Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 3
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
IZBORNA GODINA IM PAŠE

Steže se obruč oko malih iznajmljivača: Hrvati se neće još dugo ovako bogatiti na rentanju

Dubrovnik planira prestati izdavati nove dozvole za apartmane unutar gradskih zidina
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
1/4
17.03.2024.
u 08:37

Izbori idu na ruku i privatnim iznajmljivačima, koji se barem u nekom kraćem razdoblju od jedne ili dviju godina ne bi trebali bojati da će im država dublje zavući ruke u džepove

U Hrvatskoj su vlasti pod pritiskom da se ljudima koji zarađuju na iznajmljivanju poveća porez na dohodak, a iz Bruxellesa ide inicijativa da se od turista koji unajmljuju smještaj preko internetskih platformi naplaćuje PDV. Na valu borbe protiv masovnog turizma zajahala je i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), koja je obnovila stari zahtjev za smanjenje poreznog opterećenja na  veće plaće dodatkom da se novac za to smanjenje namakne jačim oporezivanjem privatnog najma u turizmu. Procjenjuje se da iznajmljivači godišnje zavrte blizu dvije milijarde eura.

HUP smatra da bi se dohodak od iznajmljivanja stanova i apartmana turistima trebao oporezivati 10 posto, kolika je stopa na sve oblike dohotka od kapitala. Paušalisti iznajmljivači bi, prema tom prijedlogu, morali platiti 15 puta više poreza nego što ga plaćaju do sada. Mnogi od njih do svojih gostiju dolaze uz pomoć platformi. Od ove godine, ljudi koji iznajmljuju svoje stanove i kuće preko platformi moraju prijaviti i platiti PDV na njihovu uslugu dok bi idući korak mogao biti plaćanje PDV- a na kompletan najam. 

Iznajmljivanje privatnog smještaja preko internetskih platformi doživjelo je takav procvat da je zapelo za oko mnogima, bilo zbog gužvi i prevelikog pritiska na lokalnu infrastrukturu, bilo zbog procjene da se u ekonomiji dijeljenja koju su platforme omogućile malim ljudima vrti previše kapitala koji izmiče velikim hotelskim lancima, ali i državnim poreznim škarama.

Vruća je to politička priča na kojoj će poslodavci zacijelo inzistirati cijelu ovu izbornu godinu. Izbori idu na ruku i privatnim iznajmljivačima, koji se barem u nekom kraćem razdoblju od jedne ili dviju godina ne bi trebali bojati da će im država dublje zavući ruke u džepove. Nema stranke i premijera koji bi se odvažili na to da zimmer frei po Dalmaciji oporezuju 15 puta više nego sada, kao što traže poslodavci, no neke općine i gradove  mogu povećati porez na najam unutar postojećih okvira. Iznos paušalnog poreza propisan je još 2005. godine i od tada se  godinama kretao od 19,91 eura (ili nekadašnjih 150 kuna) do 199 eura (1500 kuna) godišnje po jednom ležaju. 

Sve do ove godine većina gradova i općina držala se donje granice te se taj porez najčešće kretao između 19,91 i 40 eura godišnje po jednom iznajmljenom ležaju, no sve više sredina diže taj porez prema maksimalnih  199 eura, čime kompenziraju porezno rasterećenje plaća. 

POVEZANI ČLANCI:

Ministarstvo financija preklani je promijenilo uvjete po kojima će općine i gradovi povlačiti sredstva iz zajedničkog fonda fiskalnog izravnanja tako da će se za svaku općinu  uzeti u obzir prihodi koje bi mogli naplatiti da su propisali najveći mogući paušal za iznajmljivače. Po toj logici, kad bi iskoristili maksimum, općine i gradovi mogli bi naplatiti najmanje pet puta više poreza nego sada, a moguće i više. Privatni iznajmljivači dosad su plaćali oko 20 milijuna eura paušalnog poreza, a gornja granica omogućuje im da prebace stotinjak milijuna eura. Dakako, nema nikakve logike da nekakva mala općina izvan razvikanog područja, pa bila ona i uz more, oporezuje turistički najam jednako skupo kao i bogati Dubrovnik, jer bi onda ostala i bez onih koji joj sada plaćaju 19 eura. Ljudi bi ili otišli u sivu zonu ili bi prestali s tim oblikom dodatnog rada.

