Osmero kandidata natječu se na predsjedničkim izborima koji će se održati u nedjelju, 29. prosinca. To su aktualni predsjednik i kandidat SDP-a Zoran Milanović, kandidat HDZ-a Dragan Primorac, Mostov Miro Bulj, kandidatkinja Možemo Ivana Kekin, nezavisni Marija Selak Raspudić, Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo te kandidatkinja stranke DOMiNO Branka Lozo. Petero od njih – Bulj, Selak Raspudić, Jonjić, Tokić Kartelo i Lozo – sučeljavaju se danas u studiju Večernjeg lista.
Na sučeljavanje je pozvano svih osmero kandidata, odazvalo se njih šestero. Večernji list promijenio je termin sučeljavanja kako bi se prilagodio radu Sabora s obzirom na to da je danas glasanje o porezu na nekretnine. Predsjednička kandidatkinja Ivana Kekin zbog ranije preuzetih obaveza nije mogla doći na sučeljavanje u novom terminu.
Predsjednički kandidati odgovarali su na pitanja iz ustavnih ovlasti predsjednika, od vanjske politike, obrane, migracija, instituta pomilovanja i sličnih tema, a kroz sučeljavanje su ih vodile novinarke unutarnje politike Večernjeg lista Iva Boban Valečić i Petra Maretić Žonja. Svatko je imao jednu minutu za odgovor, a između koga je “zaiskrilo”, s obzirom na stavove, pratitelji Večernjeg lista mogli su pratiti uživo na YouTube kanalu i Facebook stranici Večernjeg lista, kao i na našem portalu.
Pet godina svjedočimo "tvrdoj kohabitaciji" između dva politička brda. Kakvu vi suradnju očekujete s premijerom Plenkovićem ako pobijedite?
Bulj: Takva je sad politička scena, jedan bez drugoga ne mogu opstati. Zadnje tri godine nisu sazvali Vijeće za nacionalnu sigurnost, Vijeće za obranu... To su još dječačke ljubavi, a sada svađe koje su prenijeli na cijeli narod. U ovom trenutku mora doći do promjena na Pantovčaku.
Jonjić: Njihovi sukobi su fingirani, ovise jedan o drugome. Jedna država može imati samo jednu politiku. Ako budem izabran, sasvim sigurno je da bih pokušao uspostaviti civilizirani demokratski dijalog. Prijepore bih rješavao iza zatvorenih vrata, ne smije se stvarati dojam da je država u rasulu.
Lozo: Moja komunikacija s predsjednikom Vlade bila bi na civiliziranoj razini, tako i inače komuniciram. To ne znači da bismo se uvijek složili. Upravo situacije u kojima se ne bismo složili bile bi razlog za konstruktivni razgovor. Funkcije su upućene jedna na drugu. Trebala bi im na prvom mjestu biti dobrobit domovine.
Selak Raspudić: Svima je jasno da ovo ne funkcionira. Jedino što znamo, a ne znamo kako će naša politička komunikacija izgledati, jest da ova komunikacija Hrvatsku ne vodi nikamo. Andrej Plenković ne može si dopustiti još jednu tvrdu kohabitaciju. Kad bi se to nastavilo, Plenković bi ispao krivac za sve. Sigurno bi nova osoba na čelu Pantovčaka donijela drukčiju dinamiku.
Tokić Kartelo: Moje uključivanje u politiku bilo je neobično, rasplakao sam se pred kamerama. To su bile emocije. Tvrda kohabitacija problem je pri upravljanju državom. Dogovor ne postoji, to je za njih win-win situacija. Njima odgovara takva situacija. Kandidirao sam se jer Hrvatsku netko treba uvesti u promjene s novim politikama.
Selak Raspudić: Ljudi žele promjene. Ono što se događa druge je prirode, ljude se uvjerava da promjene nisu moguće, da nitko ne može pobijediti Milanovića. Pokazala sam da mu se ne bojim suprotstaviti. Promjene su moguće.
Bulj: Vidimo da su nikada veće cijene, inflacija... Brojne politike vode se protiv interesa hrvatskog naroda, a u interesu multinacionalnih kompanija i stranih banaka koje pelješe ovaj narod.
Lozo: Kada bi gospodin Plenković nastavio takav način komunikacije, pokazao bi da je upravo on glavni akter u ovako lošoj komunikaciji. On bi morao promijeniti način komuniciranja.
Tokić Kartelo: Suradnje s Vladom mora biti, posao je predsjednika da inicira sastanke. Cijeli život sam u poduzetništvu i bit ću partner.
Treba li mijenjati ovlasti predsjednika države i ako treba, što točno?
Bulj: Imamo jedan čudan sustav, predsjednik ima ogromnu moć jer je izabran od naroda. Imamo parlamentarnu demokraciju gdje vlada parlament, trebalo bi doći do mijenjanja Ustava, pogotovo kod supotpisa i kod pitanja obrambene politike, kao i referenduma. Predsjednik je izravno izabran tako da ima najveći legitimitet.
Jonjić: Zalažem se za promjenu Ustava koji bi značio i deideologizaciju. Zalažem se za promjenu položaja predsjednika, samim time i davanje ovlasti da samostalno predlaže zakone i referendume, što sada nije moguće. Međutim, ne bih mu dao ovlaštenja da samostalno odlučuje jer smo pokazali da smo u stanju odabrati ljude koji to nisu u mogućnosti. Za to treba odluka naroda ili parlament.
Lozo: Volim se držati realne situacije, vidjeli smo kod izbora ustavnih sudaca, nije za očekivati da bi se te opcije tako lako usuglasile oko promjena ovlasti predsjednice. Ne bih inzistirala na takvim promjenama, imajući u vidu to da već sada ima toliko posla koji treba napraviti. Ne bih dodatno opterećivala javnost niti Sabor da se još mijenjaju i ovlasti predsjednika. Novi predsjednik ima puno posla jer bivši nije uveo promjene.
Selak Raspudić: Hrvatska je stvorena na snažnoj funkciji predsjednika, tako da bih ja išla u promjene ovlasti. Ja sam jasno naznačila da mislim da u trenucima krize, poput COVID-19, kada se odlučivalo o uskraćivanju ljudskih prava, bilo bi dobro da predsjednica ima mogućnost veta kako bi se on morao povratno izglasati nekom većom većinom, kao što je, primjerice, u Poljskoj.
Tokić Kartelo: Stvara se dojam da predsjednik nema ovlasti, ali to nije istina. On ima velike ovlasti, to je funkcija koju bira cijeli narod neposredno. Bitno je da koristi sve moguće alate, biti predsjednik najmoćniji je alat koji se koristi. U programu sam razradio povratak naših iseljenika, imamo problema s radnom snagom...
Selak Raspudić: Sada svjedočimo kancelarskoj situaciji gdje je vlast u rukama jednog čovjeka. Treba nam dodatni mehanizam.
Bulj: Ustavne ovlasti su promjenjive. Treba imati moć da predsjednik raspisuje referendume. Najveći izraz demokracije je referendum, to proizlazi iz Ustava.
Jonjić: Bulj predlaže raspisivanje referenduma, ali to nije moguće. Da bi on to raspisao, treba suglasnost Vlade. Selak Raspudić kaže da treba veto, ali on postoji i danas.
Tokić Kartelo: Kad ovo slušam, ja ne poznajem takav sustav. Treba sjesti za stol. Referendum može raspisati svaki građanin, zašto to nijedan predsjednik nije napravio? Boji li se rezultata?
Lozo: Hrvatska nije jedina zemlja koja ima predsjedničku funkciju bez izvršne ovlasti. U Portugalu se jednom godišnje nalaze i diskutiraju u problemima, ali predsjednik bi, dapače, i trebao pokazati interes za određenim pitanjima.
Predsjednik je i vrhovni zapovjednik. Treba li Hrvatska obavezni vojni rok i trebaju li ga služiti i žene?
Bulj: Ja sam to uvijek zagovarao i smatram da vojni rok treba postojati. Da bude omogućen i djevojkama, da bude obvezan. Mi smo jedina članica NATO-a koja je napadnuta dronom, nedaleko odavde, nitko nije dao odgovor na to. Živimo u teškim vremenima, u vremenima krize, na temeljima Domovinskog rata.
Jonjić: Ja bih ga za žene učinio dobrovoljnim. Smatram da je to bitan element koji osigurava stabilnost i sigurnost Hrvatske.
Lozo: Ja se zauzimam za obavezno služenje vojnog roka. Smatram da bi trebao trajati najmanje četiri mjeseca. Obavezan za mladiće, a dragovoljan za djevojke. Mislim da je to zdrava akcija i za državu, i za pojedince. To je velika korist.
Selak Raspudić: Veto bi trebao biti kontroliran, da ne bi ovlasti predsjednika bile apsolutne. Što se tiče vojske, treba ozbiljno sjesti. Ja sam za to, ako ćemo ga uvoditi, da provjerimo koje su naše ugroze i da to napravimo na sustavan način.
Tokić Kartelo: U programu sam razradio danski model obrane. Ovo je kompleksno pitanje. U Europi nemate nijednog zagovornika mirovne konferencije, a svaka spašava nečiji život. U Ukrajini je poginulo 800 tisuća Ukrajinaca. Zamjeram premijeru Plenkoviću, previše nas je izložio prema Ukrajini. Jedno je humanitarna pomoć, vojna prema meni nema smisla. Kada govorimo o sigurnosnim situacijama, aktualni predsjednik ne sjeda za stol s premijerom. To je izvan svake pameti.
Jonjić: Oko veta, mislim da sam ipak ja u pravu.
Bulj: Živimo u teškim vremenima. Moramo biti čvrsti u obrani.
Lozo: Problem vojnog roka pojavio se tek nakon što je ukinut.
Tokić Kartelo: Zamrznut.
Lozo: Zalagala bih se da se ojača naša profesionalna vojska.
Treba li vojska pomagati policiji u čuvanju granica od ilegalnih migranata i na koji način?
Bulj: To sam zagovarao u samim počecima kada sam rekao da Hrvatska vojska ide na granice. Nama je granica šuplja kao švicarski sir, obveza je hrvatske države da zaštitimo granice od ulaska ilegalnih migranata koji se sada vraćaju avionima, a neki od njih su ekstremisti. Dublinski sporazum je čin izdaje, najavio sam referendum po po tom pitanju. Neka Plenković i ostali idu tamo.
Jonjić: Unatoč Buljevim željama, on ne bi mogao raspisati referendum bez potpisa Plenkovića. Tamo gdje ne može policija, potrebno je angažirati vojsku za zaštitu od svih ugroza.
Lozo: Premalo se ističe to pitanje u javnom prostoru. Moj plan je višeslojan – konzultirala bih se i napravila bih frontu sa zemljama u okruženju. Od Grčke do Italije prisilili bismo Bruxelles da promijeni politiku prema migrantima, odnosno da je prilagodi situaciji na vanjskoj granici EU. Moj zadatak bio bi spriječiti dotok ilegalnih migranata.
Selak Raspudić: Ima jedna sjajna izreka – sigurnost nije sve, ali sve bez sigurnosti je ništa. Vidim svoju funkciju u tome da moj temeljni zadatak bude ostvariti sigurnost Hrvatske. Hrvatska vojska išla bi na granice. Mnogi ljudi možda nisu svjesni da će se prema reviziji uspostaviti prihvatni centri u Hrvatskoj i da će se prihvaćati problematični migranti.
Tokić Kartelo: Ovo nisu teme koje direktno pogađaju građane. Trebalo bi uvesti kazne za ilegalni prijelaz migranata pa migrant – kada bi morao na prisilni rad – ne bi išao preko granice. Ne možemo tu ništa napraviti, problemi su puno dublji i veći. S jedne strane, problem postoji, ali on to zapravo i nije.
Bulj: Dolazim iz ruralnog dijela Hrvatske i njih zastupam. Taj narod boji se za svoju djecu. Vojsku bi odmah trebalo poslati na granice i raskinuti Dublinski sporazum. Ja samo zazivam da se poštuje Ustav.
Jonjić: Ilegalnim migracijama treba stati na kraj svim sredstvima. Pozivanje, kao što to čini Tokić Kartelo, nije ozbiljno. Ustavom je prisilni rad zabranjen, ne možete ih prisiliti da rade. Nisu samo ilegalne migracije ono što nas ugrožava, imamo još toga.
Selak Raspudić: Ja se u Zagrebu osjećam sigurno, ali kako da kažem nekome u Karlovačkoj županiji da to nije pitanje koje treba rješavati? Hrvatska treba rješavati potrebe svih građana.
Lozo: Važno je da se pitanje ilegalnih migracija rješava na višoj razini, međunarodno. Jedan je neoborivi dokaz – u doba COVID-19 ilegalnih migracija nije bilo. One se mogu zaustaviti ako se djeluje zajednički. Nitko ne želi teroriste u svom dvorištu.
