Nakon završetka Hladnog rata europska vojna potrošnja odražavala je stabilnost i optimizam, usmjeravajući sredstva prema zdravstvu i mirovinama umjesto vojnim sustavima. No, taj period je završen. Zbog rata u Ukrajini i izolacionističkog američkog predsjednika europski lideri su zaključili da moraju povećati ulaganja u vojsku. Višegodišnje rezanje proračuna ostavilo je europske vojske nedovoljno opremljenima i slabima bez podrške SAD-a. Iako su NATO zemlje 2014. obećale trošiti 2% BDP-a na obranu, mnoge to ne ispunjavaju, a predloženo je i povećanje na 5%, piše New York Times.
Nakon smanjenja vojnih proračuna, europske zemlje su se oslanjale na sigurnost koju pruža NATO, u kojem SAD pokriva dvije trećine ukupne potrošnje. Pred povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću njegovi stavovi prema NATO saveznicima su postali oštriji, potičući veću potrošnju na obranu. Na konferenciji za novinare ranije ovog mjeseca Trump je iznio je svoju tvrdnju da bi europske zemlje trebale trošiti 5 posto svog BDP-a na obranu. To je više nego dvostruko od trenutnog cilja - i daleko više od američke vojne potrošnje, koja je blizu najniže razine nakon Hladnog rata.
"Prije nego što je Trump došao na dužnost, 2 posto se smatralo gornjom granicom. Sada se na to gleda kao na osnovu", rekao je Daniel Fiott, voditelj programa za obranu i državništvo na Bruxelles School of Governance. Ali i neki europski čelnici pozivaju na veće ciljeve. Robert Habeck, njemački ministar gospodarstva, predložio je povećanje vojne potrošnje na 3,5 posto u nedavnom intervjuu za Der Spiegel. "Moramo potrošiti gotovo dvostruko više na obranu kako nas se Putin ne bi usudio napasti", rekao je Habeck. Dok zemlje u zapadnoj Europi raspravljaju o trošenju više na svoju vojsku, one bliže Moskvi već su djelovale. Poljska je potrošnja dosegla 4 posto svog BDP-a. 2024. najviše u NATO-u.
Povećanje europske vojne potrošnje uglavnom nadoknađuje ranije rezove i obnavlja zalihe oružja, a stručnjaci upozoravaju da to nije dovoljno za sukob s Rusijom. Dugotrajni ratovi nisu bili predviđeni nakon Hladnog rata, pa su ulaganja u opremu poput tenkova i dugoročnih zaliha bila zanemarena. Povećanje na 3,5% BDP-a moglo bi uzrokovati smanjenje socijalnih izdvajanja, što izaziva političke dileme.
No čak i uz povećanje potrošnje, mnogi stručnjaci kažu da bi Europa trebala trošiti više. Velik dio novca koji je do danas potrošen bio je za "nadoknađivanje terena" izgubljenog od kraja Hladnog rata i za popunjavanje zaliha oružja iscrpljenih transferima u Ukrajinu, rekao je Sean Monaghan, suradnik u Centru za strateška i Međunarodne studije. "To ne povećava bitno europske obrambene sposobnosti na način koji bi joj omogućio uspjeh u ratu protiv Rusije", rekao je. Nije samo riječ o tome da su europski čelnici smatrali da su ratovi malo vjerojatni nakon raspada Sovjetskog Saveza. Također su vjerovali da će svako buduće ratovanje izgledati sasvim drugačije.
Predviđajući vrlo kratkoročne misije koje se oslanjaju na precizno oružje i lokalizirane borbe, prema Fiottu, čelnici nisu ulagali u opremu i opskrbne lance potrebne za dugotrajni kopneni rat. "Ne morate razmišljati o ulaganju u tenkove, goleme mornaričke flote, projektile dugog dometa - sve nedostatke za koje vidimo da danas prevladavaju", rekao je Fiott.
Prekoračenje cilja vojne potrošnje od 2 posto moglo bi predstavljati dilemu za neke čelnike. U posljednja tri desetljeća izdaci za zdravstvo i socijalnu zaštitu, među kojima su mirovine, naknade za nezaposlene i naknade za stanovanje, naglo su porasli. Podizanje vojne potrošnje čak na 3,5 posto G.D.P. može značiti dramatične promjene u potrošnji. Europa također ima još jedan nedostatak kada je riječ o vojnoj potrošnji u usporedbi s većim nacijama poput Sjedinjenih Država ili zemlje koja vodi rat na svom istočnom rubu, Rusije: sastoji se od desetaka zemalja, od kojih svaka gradi svoju vojsku i gura se za svoje vlastitu obrambenu industriju za dobivanje državnih ugovora. "SAD ima veliku ekonomiju razmjera", rekao je Monaghan. “Europske nacije same po sebi to nemaju."
Iako još uvijek bjesni rat u Ukrajini, neki europski političari već govore o planovima za mirnodopsko doba. Njemački ministar gospodarstva rekao je da bi cilj potrošnje od 3,5 posto bio privremen i da bi se mogao smanjiti kada sigurnost Njemačke dosegne "razumno stanje". To bi se moglo pokazati nerazboritim, rekao je Monaghan, suradnik Centra za strateške i međunarodne studije. "Konstantna prijetnja od Rusije nova je normala i za to se moramo pripremiti i ulagati u našu obranu", rekao je.
S obzirom da ruSSka strvina u raspadanju ne može ništa slabašnoj Ukrajini 2% je sasvim dovoljno da se nevjerojatna vojna dominacija zapada nastavi.