To je i jedan od prigovora koji se čuje od iznajmljivača okupljenih oko Foruma obiteljskog smještaja (FOS-a), čija je obranaška logika slična HUP-ovoj. FOS veli da osim  više od stotinjak tisuća iznajmljivača koji su prijavili turistički najam te plaćaju sve svoje obveze (osim paušalnog poreza, tu je i članarina turističkoj zajednici te turistička pristojba, što je lani  zajedno bilo do 100 eura godišnje po ležaju) postoji još i oko 300.000 neregistriranih iznajmljivača kod kojih "borave" rodbina i prijatelji. Sivo je to tržište kojim ni oni nisu zadovoljni. Nedo Pinezić, jedan od doajena obiteljskog smještaja, predlagao je da se rentijeri u koje se upire prstom odvoje od "izvornog hrvatskog domaćinstva" te da se ovima drugima dodijeli poseban znak koji bi ih poštedio jače porezne stege.

Lokalne jedinice nisu sklone povećanju poreza na teret vlastitog stanovništva i svog biračkog tijela, pa tako ni poreza na iznajmljivanje privatnog smještaja turistima jer se boje optužbi da bi time pogodovali velikim lancima te strancima, koji bi u još većoj mjeri kupovali kuće i apartmane od demoraliziranog lokalnog stanovništva. No zato se većina odlučila na povećanje poreza na kuće za odmor  na maksimalnih pet eura po četvornom metru. 

>> GALERIJA  Kraj jedne ere: Konačno srušena velika zgrada banke u Zagrebu, centar grada ima novu vizuru

Dubrovnik planira prestati izdavati nove dozvole za apartmane unutar gradskih zidina
1/22

Porez na vikendice godinama se kretao od 0,66 (5 kn) do 1,99 eura po kvadratu, no od ove godine ta je granica rastegnuta do pet eura. Od poreza na kuće za odmor pretprošle se godine na platilo oko 21,7 milijuna eura.  Procjenjuje se da imamo više od tristo tisuća kuća za odmor, od čega ih je najmanje 80 tisuća u vlasništvu stranaca. 

Hrvatska nema sveobuhvatan porez na imovinu (ako ga se definira kao ukupna vrijednost cjelokupne imovine pojedinca umanjene za obaveze vezane uz tu imovinu) kao što ga nema ni većina ostalih europskih država, a od tog su pravila izuzetak Francuzi koji najjače od svih udaraju na imućniji sloj. No, gotovo svaka država ima neke oblike imovinskog poreza kao što su porezi na vozila, plovila, kuće za odmor, pa i porez na nekretnine. Porez na nekretnine najčešće se kreće u određenom postotku prema vrijednosti nekretnine određene na određeni dan u godini, često i prema tržišnim vrijednostima od prije 50-ak godina.

Nekretnine u kojima ljudi žive uglavnom su u većini država oslobođene plaćanja poreza. Hrvatska oporezuje vikendice, automobile, plovila i korištenje javnih površina, a uz njih ima i porez na promet nekretninama, koji sad iznosi 3 posto, te komunalnu naknadu koja je po svim svojim osobinama porez, ali se vodi kao parafiskalni namet. Eurostat navodi da imovinski porezi u prosjeku dosežu 2,3 posto prosječnog BDP-a u EU i kreću se od simboličnih 0,3 posto u Češkoj, 0,6 posto u Sloveniji, 0,7 posto u Bugarskoj, preko 0,9 posto u Austriji, 1,1 posto u Hrvatskoj i Mađarskoj, 1,3 posto u Njemačkoj do 4,6 posto u rekorderu Francuskoj. Do Francuza s 3,5 posto je Belgija te s 3,4 posto Grčka. Po udjelu prikupljenih nekretninskih i imovinskih poreza Hrvatska je 2020. godine bila 14. na listi u EU, a iznos naplaćenog poreza bio je 535 milijuna eura godišnje, odnosno četiri milijarde kuna. Takozvani transakcijski porez na nekretnine ima 23 od 27 članica EU te se kreće od 0,1 do 10 posto. Recimo, kupac nekretnine u Belgiji državi plati 10 posto poreza na promet, u Italiji 9 posto, u Njemačkoj 5,3 posto...