Tokić Kartelo: Niste upućeni, 400 milijuna migranata čeka na ulazak u EU. Trošak po jednom migrantu je 100 eura, zašto ne idu u Jordan? Problem je veliki. Ponudio sam rješenja, ali to ćemo rješavati kad postanem predsjednik.
Predsjednika koje države bi prvo pozvali u službeni posjet i zbog čega?
Bulj: Pozvao bih Donalda Trumpa, on je nagovijestio mir. Moramo voditi mirotvornu politiku. Mislim da je Donald Trump znak promjene i mira, bit ću na strani onih koji će provoditi mir.
Jonjić: Mislim da je ključni hrvatski nacionalni interes rješenje pitanja BiH. Tu bih se koncentrirao od prvoga dana. Ove iluzije da bih pozvao Trumpa, to je simpatično čuti i populistički, međutim to je nerealno.
Lozo: Voljela bih da se Hrvatska vrati SAD-u kao svom strateškom vojnom partneru. Trump bi bio osoba koju bih voljela vidjeti da prva posjećuje Hrvatsku u mom mandatu.
Selak Raspudić: Neću licitirati konkretnim imenima, to će ovisiti i o datom trenutku. Na tragu onoga što se spominjalo, Hrvatska ima nikakve bilateralne odnose s SAD-om. Na tim se odnosima mora raditi. Naša vanjska politika za Zorana Milanovića je krahirala.
Tokić Kartelo: Ne bih Trumpa pozvao iako imam njegov broj mobitela. Pozvao bih Predsjedništvo BiH i predsjednika Srbije i konačno riješio problem Hrvata u BiH.
Bulj: Kada su bile najžešće mjere, ja ih nisam uveo u Sinju. Meni je cilj da Hrvatska bude sigurna država s malo poreza i da imamo dobre odnose s onima koji žele mir.
Selak Raspudić: Nema šanse da bih zvala Vučića. Pogotovo nakon divljanja u Dubrovniku. Dok ne riješe neka pitanja, nemamo ga što zvati jer nam prijatelj nije.
Jonjić: U programu se zalažem za zapadnu orijentaciju Hrvatske.
Lozo: Vučić ne bi došao u Hrvatsku dok se drastično ne promijeni njegova politika.
Tokić Kartelo: Ako hoćeš riješiti problem, moraš s čovjekom razgovarati.
Treba li predsjednik koristiti institut pomilovanja i u kojim slučajevima?
Bulj: Prvi moj potez bit će vraćanje činova junaku Domovinskog rata i istinskom heroju, generalu Mirku Norcu. Hrvatska je bila pod embargom i Norac je bio simbol politike Sanadera. Što se tiče Vučića, on ne može u Hrvatsku dok ne riješi ratnu štetu.
Jonjić: Milanovićeva odluka da se ne koristi pomilovanjima izraz je njegova kukavičluka jer se sjećamo koliko je pokušavao spriječiti izručenje Mustača i Perkovića njemačkom sudu. Ja bih se tim institutom služio gdje god je moguće pomilovati hrvatske branitelje. Vraćao bih i odličja koja su im uskraćena, što se također činilo selektivno.
Lozo: Čin pomilovanja jedna je civilizacijska tekovina i od tog čina ne bih bježala. Međutim, unaprijed bih se ogradila od mogućnosti pomilovanja za teške prekršitelje koji se odnose na spolno uznemiravanje prema djeci, za teška ubojstva... Također, i za ona djela koja su išla na štetu hrvatske države i sigurnosti. To su tri kategorije koje ne bih razmatrala. Mislim da je to jedna civilizirana razina komunikacije koju smo dosegli.
Selak Raspudić: Pomilovanje je institut iz nekih monarhijskih vremena i ne smatram da se to treba pretjerano koristiti. Čak mislim da je tu jedna od rijetkih stvari koje je Milanović dobro radio. Međutim, mi imamo preblage kazne. Ne treba nam nešto što bi to dodatno ublažilo. Što se tiče pomilovanja egzekutora iz bivšeg režima, nisam sigurna da to Milanović ne bi koristio u drugom mandatu kada bi do njega došao.
