Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 165
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Žito grupa

U posrnulu farmu uložili 10 milijuna kn i proizvodit će više od 30.000 tovljenika

Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
29.07.2020.
u 22:24

Akvizicijom u Velikom Otoku kod Koprivnice osječka Žito grupa širi svinjogojske kapacitete

Osječka Žito grupa kupila je u siječnju ove godine posrnulu farmu u Velikom Otoku nedaleko od Koprivnice. Šest mjeseci poslije, na njoj je 1400 krmača, što je i puni kapacitet, a već su počela i prva prasenja. Nevezano za samu kupnju, uložili su u međuvremenu desetak milijuna kuna u rekonstrukciju i infrastrukturu kako bi farmu doveli na zavidnu razinu.

Uselili 1400 nazimica

– O kolikoj je farmi riječ, svjedoči kapacitet proizvodnje od više od 40.000 prasadi za tov, prosječne težine 28 kilograma, a ukupno će se na njoj toviti više od 30.000 svinja. Posebice je važno što je proizvodni ciklus zaokružen. Imamo ondje, naime, i tvornicu stočne hrane, za vlastite potrebe, a može doseći 15.000 tona godišnje proizvodnje. Silosni su kapaciteti, nadalje, 6000 tona – govori Mato Božić, član uprave Žito grupe i direktor tvrtke Argumentum Vitae u Velikom Otoku.

Zadržali su i svih 20-ak tamošnjih radnika, a imaju namjeru i daljnja zapošljavanja, nakon postizanja punog kapaciteta proizvodnje. Direktor ističe kako im je osobito važna suradnja s lokalnom zajednicom. Farma je, objašnjava Božić, tehnološki bila dobro postavljena, ali s obzirom na financijske teškoće kroz koje je prolazila, nije održavana niti je u nju investirano.

– Nakon preuzimanja u siječnju prionuli smo detaljnom čišćenju i rekonstrukcijom farme, silosa i tvornice stočne hrane, a uložili smo tako desetak milijuna kuna u tehnološki napredak, dobrobit životinja te zaštitu okoliša. Obilježje je našeg svinjogojstva zaokruženi proizvodni ciklus, a to znači da proizvodimo nazimice, dakle reprodukcijski materijal, zatim prasad za tov i tovljenike. Kako bismo ubrzali proizvodni proces, u ožujku smo pripustili rasplodne nazimice na našoj nukleus-farmi u Antunovcu i zahvaljujući tome smo već u lipnju uselili 1400 nazimica na farmu u Velikom Otoku i započeli proizvodnju prasadi na toj adresi – kaže direktor Božić.

Dio svinja koje ondje proizvedu predviđen je za njihovu vlastitu mesnu industriju u Čepinu nadomak Osijeka, a dio će plasirati na domaće i EU tržište. Počeli su i otkupljivati žitarice u vlastitoj kooperaciji u istom kompleksu. Žito grupa, u vlasništvu Marka Pipinuća, bavi se svinjogojstvom ravno dva desetljeća. Kupnjom farme Magadenovac 2000. godine napravili su zaokret prema intenzivnoj svinjogojskoj proizvodnji, koja im je danas jedna od strateških grana i osnova primarne proizvodnje. S akvizicijom u Velikom Otoku dosegnuli su više od 9000 krmača na razini grupacije, s potencijalom proizvodnje više od 250.000 tovnih svinja godišnje. Visoka je to razina proizvodnje, kojom mogu konkurirati suvremenoj proizvodnji u razvijenim zapadnim zemljama Europske unije, ističe Božić.

– Zauzimamo 30 posto hrvatske proizvodnje odojaka. Lani smo podigli nukleus-farmu u Antunovcu, kapaciteta 920 krmača, gdje proizvodimo rasplodne nazimice za vlastiti remont i prodaju na tržištu. Žito grupa posjeduje ukupno osam svinjogojskih farmi, od čega je šest za proizvodnju prasadi i tovljenika, a na dvije su samo tovljenici. Isto tako, Žito grupa ima razvijeni kooperativni tov svinja na području Slavonije, gdje se godišnje proizvede oko 40.000 tovljenika – govori.

Dugoročna stabilnost

Za dugoročnu stabilnost proizvodnje, naglašava također Mato Božić, važno je imati vlastitu proizvodnju nazimica i prasadi za tov, a potvrdila je to i pandemija koronavirusa, kao i pojava afričke svinjske kuge u Kini, zbog kojih je nastupio poremećaj na tržištu. COVID-19 je smanjio potrošnju, pa tako i cijene tovnih svinja i prasadi. Žito grupa ove godine slavi tri desetljeća postojanja, a radno je to mjesto za oko 1300 radnika. Uz svinjogojstvo, bave se, poznato je, i ratarstvom, proizvodnjom mlijeka, ulja, šećera i brašna. Njihovi su mesni proizvodi prepoznatljivi na tržištu pod brendom Dobro. Važnu poziciju u njihovu sustavu, tako, zauzima i već spomenuta mesna industrija u Čepinu, odnosno pršutana s najsuvremenijom tehnologijom, gdje se proizvodi oko 150.000 pršuta godišnje.

Ključne riječi

Komentara 8

AN
anton1
23:33 29.07.2020.

Vidio sam dosta farmi, nikad tako urednu i ustrojenu kao jednu farmu od žita. Sve je uredno, ne rasipa se hrana, gnojnice dobro napravljene, svinje lijepe zdrave. Sto se tice radnika, imaju puno bolje uvjete od drugih, kao i mene. Jako dobar primjer

Avatar lola lola
lola lola
05:54 30.07.2020.

Ne vjerujem i ne podrzavam industriju koja se temelji na uzgoju zivotinja skucenih u bokseve i koje se ne mogu ni posteno okrenuti kada se poradjaju. Sve je to mucenje zivotinja. Shvacam potrebu ljudi da jedu meso (ja ne jedem)edem) ali ne shvacam da je sve podredjeno profitu a nista dobrobiti zivotinja. Pustite ih da bar hodaju po nekom ogradjenom prostoru i ruju po zemlji.

DU
Deleted user
07:06 30.07.2020.

Spasioci Žito grupa. Gazda će još malo dolaziti sa slovim S i plaštem. Do sada su spasili socijalističke pogone koje je partijska banda u privatizaciji uništila i uz pomoć banaka pretvorila u jeftino ulaganje ovakvih spasioca. Sada se to zovee gospodarenje investicijama.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije