Tragična nesreća koja je u petak navečer odnijela živote dviju osoba, među njima i bivšeg hrvatskog nogometnog reprezentativca Nikole Pokrivača, ponovno je otvorila pitanje sigurnosti na hrvatskim cestama. Prema policijskom izvješću, do nesreće je došlo kada je slovenski državljanin za volanom Audija, austrijskih registarskih oznaka, odlučio pretjecati kolonu preko pune crte na Turanskoj obilaznici kod Karlovca, ne obazirući se na propise niti sigurnost ostalih sudionika u prometu.
Slovenac je, prema analizi portala Autoportal, u tom trenutku vozio brzinom od oko 140 kilometara na sat, čime je višestruko prekoračio dopuštenu brzinu. Osim što je prekršio ograničenje, učinio je i opasni manevar pretjecanja preko pune linije, svjestan da na toj lokaciji nema fiksnih radara niti vidljive prisutnosti prometne policije. Takva vožnja u njegovoj zemlji ili u Austriji, gdje živi i radi, zasigurno bi bila nezamisliva.
Autoportal u svojoj analizi jasno ističe da je osnovni problem – osjećaj vozača da na hrvatskim cestama mogu nekažnjeno kršiti propise. Upravo ta percepcija, kako upozoravaju, dovodi do tragedija poput ove kod Karlovca. Naše ceste sve su češće bez aktivnog nadzora, a prisutnost policijskih patrola je, posebice nakon ulaska Hrvatske u Schengen i pojačanih napora oko migrantske krize, minimalna. Posljedica toga je da se vozači, bilo domaći bilo strani, ponašaju sve bahatije i neodgovornije.
Kako bi se takve tragedije ubuduće spriječile, Autoportal predlaže niz konkretnih mjera. Prije svega, potrebno je na sve opasne dionice i nadvožnjake postaviti postolja s kutijama za radarske kamere koje mogu bilježiti brzinu, razmak između vozila, nepropisna pretjecanja, nevezanje sigurnosnog pojasa i korištenje mobitela tijekom vožnje. Dio tih kamera bio bi stvarno funkcionalan i mijenjao bi se na različitim lokacijama, dok bi ostatak služio kao sredstvo odvraćanja.
Osim toga, na kritične dionice trebalo bi postaviti dodatnu svjetlosnu signalizaciju koja bi upozoravala vozače u stvarnom vremenu na prekoračenje brzine. Ključno je i smanjiti toleranciju kod mjerenja brzine – s dosadašnjih 10 km/h (ili 10 posto za brzine iznad 100 km/h) na maksimalno 3 km/h, čime bi se dodatno smanjio prostor za manipulaciju.
Također, predlaže se uvođenje kazni za pozivanje policije na očevid u slučajevima gdje nema ozlijeđenih, već samo materijalna šteta, uz obvezu osiguravatelja da priznaju Europsko izvješće o prometnoj nezgodi i isplate štetu na temelju njega. Time bi se rasteretile policijske snage i omogućila veća usmjerenost na aktivni nadzor prometa. Na koncu, ali ne manje važno, potrebna su dodatna ulaganja u policijske resurse kako bi se povećala prisutnost prometne policije na cestama. Upravo bi dosljedna i česta kontrola, uz veću izvjesnost kažnjavanja, djelovala najjače preventivno i vratila odgovornost u ponašanje vozača – domaćih i stranih.
>>> FOTO Ovo je mjesto na kojem je poginuo Nikola Pokrivač
Koje je rješenje? Samo veće, puno oštrije kazne. Uz jaču nazočnost prometnika na cesti...