Tokić Kartelo: Trebalo bi ga koristiti, zašto ne? Ponekad je u pitanju kriva sudska procjena, ponekad su ubojstva iz nehaja... Kazne su ponekad prevelike, znam za slučaj gdje se čovjek razbolio u zatvoru i umro, a ima troje djece.
Bulj: Svima nam je žao djece i žena, ali politika bez rješenja Domovinskog rata počela je sa Stjepanom Mesićem.
Jonjić: Na temelju svog iskustva mogu reći da sam u velikom broju slučajeva bio branitelj hrvatskih branitelja i nikad se nije dogodilo da su bili oslobođeni. Bio sam branitelj i agresora i nikad se nije dogodilo da su bili osuđeni.
Selak Raspudić: Je li moguće da sustav teže kažnjava hrvatske branitelje? To su ozbiljne optužbe. Što se tiče instituta pomilovanja, imamo golem problem s preblagim kaznama, a kada krenete jednom tim putem, onda to postaje rupa bez dna.
Lozo: Voljela bih da se nadopuni Kazneni zakon koji se odnosi na sakaćenje žena i posebno sakaćenje maloljetnih djevojčica, a riječ je o rodnoj ideologiji, odnosno nasilnoj promjeni spola. Tu bi se trebalo uključiti i muškarce koji sudjeluju u postupku promjene spola.
Diplomatska imenovanja traže dogovor predsjednika i premijera. Treba li predsjednik imati pravo imenovanja polovice diplomata i hoćete li na tome inzistirati?
Bulj: Ovo trenutno ne funkcionira, tri godine nemamo diplomaciju. Diplomacija je vrlo bitna, ovaj sustav trenutno ne valja, koče jedan drugoga.
Jonjić: Ovaj kriterij 50-50 ne postoji u zakonu i on je pokušaj da se mehanički podijeli ovlaštenje. Nažalost, tamo gdje se događa da predsjednik Republike pokušava imenovati ljude koji su ideološki obilježeni, naravno da bi s moje strane doživio apsolutnu negaciju.
Lozo: Vidim nekoliko problema. Prvi je sigurno neimenovanje veleposlanika u brojnim zemljama. To je nedopustivo. Drugi problem jest da su veleposlanička mjesta postala "parkirališta" za stare kadrove. Problem je premali broj konzularnih službi.
Selak Raspudić: Ovo je još jedan od razloga zašto mislim da je ključno da na poziciju predsjednice dođe nestranačka osoba. Nikome ništa ne dugujem i mogu se voditi kriterijem stručnosti.
Tokić Kartelo: Diplomacija je ozbiljan problem. Ja sam često vani i ne samo da nisu čuli za Hrvatsku nego i ne znaju da smo u Europi. Problem nije u kvotama.
Bulj: Meni je nezamislivo da je moguće da Vučić dođe u Dubrovnik. Izruguje se o Domovinskom ratu, taj četnik.
Jonjić: Nije spomenut jedan važan kriterij – rodoljublje, bezuvjetna odanost hrvatskoj državi. On mora biti na prvom mjestu.
Selak Raspudić: Slažem se s gospodinom Jonjićem.
Lozo: Htjela bih naglasiti ulogu veleposlanika i konzularnih službi. Njihova je uloga da predstavljaju Hrvatsku i da pomažu Hrvatima.
Tokić Kartelo: Kako prepoznati tko je rodoljub?
Svjedočimo sukobu DORH-a i Ureda europskog tužitelja oko sukoba nadležnosti. Što to govori o snazi hrvatskih institucija i što predsjednik može po tom pitanju?
Bulj: Mislim da je sramotno što srpska mafija i masoni žive na hrvatskom proračunu i zdravstvo koje ima sve gore usluge. Mi imamo situaciju da se brani AP i cijela koruptivna hobotnica. Sve što smo mogli smo rasprodali, INA, telekomunikacije... Nitko nije odgovarao.
Jonjić: Znamo nedostatke u pravosuđu i probleme u DORH-u. Međutim, kao Hrvat i rodoljub nikad ne bih zagovarao model koji stranom tužitelju daje prednost, već se zalažem za jačanje naših institucija. Ovo bi mogao biti put k gubitku suvereniteta.
Lozo: Za mene je ovaj cijeli slučaj pomak od pravog fokusa, a to je kriminalni čin u samom vrhu Plenkovićeve vlade. Radi li se o prekršaju gdje se 75.000 eura smatra ''malim'', što je skandalozno, ili se radi o hobotnici po kojoj je Plenković morao znati sve o svima.
Selak Raspudić: Želim da hrvatsko pravosuđe odlučuje o hrvatskim pitanjima, ali kada bismo postavili ovo pitanje nekome na cesti, što bi ljudi rekli? Mislim da bi mahom rekli da ne vjeruju hrvatskom pravosuđu i da de facto mole boga da nas preuzmu europske institucije. Pravo je pitanje kako doći do pravde, bojim se da je odgovor porazan.
Tokić Kartelo: Hrvati su naivan narod. EPPO je skup bivših USKOK-ovih tužitelja i EPPO je način se radi pritisak na europske novce. Nisam koristio nijednu subvenciju, inače im se protivim, to je najveće zlo koje se može dogoditi poduzećima, ali i subvencijama za stanove. Prema mojemu mišljenju, nije uloga predsjednika takva da treba znati tko je državni tužitelj. Ja sam prvi za to da europsko tužiteljstvo izađe iz Hrvatske i da mi sami sankcioniramo prekršitelje.
Bulj: Hrvatska ima tri problema – pravosuđe, pravosuđe i pravosuđe. Zato imamo toliko iseljavanja i to ljudi vide. Međutim, da netko pljačka proračun i rasprodaje imovinu, tada se dovodi u pitanje suverenistički pristup.
Jonjić: Iz činjenice da je pravosuđe prepuno problema nikad se ne treba izvesti zaključak da treba dovesti stranca, ne trebaju se kovati lanci hrvatskoj slobodi. Zastupnici su također članovi Državnog sudbenog vijeća, i oni trebaju o tome voditi računa.
Selak Raspudić: Uvođenje veta kod ovakvih zakona bilo bi korisno.
Lozo: Htjela bih naglasiti da je veliki problem općenito pravna nesigurnost u Hrvatskoj. Ako s nekim imate spor, to bez problema zna trajati 10 do 15 godina.
Hoćete li se kao predsjednik obraćati Ustavnom sudu i u kojim slučajevima i je li Ustavni sud prekoračio svoje ovlasti kada su si suci sami produljili mandat?
Bulj: Ustavni sud, jamac Ustava krši Ustav. Neustavno sebi produžuju mandat, to je više nego sramotno. Ta se institucija toliko degradirala da nitko u nju nema povjerenje. Svugdje su isti prsti upleteni. Ustavni sud je izgubio smisao, ovo je bila samo potvrda. Više nego sramotno.
Jonjić: Ustavni sud je prekoračio svoja ovlaštenja zadnjom odlukom. Ja se zalažem za ukidanje Ustavnog suda ili drukčije biranje njegovih članova. Znamo da su u sastavu bili ljudi koji su se lažno predstavljali.
Lozo: Ovaj događaj velika je ustavna kriza. Vjerujem i bojim se da su suci koji su sami sebi produljili mandat to napravili ne očekujući da će se imenovanje novih sudaca zaista dogoditi u subotu. Inače bi možda pustili da ta noć prođe bez te odluke. Hrvatskom narodu je dosta toga da ništa ne može funkcionirati kako treba.
Selak Raspudić: Ova trakavica bila je neviđeno maltretiranje Sabora i građana. Ustavni sud sve više uzima ovlasti u svoje ruke koje ne bi trebao. Slično je bilo s referendumom o COVID-19. Stvari se trebaju mijenjati, potrebni su nam novi ljudi.
Tokić Kartelo: Zar niste vas dvoje, Marija i Miro, krivci za tu ustavni krizu? Niste glasali u Saboru kad je trebalo glasati za imenovanje sudaca. Doveli ste ljude u problem da moraju sami rješavati ono što možda ne smiju. Zašto se ustavni suci ne biraju lutrijom, na primjer, to bi bilo jedno rješenje pa nema pogodovanja.
Bulj: Neću odgovarati, nisam došao zbog Nike, kandidirao se, nego zbog Ustavnog suda, Plenkovića, Milanovića, institucija koje ne funkcioniraju... Treba ih ukinuti, trebalo je davno.
Jonjić: Sam način izbora ustavnih sudaca govori o tome kakva je prava priroda te institucije. On je, nažalost, pretvoren u političku instituciju koja sebi prisvaja zakonodavna ovlaštenja, vrlo često na problematičan način.