Komunalnu naknadu plaćaju svi vlasnici stanova i kuća u Hrvatskoj te je preklani od te naknade prikupljeno oko 36 milijuna eura. U dva dosadašnja neuspjela pokušaja uvođenja poreza na nekretnine ministri financija Slavko Linić i Zdravko Marić željeli su komunalnu naknadu pretvoriti u porez, s tom razlikom što bi se porezni teret za prvu nekretninu zadržao u visini komunalne naknade, a jače bi se oporezivalo drugu i svaku daljnju nekretninu. Oba su pokušaja pala u vodu odlukom dvaju premijera, sadašnjih političkih rivala, Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića, koji nisu htjeli ići uz dlaku općeg raspoloženja. No, postojao je i realan problem, a to su nesređene vlasničke knjige, loše evidencije, nemogućnost realne procjene nekretnine i slično.

POVEZANI ČLANCI:

Porez na nekretnine i dalje je "ne-tema", ali neovisno o tome, Ekonomski institut Zagreb u suradnji s nadležnim državnim tijelima godinama u tišini priprema infrastrukturu bez koje se ne može provesti nikakva procjena vrijednosti nekretnina i zbog koje su Slovenci dva puta odgodili primjenu zakona o oporezivanju nekretnina da bi na kraju od njega u cijelosti odustali. Stručnjakinja za tržište nekretnina s Ekonomskog instituta Zagreb Maruška Vizek kazala je nedavno da je 60-70 posto posla dovršeno, dok se na ostatku, koji je operativno zahtjevniji, intenzivno radi. Kontinuirano se dograđuje informacijski sustav eNekretnine, implementacijom nužnih podataka i sadržaja koji su u tijeku pripreme ili u fazi izvođenja: indeksni nizovi, koeficijenti za prilagodbu, kamatne stope na nekretnine, a koji će omogućiti automatsku masovnu procjenu vrijednosti nekretnina koje bi trebale biti predmet poreza na imovinu.

Oformljena je baza podataka eNekretnine, odnosno zbirka kupoprodajnih cijena, koja se kontinuirano nadgrađuje, definirani su cjenovni blokovi te donesen plan približnih vrijednosti za cjelokupno područje Republike Hrvatske, a ulazni podaci o vrstama nekretnina, cijenama i prometu nekretnina se evaluiraju. Radi se i na pilot-projektu za podatke o katastru zgrada, a evidentiraju se i podaci o komunalnoj infrastrukturi, koji su potrebni za masovnu procjenu vrijednosti nekretnina. Jednako tako Ekonomski institut Zagreb provodi pilot-projekt kalibracije modela za masovnu procjenu za Zagreb i Osijek kako bi utvrdio u kojoj je mjeri sustav u ovom trenutku spreman za provedbu masovne procjene i što bi se još trebalo napraviti da bi se masovna procjena doista mogla i provesti.

Uz to, priprema se i Registar stanovnika i imovine te će biti gotov do 2026. Porez na nekretnine i dan-danas otvoreno zagovaraju samo pojedini ekonomisti, a političari od njega bježe kao vrag od tamjana iako se može očekivati da će se ta tema na ovaj ili onaj način potezati tijekom  predizborne kampanje. Cijene stanova i kuća lete u nebo, dijelom i zbog porezne politike koja potiče rentijerstvo i seljenje kapitala u nekretnine, sve je više stranih kupaca koji su hrvatski Jadran prepoznali kao eldorado za bogaćenje, dok lokalno stanovništvo uzmiče prema periferiji jer su im stanovi po sadašnjim cijenama nedostupni. Poduzetnici, međutim, u svojoj inicijativi ne spominju oporezivanje imovine i nekretnina, ali su za jače oporezivanje najma. Službeni izvori govore da je do ove godine stotinjak tisuća građana turistima iznajmljivali oko 600 tisuća ležajeva. Ta pak grupacija šalje palicu dalje te ističe da nisu problem oni, nego vlasnici preostalih 300.000 neregistriranih kuća i apartmana od kojih država ne dobiva ni centa.

Ekonomistica Maruška Vizek procjenjuje da je prihod od turističkog najma u privatnom smještaju 2019. godine bio oko 1,9 milijardi kuna. Da se taj prihod oporezivao na isti način kao i klasični najam stanova podstanarima (te godine 12 posto, a sada 10 posto nakon što se prihod umanji za 30 posto odbitka, odnosno tekućih troškova vlasnika), lokalne bi jedinice od poreza na najam turistima naplatile 175 milijuna eura poreza i prireza, što je devet puta više nego što sada naplate. HUP pak u svojoj računici spominje gotovo dva puta veći iznos, odnosno oko 330 milijuna eura, što bi diglo postojeći porezni teret iznajmljivača najmanje 15 puta.

Razlozi u korist jačeg oporezivanja najma su, vele, brojni: ekonomski, urbanistički, fiskalni, zajedno s elementom pravednosti jer nema nikakvog razloga da se prihode od najma porezno favorizira u odnosu na prihode od ostalih oblika kapitala ili rada.

Europska unija sa svoje strane pritišće preko internetskih platformi za najam. Podaci Eurostata za pretpandemijsku 2019. godinu govore da je preko četiriju velikih internetskih platformi u Hrvatskoj boravio svaki četvrti registrirani turist – njih oko 1,9 milijuna zadržalo se u prosjeku po 13 dana te su ostvarili 26 milijuna noćenja. Te četiri platforme napunile su nešto manje od polovine cjelokupnog obiteljskog smještaja u Hrvatskoj.

Posredovanjem četiriju velikih platformi: Bookinga, Airbnba, Tripadvisora i Expedie u privatnom je smještaju odsjelo 47 milijuna turista i to u prosjeku po 11 noćenja svaki.  Bruxelles užurbano radi na novoj regulativi. Europske su vlasti najprije obvezale četiri vodeće platforme za privatni najam stanova da im dostavljaju podatke u statističke svrhe. Sada traje akcija za ustrojavanje zajedničkog registra nekretnina i vlasnika na razini EU koji će iz svoje poslovne baze korisnika puniti platforme. Kad se jednom ta baza stvori, drugi će korak biti davanje svih relevantnih informacija o privatnim iznajmljivačima lokalnim poreznim upravama, a treći davanje ovlasti platformama da obračunava i naplaćuje PDV u ime i za račun države na čijem se području nalaze iznajmljene nekretnine.

>> VIDEO Bizaran zahtjev: Djevojka htjela iznajmiti stan, vlasnica tražila negativan test na trudnoću

Dakle, unutar Hrvatske traje pritisak na državu i lokalne vlasti da ljudima koji ostvaruju zaradu iznajmljivanjem privatnih soba i apartmana povećaju porez na dohodak, a iz Bruxellesa ide inicijativa da se, bez izuzetaka koje predviđaju lokalni propisi, od turista koji kratkotrajno unajmljuju smještaj preko internetskih platformi naplaćuje PDV na smještaj u visini nacionalne porezne stope. U Hrvatskoj je to 13 posto. Kad će ta treća faza zaživjeti, još nije rečeno, no ako i kada prođe direktiva, zimmer frei bi u Hrvatskoj bio skuplji za 13 posto PDV-a te eventualno za 10 posto poreza na dohodak, ako bi Banski dvori poslušali HUP. Dakle, porezi bi digli cijenu privatnog smještaja za četvrtinu sadašnje cijene.

Poznavajući domaće prilike, može se očekivati da će administracija u Bruxellesu biti uspješnija u nametanju PDV-a privatnim iznajmljivačima, dok će Vlada u Zagrebu prepustiti lokalnim vlastima da samostalno upravljaju resursima na svom području.

FOTO Ovo je 10 najdužih tunela u Hrvatskoj: Znate li koji je na prvom mjestu?

Dubrovnik planira prestati izdavati nove dozvole za apartmane unutar gradskih zidina
1/11

Komentara 61

DU
Deleted user
12:16 17.03.2024.

Dabogda se i vi tako obogatili.

ĆI
Ćirosine
13:17 17.03.2024.

Problem je veći u iznajmljivanju na crno jer došljaci kupuju nekretnine i ne plaćaju ništa a mi iznajmljivamo didovinu u koju ulažemo zadnju lipu,sve novce smo ostavili a sada bi država zagrabila tu.Ne bi bio problem da nam je ta ista država išta dala...

DU
Deleted user
11:03 17.03.2024.

Porez na dohodak, porez na kuću, boravišna pristojba, turistička članarina, komunalna naknada, HRT pristojba, struja, voda, naknada za uređenje voda, čistoća, popravci, održavanje, PDV za Bookingove usluge... Paušal je uveden prije dosta godina kako bi mali iznajmljivači počeli prijavljivati goste i legalizirali iznajmljivanje. Do tada se to gotovo nije činilo. Ako se dodatno povećaju nameti gomila malih iznajmljivača među kojima je mnogo umirovljenika opet će se prebaciti na crno iznajmljivanje. Rješenje je u sankcioniranju i kontroli onih koji ne prijavljuju goste, a ne u dodatnom povećanju nameta.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije