Rasprave o hrvatskoj ekonomiji uglavnom se svode na makroekonomske pokazatelje, rast BDP-a i usporedbe s prosjekom Europske unije. Pravi puls radnog naroda, međutim, rijetko se može iščitati iz službenih izvješća. Češće ga se pronalazi na internetskim forumima, gdje anonimnost omogućuje rijetku iskrenost o stvarnim primanjima.
Upravo je to pokazala nedavna objava na redditovskoj zajednici r/askcroatia. Korisnici su bez uljepšavanja odgovarali na jednostavno pitanje – čime se bave i kolika im je stvarna satnica. Ono što je uslijedilo pretvorilo se u svojevrsni nacionalni inventar prihoda i ogoljenu sliku tržišta rada. Godine studija i poslovi s visokim stupnjem odgovornosti često donose zaradu koja jedva prati rastuće troškove života.
Među najčešće spominjanim sektorima našlo se zdravstvo, koje se već godinama suočava s kroničnim manjkom kadra. Liječnik na hitnoj pomoći naveo je da mu je satnica oko 15 eura. „Svaki put kad netko spomene doktore i plaću, odmah misle da zarađujemo milijune“, komentirao je jedan liječnik. Visoki mjesečni iznosi, objasnio je, gotovo u potpunosti su rezultat iscrpljujućih prekovremenih sati, a ne osnovne plaće. „Kad bismo imali solidnu osnovnu plaću, ne bismo imali potrebe raditi prekovremene. Ovako nas koriste jer ionako nema radne snage, a mi pristajemo.“ Mnogi su bili u nevjerici: "15 eura na Hitnoj? Ja čistim apartmane za toliko, nedjeljom zaradim 18."
Liječnica obiteljske medicine bez specijalizacije prijavila je osnovnu satnicu od 11 do 13 eura, uz napomenu da joj satnica zapravo pada što mjesec ima više radnih dana jer joj je mjesečna fiksna baza ista. Specijalizanti se suočavaju s dodatnom ironijom sustava. „Logika našeg zdravstva je da ti kad odeš na specijalizaciju, plaća padne. Veću satnicu ima doktor koji je tek počeo raditi nego specijalizant. Zato dosta kolega ne ide odmah na specijalizaciju“, upozorio je jedan sudionik, dodajući da specijalizant bez dežurstava prima oko 1850 eura mjesečno. Ni ostalo medicinsko osoblje nije u boljem položaju. Instrumentarka u operacijskoj sali prijavila je satnicu od oko 7,5 eura, a prvostupnica sestrinstva na zahtjevnom zagrebačkom odjelu radi za 8 eura po satu.
Pritisak se proteže i daleko izvan ordinacija. Asistent na fakultetu bez doktorata izvijestio je o neto satnici od 7,82 eura (bruto 11,20 eura) i upozorio da je akademska zajednica financijski nekonkurentna, a mladi istraživači kreditno nesposobni godinama. Nastavnici u školama prijavili su neto satnicu od oko 10 eura, što za puno radno vrijeme iznosi otprilike 1500 eura neto mjesečno. Drugi je sa žaljenjem dodao: „Meni je bila 8 eura kad sam radio u školi.“
U privatnom sektoru situacija znatno varira. U deficitarnim zanimanjima primanja su relativno solidnija, dok se u trgovini i proizvodnji neto satnice često kreću između 6,50 i 7,50 eura. Poslovođa skladišta u privatnoj firmi s više od 300 zaposlenih u Međimurju prijavio je fiksnu bruto satnicu od 19 eura i prosječnu neto plaću u branši od oko 1600 eura, što je izazvalo nevjericu među Hrvatima u dijaspori. „Živim u zapadnoj Europi i zarađujem manje od tebe“, komentirao je jedan od njih. Radnici u proizvodnji i bravariji, pak, navode da im čista neto satnica, bez prijevoza i toplog obroka, padne na svega 6,6 eura.
Rasprava je ubrzo zahvatila i druge profesije. Sudac je naveo satnicu od oko 17 eura neto, zubar zaposlen kod privatnika između 12 i 13,5 eura, senior web dizajner 15,5 eura neto, a developer u većoj firmi oko 14 eura bruto. U filmskoj industriji tehnički sektor plaća se fiksno 150 do 250 eura za 12-satni radni dan, iako se često radi samo tri do četiri sata. Neki su se pohvalili znatno većim iznosima: "Privatnik, elektroinstalacije svake vrste, telekomunikacije, satelite, kamere. Za sebe i pomoćnog radnika uzimam 50-80 eur/h, ovisi što se radi."
Kako su se nizala svjedočanstva, rasprava je prerasla u kolektivnu dijagnozu. Mnogi su zaključili da su osnovni troškovi života progutali svaku povišicu. Najjasnije je to sažeo jedan elektroinstalater: „Suze mi idu kad vidim da se netko školovao 15 i više godina, tuđi životi ovise o njemu, a radi za sitniš, dok svi plaćaju zdravstveno po 200 do 400 eura mjesečno.“
*Stavovi izraženi u komentarima korisnika Reddita ni u kojem slučaju ne odražavanju stavove redakcije Večernji.hr niti predstavljaju većinsko mišljenje
FOTO Gore kuće, automobili, ljudi bježe: Ovo je 200 fotografija užasa u Dalmaciji
Otvori KEKS Pay