Selak Raspudić: Ja sam se kandidirala i to shvaćam ozbiljno. Predsjednica treba biti jamac stabilnosti institucija. Gospodine Kartelo, vama možda nije poznato, ali činjenica je da se izbor ustavnih sudaca odvija dvotrećinskom većinom. HDZ, SPD i Možemo išli su se dogovarati bez uključivanja ostatka oporbe. To vam sve govori.
Lozo: Ne slažem se s načinom na koji se političkom trgovinom biraju novi ustavni suci.
Ustavni sud traži promjenu Zakona o pobačaju. Hoćete li inzistirati da se to napravi postanete li predsjednik?
Bulj: Ja sam zagovornik života i protivnik sam bilo kakve promocije pobačaja. Ja sam za to da ne dolazi do pobačaja i bit ću prvi predsjednik koji je za život. Trebamo se boriti i protiv rodne ideologije jer štetu koju radimo djevojčicama i dječacima... Vidimo do čega dovodi. Ja sam tradicionalist, te kršćanske vrijednosti moramo braniti.
Jonjić: Predsjednik je nadstranačka osoba i na čelu je države ljudi različitih opredjeljenja, ali ne treba biti oslobođen vlastitih uvjerenja. Ja sam napisao u programu da se zalažem za zaštitu života od začeća do smrti, u to ulazi i eutanazija, i u tom pogledu zastupam gledišta koje zastupa Katolička crkva. Smatram da je to u skladu sa znanstvenim spoznajama i svjestan sam da je to sukladno gledištu većine.
Lozo: Ja zastupam stavove za zaštitu života od začeća do prirodne smrti. Velika je opasnost dopuštanje eutanazije koja se na sitno kroz medije navodi i upliće u naše živote. Izrazito sam protiv toga, to postoji već i u Kaznenom zakonu. Moj stav je potkrijepljen znanstvenim istraživanjima, a pobačaj bih dopustila samo kada bi život majke bio ugrožen.
Selak Raspudić: Idemo govoriti o političkoj realnosti – svi nešto zagovaraju, ali nitko ništa nije napravio. SDP se nije pokušao izboriti za pravo na izbor, a nisu ni druge stranke. To je najbitnije znati jer postavlja pitanje koliko je tko vjerodostojan zagovarati bilo što. Moj stav po ovom pitanju je jasan, ali ova se tema toliko zloupotrebljava da bi trebalo pričati o nekim drugim stvarima – surogat majčinstvu, sve starijim majkama...
Tokić Kartelo: Zalažem se za život i pomoć majkama koje baš žele abortirati, dati im pravo da se o njihovoj djeci brine država. Nisam protiv zabrana, ali podržavam život.
Bulj: Uz predsjedničke ovlasti, svaki kandidat treba imati jasne svjetonazore. Ako me netko pita između Dinama i Hajduka, ja sam jasan Hajdukovac. Predsjednički kandidat mora biti jasan.
Jonjić: Ako život počinje začećem, onda je sve ostalo jasno. Ne može se promatrati kroz rijetke situacije, koje ljude dovode u kušnje, poljuljati temeljno načelo da život treba štititi od začeća. Crkva osuđuje grijeh, a ne grešnika.
Selak Raspudić: Mi moramo biti jasni, slažem se s Buljem, ali ako ste toliko jasni po ovom pitanju, zašto niste to pitanje pokrenuli u Saboru? Ne mislim da je zakonska zabrana rješenje.
Lozo: Zalagala bih se za programe edukacije mladih, trudnica te jačanja institucija koje bi mogle prihvatiti tu djecu.
Vama je valjda potpuno jasno da HDZ i SDP surađuju u ovom igrokazu, a od vas prisutnih treba nagađati kome nisu HDZ i SDP dali potpisne liste da imate tih 10000 potpisa. Moj izbor bi bio Kolakušić koji je izbrisan iz medija i iako je odmah napustio DP kada su izigrali birače svi njega krive za DP. Između ovih biro bi trenutno. Bulja - jer radi što govori, ali bojim se da nije dovoljno za tu poziciju Branku - jer je od prvog dana rekla da neće uz HDZ, ali je dugo trebalo da izađe iz DP-a Od ostalih Marija bi mi bila izbor dok nije odjednom počela ličiti na žetončić sa govorima naučenim napamet uz neprirodno podizanje glasa. Ostale ne znam dovoljno još.