U smjernicama za provedbu aktivne politike zapošljavanja Vlada je predvidjela da će ove godine putem javnih radova zaposliti 9800 nezaposlenih, za što se planira izdvojiti oko 220 milijuna kuna. Rekordna je to svota novca dosad predviđena za taj oblik zapošljavanja, a sredstva će se osigurati iz hrvatskog proračuna, Europske garancije za mlade i Europskog socijalnog fonda. Javni su radovi postali jedna od traženijih mjera iz širokog spektra državnih mjera za zapošljavanje, a posebno ove godine nakon što je Vlada odlučila uz 400 kuna naknade za prijevoz isplatiti i do sto posto bruto plaće (3553 kune) šest do 12 mjeseci.
Stranke agitiraju
Javne radove organiziraju lokalne jedinice, udruge građana, neprofitne ustanove i slično i na njima je trenutačno zaposleno 4909 radnika, što je polovica planiranog broja u ovoj godini. Načelnik slavonske općine Podgorač Goran Đanić požalio se da već 45 dana čeka odgovor na prijedlog svoje općine da mu se odobri zapošljavanje 134 dugotrajno nezaposlene osobe. Đanić nije jedini koji pritišće državu jer su se zbog parlamentarnih izbora načelnici općina i gradonačelnici rastrčali po svojim mjestima kako bi prije izbora zaposlili što više ljudi.
Pogorač, primjerice, ima 500 nezaposlenih osoba, a Đanić je zatražio zeleno svjetlo da svakog četvrtog među njima zaposli na javnim radovima. U agitiranje se uključila i stranačka infrastruktura pa tako dolazi i do tipično naših situacija da načelnik općine ide od kuće do kuće i nagovara ljude da prihvate javne radove, a oni nakon toga zovu zavode za zapošljavanje i mole da ih se skine s liste jer imaju privatnih planova i obveza. Hrvatska će ove godine za sve aktivne mjere zapošljavanja potrošiti oko milijardu kuna, polovicu iz hrvatskog proračuna, a drugi dio financirat će se iz europskih fondova pa svi programi prolaze dodatne revizije i kod kuće i u Bruxellesu.
Bolje za starije
Hrvatska uz Grčku prednjači po broju nezaposlenih u Europskoj uniji, koja će sufinancirati programe sa 1,85 milijardi eura do 2020. Javni su radovi prijašnjih godina bili kraći i nezaposleni su u prosjeku dobivali desetak tisuća kuna. Iva Tomić s Ekonomskog instituta ističe da su primjereni za starije radnike, dok je kod mladih bolje ulagati u dodatna znanja i vještine. Primjerice, 2012. i 2013. godine tek svaki deseti nezaposleni koji je radio na javnim radovima uspio se nakon toga zaposliti, dok se nakon stručnog osposobljavanja mladih vrlo brzo zaposli svaki drugi.
– Javni su radovi bili jedini spas. Kažem "bili su" jer za ovu smo sezonu prijavili 200 nezaposlenih, no HZZ nam od travnja nije ništa odgovorio, a 400 ljudi proljetos se javilo na natječaj. Sve visi u zraku, ljudi čekaju – kaže načelnik Hrvoje Topalović. Posljednje su im informacije da na njima mogu proći samo građani do 29 godina. Kraj je poznat po drvnoj industriji.
– Preostali su u poljoprivredi i nemamo ništa više – zaključuje Topalović.
>>Posao na tri mjeseca za 70 Vukovaraca
>>Nezaposlenima preostaju javni radovi i ugovori na određeno
Vlada se bori svim metodama za fotelje.Nisu sposobni privuci investitore koji bi sa sobom donijeli vise stotina tisuca radnih mjesta,nego zaposljavaju ljude na mjesta koja su inace mjesta komnalca,komunalac odrzava zelene povrsine i staze,za sto se inace placa..Da nisu naa burzi daj im posao na odredjeno vrijeme a oni se hvale kako je nazeposlenost pala.ha ha ha