora.
>>FOTO Pitali smo ChatGPT s kojim će se problemima Hrvatska suočavati 2050. Jedan od njih tek treba doći>>
Zato su svi dobro raspolozeni.